Povežite se s nama

Međimurje

Venodjalica: Dej mi mo mrelu, a ti si zemi mamrelu…

mrelu

Objavljeno:

- dana

Ljeto je ove godine iznimno varljivo, pa izgleda da će nam još jedno vrijeme povremeno trebati kišobran.

Mrela, mrelo, mamrela, mamrelo, jemrelo, jembrelo, mambrelo… Popis kajkavskih naziva za kišobran se nastavlja, pri čemu svako selo (ponekad se čini da i svaka ulica) ima svoju verziju izraza.

Mambrelna vulica

Posljednjih nekoliko godina šareni su kišobrani postali zaštitni znak najveće međimurske turističke manifestacije – Porcijunkulova. Uzevši u obzir da je jedan od ciljeva manifestacije i predstavljanje raznolikosti našeg kraja, možemo ustvrditi da je, s jezične strane, simbol dobro pogođen.

Kako je ovaj zanimljiv pojam uopće završio u našim krajevima? Većini će najprije pasti na pamet poveznica s engleskim jezikom, budući da nam je (pogotovo mlađim generacijama) u zadnje vrijeme najbliži i najutjecajniji. Englesko “umbrella” doista nalikuje našem domaćem izrazu te je nedvojbeno da dijele isti korijen, no teško je zamisliti da su naše mamice preuzimale šatrovačke izraze surfajući bespućima interneta ili prateći najnovije serije s BBC-a ili HBO-a. Odakle onda jembrelo u Međimurju?

Sjenica

Jezik koji je definitivno izvršio jedan od najvećih utjecaja u Europi, bilo neposredno ili posredno, sigurno je latinski. Latinski izraz “umbra” označava sjenu. U talijanskom jeziku “umbra” je postala “ombra”, a riječ za kišobran umanjenica tog pojma ili “ombrella” – dakle, doslovno, “mala sjena”. Drugi mogući korijen je “umbella”, umanjenica također latinskog izraza “umbel” koji označava vrstu cvjetnog cvata. Kod takvoga cvata pojedinačne stapke rastu iz iste točke, šireći se u obliku šipki kišobrana.

mrelu

Tomislav Cerovečki jedini je preostali proizvođač pravih šestinskih kišobrana

Nije nevjerojatna ni mogućnost da je neki kreativni lingvist stvorio izraz “umbrella” igrom riječi i spajanjem ova dva pojma. Naviknuti smo da sa sobom danas nosimo prijenosnu instant glazbu, prijenosne slike, mobilni pristup informacijama – pravi “omnia mea mecum porto” – a zaboravljamo na to pravo čudo tehnike – mobilnu sjenu.

Međimurje

U čast Gospe Karmelske u Štrukovcu održano proštenje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U čast Majke Božje Škapularske ili Gospe Karmelske u nedjelju, 21. srpnja, u Štrukovcu je održano tradicionalno proštenje.

Misu je služio generalni vikar biskupije Varaždinske Antun Perčić, a uz domaćeg župnika Maria Križanca misnom slavlju nazočio je i nekadašnji župnik župe Selnica, kamo pripada Štrukovec, Josip Horvat.

Crkveni zbor župe Selnica pod vodstvom Julijane Kočila prekrasno je pjevao. Uz mnoštvo vjernika svetoj misi prisustvovao je i gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak, kao i članovi Mjesnog odbora Štrukovec.

Štrukovec je u sastavu Župe svetog Marka u Selnici, s kojom Grad Mursko Središće, baš kao i s ostalim okolnim župama dobro surađuje i svake godine kroz kapitalne donacije pomaže održavanje sakralnih prostora.

Nastavite čitati

Međimurje

Proglašena prirodna nepogoda tuče za tri međimurske općine – šteta na nekim kulturama 80 %

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Međimurske županije Matija Posavec proglasio je prirodnu nepogodu za područje općina Vratišinec, Gornji Mihaljevec i Domašinec, zbog tuče koja u subotu, 13. srpnja 2024. godine uzrokovala oštećenje i umanjenje ovogodišnjeg uroda na poljoprivrednim površinama, odnosno na povrtlarskim i ratarskim kulturama, voćnjacima i štetama na građevinama.

Na temelju prvih procijenjenih šteta od strane općinskih Povjerenstava za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, utvrđeno je da je na području općine Domašinec procjena umanjenja priroda u odnosu na prosječni prirod od 75 %, pri čemu su najviše stradali kukuruz, suncokret, soja, buča, povrće, jabuke i orasi, dok postoje i izravne štete na građevinama.

Na području općine Gornji Mihaljevec najviše su stradale bundeve, borovnice i jabuke i to u rasponu od 35-80 %, dok su na području općine Vratišinec zabilježene štete na poljoprivrednim površinama od 35 % kukuruza, 35 % bundeve, soje i suncokreta, te 40 % povrtlarskih kultura i 35 % štete na voćnjacima.

Nakon odluke o proglašenju prirodne nepogode, zadužuju se općinska povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda, da konačno procijenjenu štetu prijave županijskom Povjerenstvu putem Registra šteta, koje će izraditi zbirno izvješće o šteti na području Međimurske županije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje