Povežite se s nama

Međimurje

Venodjalica: Negda se na semu šparalo, pa tak i na mesi!

Objavljeno:

- dana

Tiblica ili lojdrica (“loj” – “mast” + “vedrica” – “kantica”) drvena je ili, u suvremeno doba, metalna posuda, u kojoj Međimurci odvajkada čuvaju svinjsko meso nabijeno kosanom mašću da bi ono što duže trajalo.

Meso se postavljalo na dno te se kosana mast, u Međimurju popularno okrštena “slaninama” (pri čemu je naglasak na drugom, a ne na prvome slogu!) nanosila u slojevima.

Kruha i ljuka!

Dobro se pazilo da se mašću popuni svaka rupa oko mesa da bi se onemogućio pristup zraka i kvarenje. Slanine su pak predstavljale zasebno jelo, neovisno o mesu ‘z tiblice, te su se često konzumirale s kruhom i lukom ili krumpirom. Međimurski je govor inficiran specifičnim izrazima kojima se skraćivala komunikacija pa tako često postoji jedna riječ kojom se označava pojam inače opisan čitavim rečenicama.

Slanine su predstavljale zasebno jelo, neovisno o mesu ‘z tiblice, te su se često konzumirale s kruhom i lukom ili krumpirom

Primjerice, “ščavnjak” ili “ščovjek” označava kantu ili posudu u kojoj se čuvao napoj. Kajkavsko narječje općenito obiluje pojmovima koji ne samo da imenuju predmet, već i opisuju njegovu namjenu. Time je ekonomičnost u govoru (ne nužno i jeziku!) vrlo izražena. Čuvanje i štednja nekad su bili preduvjeti za preživljavanje, a ova je, nekada bogata zimnica, postala specijalitet i zaštitni znak međimurske kuhinje.

Kajkavsko narječje općenito obiluje pojmovima koji ne samo da imenuju predmet, već i opisuju njegovu namjenu

Iz perspektive siromašne djece tiblica je skrivala mnoge tajne koje nisu često izlazile na vidjelo, a bile su cjenjenije od ikojeg današnjeg deserta. Bilo je tu vratine, sušenih kobasica i domaćeg pajceka na sto načina, a poseban su interes izazivali suhi jezici.

Ljudstvo moje šparavno

Danas nam je zanimljivija druga vrst jezičnih tajni, ali tiblica ostaje simbolom Međimurja i njegovih tradicionalnih jela, međimurske štedljivosti (sjećate li se šparavaca Međimurske banke?), radišnosti (te su se kalorije morale negdje i istopiti!), snalažljivosti te čuvanja kulturne baštine.

Međimurje

Društvo Međimuraca u Zagrebu izabralo novo vodstvo, novi predsjednik Matija Kikelj

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO: Društvo Međimuraca u Zagrebu

U petak, 21. siječnja, u dvorani VMD Centra u Zagrebu održana je redovna izborna sjednica Skupštine Društva Međimuraca u Zagrebu.

Domaćin sjednice bio je dr. sc. Antun Mikec, član Društva te počasni građanin Međimurske županije.

– Kao Društvo uspjeli smo održati tradiciju održavanja najprepoznatljivijih događaja kao što su Međimurska večerja, Međimursko proščenje i Međimurski gospodarski forum. Pomladili smo tim, priključili neka nova lica i zadržali stara, prepoznatljiva lica te danas na izbornoj sjednici službeno krećemo u novi višegodišnji projekt brendiranja i još snažnijeg povezivanja uz nova i dodatna područja djelovanja Međimuraca u Zagrebu – u uvodnom obraćanju navela je Branka Prišlić, v. d. predsjednice Društva.

U idućem četverogodišnjem mandatu Društvo će voditi Matija Kikelj kao predsjednik Društva. Za zamjenicu predsjednika izabrana je Branka Prišlić, dok su dopredsjednici Društva Blanka Tkalčić, Alan Mujezinović, Dino Oreški, Rebeka Mesarić Žapčić, Davorin Radošević i Neven Kočila.

Za glavnog tajnika Društva imenovan je Dario Varošanec. Ujedno, na sjednici su izabrani Izvršni odbor te Nadzorni odbor na čelu sa Petrom Feletarom.

Posebnu počast Društvo je iskazalo bivšim predsjednicima Društva: Milivoju Slavičeku, Jurju Kolariću, Antunu Trstenjaku, Danijelu Režeku te Miji Bergovcu, koji su proteklih desetljeća stvorili stabilne temelje današnjeg Društva Međimuraca u Zagrebu imenovanjem počasnim predsjednicima Društva.

Društvo je prepoznatljiva zajednica Međimuraca u Zagrebu koje je životni i karijerni put odveo u glavni grad, koje putem svojih aktivnosti na kulturnom, društvenom, znanstvenom i gospodarskom području, promovira vrijednosti međimurskog kraja s ciljem očuvanja tradicije uz okupljanje mnogobrojnog članstva.

Nakon sjednice, novoizabrano vodstvo održalo je prigodni domjenak u novim prostorijama Društva u ulici Florijana Andrašca 8 u Zagrebu.

Nastavite čitati

Međimurje

Grad Prelog pri vrhu među hrvatskim gradovima po izdvajanju za subvencije poduzetnicima

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Prelog ponovno se našao pri vrhu jednog istraživanja, koje se odnosi na izdvajanja iz gradskog proračuna za 2020. godinu.

Krajem prošle godine FINA je objavila podatke o konsolidiranim proračunima gradova koji pokazuju da je lani za potpore poduzetnicima iz proračuna najviše izdvojio Grad Čabar, a vodeći je i po izdvojenim sredstvima za potpore u odnosu na broj stanovnika.

Gledajući per capita, najveća izdvajanja imali su potom Opatija, Valpovo i Pula, dok su po udjelu u proračunu slijedili Valpovo, Pleternica, Prelog i Novska.

U odnosu na 2019. godinu najveći rast potpora u apsolutnom iznosu imali su Osijek, Opatija, Samobor, Vukovar, Požega i Šibenik, a u relativnom Garešnica, Sveti Ivan Zelina, Osijek i Metković.

Oroslavje, Prelog, Osijek, Slatina i Novska imale su najveći relativni rast potpora u odnosu na 2017. godinu, odnosno Osijek, Opatija, Samobor i Pleternica u apsolutnom iznosu.

Grad Prelog tako se našao na visokom 4. mjestu među hrvatskim gradovima po izdvajanju za subvencije poduzetnicima u 2020. godini zahvaćenima ograničenjima uzrokovanima koronakrizom.

Od ukupnih gradskih izdataka za tu godinu koji su iznosili nešto više od 40,6 milijuna kuna, Grad Prelog je prema poduzetnicima usmjerio izravne subvencije u iznosu od 1,13 milijuna kuna, što je udio od 2,78 posto.

U apsolutnim izdvajanjima za pomoć poduzetnicima prvo mjesto drži Grad Čabar s više od dva milijuna kuna, odnosno čak 12,94 posto izvornog proračuna.

U poretku ispred Preloga još su gradovi Valpovo s 3,94 posto izdvajanja i Pleternica s 3,36 posto.

Grad Prelog se našao i među deset najboljih gradova ako se promatra visina subvencija po glavi stanovnika.

S 144,83 kune subvencija poduzetnicima po glavi stanovnika, Grad Prelog se našao na visokom 6. mjestu.

I na ovoj listi vodeći je Grad Čabar s iznosom od 531,30 kuna po glavi stanovnika. Ispred Preloga još su Opatija (189,28 kuna), Valpovo (175,93), Pula (156,14) i Pleternica (155,51).

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje