Povežite se s nama

Međimurje

Venodjalica: Negda se na semu šparalo, pa tak i na mesi!

Objavljeno:

- dana

Tiblica ili lojdrica (“loj” – “mast” + “vedrica” – “kantica”) drvena je ili, u suvremeno doba, metalna posuda, u kojoj Međimurci odvajkada čuvaju svinjsko meso nabijeno kosanom mašću da bi ono što duže trajalo.

Meso se postavljalo na dno te se kosana mast, u Međimurju popularno okrštena “slaninama” (pri čemu je naglasak na drugom, a ne na prvome slogu!) nanosila u slojevima.

Kruha i ljuka!

Dobro se pazilo da se mašću popuni svaka rupa oko mesa da bi se onemogućio pristup zraka i kvarenje. Slanine su pak predstavljale zasebno jelo, neovisno o mesu ‘z tiblice, te su se često konzumirale s kruhom i lukom ili krumpirom. Međimurski je govor inficiran specifičnim izrazima kojima se skraćivala komunikacija pa tako često postoji jedna riječ kojom se označava pojam inače opisan čitavim rečenicama.

Slanine su predstavljale zasebno jelo, neovisno o mesu ‘z tiblice, te su se često konzumirale s kruhom i lukom ili krumpirom

Primjerice, “ščavnjak” ili “ščovjek” označava kantu ili posudu u kojoj se čuvao napoj. Kajkavsko narječje općenito obiluje pojmovima koji ne samo da imenuju predmet, već i opisuju njegovu namjenu. Time je ekonomičnost u govoru (ne nužno i jeziku!) vrlo izražena. Čuvanje i štednja nekad su bili preduvjeti za preživljavanje, a ova je, nekada bogata zimnica, postala specijalitet i zaštitni znak međimurske kuhinje.

Kajkavsko narječje općenito obiluje pojmovima koji ne samo da imenuju predmet, već i opisuju njegovu namjenu

Iz perspektive siromašne djece tiblica je skrivala mnoge tajne koje nisu često izlazile na vidjelo, a bile su cjenjenije od ikojeg današnjeg deserta. Bilo je tu vratine, sušenih kobasica i domaćeg pajceka na sto načina, a poseban su interes izazivali suhi jezici.

Ljudstvo moje šparavno

Danas nam je zanimljivija druga vrst jezičnih tajni, ali tiblica ostaje simbolom Međimurja i njegovih tradicionalnih jela, međimurske štedljivosti (sjećate li se šparavaca Međimurske banke?), radišnosti (te su se kalorije morale negdje i istopiti!), snalažljivosti te čuvanja kulturne baštine.

Međimurje

FOTO U Dječjem vrtiću „Cvrčak“ maske mudrih sova spremne su za početak fašničkog veselja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: DV "Cvrčak" Čakovec

Djeca starije vrtićke skupine Fijolice iz Dječjeg vrtića „Cvrčak“ Čakovec sa svojim roditeljima i odgojiteljicama započela su s pripremama za nadolazeći fašnik.

Mališani su odabrali masku s likom sove, a zatim su svi zajedno zavrnuli rukave i u veseloj, kreativnoj i radnoj atmosferi spretno krenuli u realizaciju. Međusobno su ravnopravno raspodijelili poslove pa dok su jedni crtali perje na tkaninu, drugi su rezali oblike da bi na kraju zajedno lijepili. Uz druženje i rad vrijeme je brzo prošlo, a maske mudrih sova spremno čekaju Dječji fašnik u Čakovcu.

Nastavite čitati

Međimurje

Kolegij načelnika i gradonačelnika: svim školama osigurati uvjete za jednosmjensku nastavu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U velikoj vijećnici Međimurske županije održana je 6. sjednica Kolegija načelnika i gradonačelnika na kojoj je župan Matija Posavec pozvao je okupljene da prate otvaranje javnih poziva te da se na njih javljaju. Župan Posavec istaknuo je da cjelokupno društvo očekuje dinamična i turbulentni godina pa stoga svaku mogućnost vanjskog (su)financiranja programa i projekata treba iskoristiti.

– Pripremamo se za niz natječaja i nadamo se najboljemu. U cilju efikasnosti, radimo na objedinjavanju projekata naših općina i gradova, a ove godine ćemo pokušati doći do sredstava za obnovu preostalih škola da bismo svima stvorili preduvjete za jednosmjensku nastavu. Nastavljamo i s projektima u zdravstvu, a razvijanjem mreže Ekomuzeja „Međimurje malo“ težimo disperziji turističkih i kulturnih sadržaja diljem našega kraja i to uređenjem objekata poput Feštetićevog dvorca u Pribislavcu i Centra sv. Jeronima u Štrigovi, kao i niza drugih prezentacijskih centara – poručio je Posavec u svojem govori naglasivši da sve jedinice lokalne samouprave i dalje mogu računati na pomoć i podršku MENEA-e i REDEA-e.

Voditeljica Skloništa za životinje „Prijatelji“ Aleksandra Hampamer sudionicima Kolegija ponudila je opcije i alate iskoristive u prevenciji napuštanja životinja te kontrole njihova broja, dok je pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Međimurske županije Sonja Tošić Grlač otvorila temu angažiranosti općina na stjecanju statusa „Općina – prijatelja djece“.

– Međimurska županija već godinama sudjeluje u projektu te smo i dalje spremni pomoći našim jedinicama lokalne samouprave koje su odlučile poći putem priznanja statusa – naglasila je pročelnica Tošić Grlač.

O detaljima koji mogu pomoći u dosezanju statusa „Općina – prijatelj djece“ govorila je liječnica Marija Hegeduš Jungvirth. Pedijatrica Hegeduš Jungvirth smatra da je šteta ne pokazati Hrvatskoj koliko je Međimurje ostvarilo potencijala kada je riječ o brizi za djecu i ostvarenju njihovih prava.

– Naša tri grada te općine Belica, Mala Subotica, Dekanovec i Strahoninec imaju status prijatelja djece, a odluku za ostvarivanje donijeli su u općinama Štrigova, Sveti Martin na Muri, Donja Dubrava, Gornji Mihaljevec, Orehovica i Selnica. I Općinsko vijeće Donjeg Vidovca pozitivno se izjasnilo o prijavi svoje kandidature – istaknula je Hegeduš Jungvirth.

Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini pozvala je kolege da se u razumnom roku od mjesec dana očituju o potencijalnom prenošenju vlasništva nad zgradom koju koristi Zajednica tehničke kulture na Grad Čakovec. Taj je korak preduvjet da bi Grad Čakovec mogao kandidirati projekt obnove zgrade putem europskih fondova. Vlasništvo nad zgradom u Ulici Aleksandra Schulteissa 2 B dijele Grad Čakovec i 17 općina.

Okupljenima se obratio i načelnik Općine Pribislavec Matija Ladić, ujedno i predsjednik Udruge uzgajivača međimurskog konja „Međimurec“, govoreći pritom o financijskim aspektima i preduvjetima za očuvanje ove autohtone pasmine konja, dok ga je Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija pozvala da program Udruge kandidira svim međimurskim općinama i gradovima te na taj način namakne veći dio potrebne svote za očuvanje pasmine.

U završnom dijelu Kolegija je Miodrag Novosel, pomoćnik pročelnika HGSS-a Stanice Čakovec, prezentirao dokle se došlo s uređenjem objekta Stanice na prostoru bivše vojarne.

– Na korak smo do važnog preduvjeta za rad, vlastitog prostora koji smo uspjeli zatvoriti i sada se u njemu obavljaju elektroinstalaterski radovi. Dosad je uloženo oko 270.000 eura i barem je još toliko potrebno da bi se objekt priveo svrsi. Nadamo se da ćemo to uspjeti do kraja 2024. godine.

Novosel je otkrio da su članovi Stanice lani odradili čak 7085 volonterskih sati i pritom iznio prijedlog budućeg financiranja. Predložio je otprilike 2000 eura sufinanciranja na godišnjoj razini po jedinici lokalne samouprave, uz daljnju podršku Međimurske županije.

– Mi se ne borimo samo s nedostatkom sredstava, borimo se i niskom zainteresiranošću mladih za ovakvu vrstu angažmana jer živimo u vremenu kada je sve manje ljudi spremno tuđi život i sigurnost staviti ispred sebe i vlastitih potreba – dodao je Miodrag Novosel.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje