I ove godine Dani Zlate Brzeske uz bogata događanja
I ove se godine održavaju Dani Zlate Brzeske u spomen na omiljenu autoricu poezije i proze iz Velikog Bukovca. Riječ...
Ovo je nazivlje često vezano s raznim terminima iz svakodnevnog života koji su se toliko uvriježili da više ni ne razmišljamo o njihovu porijeklu.
Tako je, na primjer, jedan od starih kajkavskih naziva za sisavce kao razred životinja „ceckalci“ ili „cickalci“. Osim toga, „ceckalec“ ili „cecavec“ je i dojenče. Baš kao što su sisa i sisanje povezani s terminom sisavci, tako je to slučaj i s riječju „cecek“, prema kojoj su ime dobili ceckalci. Ova riječ ima i neposredne veze sa žargonskim nazivom za grudi – „cice“. Zanimljiv je međimurski naziv za mačića, „cicek“, koji je u početku zapravo označavao svako mladunče koje još uvijek siše mlijeko, odnosno „onoga koji siše“.
Specifičan po tome što je u Međimurju relativno rijedak, a ima nekoliko različitih naziva, je tvor. Osim nazivom sličnom standardnom, „tvorec“ ili „thorec“, tvora su stari Međimurci zvali još i „smrduh“ te „futač“.
Pozornost plijeni i izraz “pirgač”, kako su stari kajkavci zvali tigra. Ime je u vezi s pridjevom “pirgan”, što znači šaren, kariran ili prugast.
„Futati“ je stari glagol s korijenom u (rekonstruiranom) praindoeuropskom jeziku, gdje je osnova *fut označavala nekoliko sličnih pojmova, od dima, smrada i mirisa do pare, isparavanja i magle. „Futač“, što doslovno znači „smrdljivac“, je osim toga naziv i za pticu koja je poznatija kao„pupavac“. Može se je naći diljem Euroazije i Afrike; kod nas najviše u Hrvatskom zagorju i u Međimurju. Kajkavski naziv dobila je po smrdljivoj sekreciji koju izlučuje ženka.
Osim ovih, pozornost plijeni i izraz „pirgač“, kako su stari kajkavci zvali tigra. Ime je u vezi s pridjevom „pirgan“, što znači šaren, kariran ili prugast (kokoš, primjerice, može biti pirgana ili pergana, kako kaže i poznata pjesma).
Postoji i mnogo izraza sličnih onima u hrvatskom standardu, kao što su “jazbec” (jazavac), “nosorožec” (nosorog), “medved” ili “medvet”, dok drugi s njima nemaju previše veze
Postoji i mnogo izraza sličnih onima u hrvatskom standardu, kao što su „jazbec“ (jazavac), „nosorožec“ (nosorog), „medved“ ili „medvet“, dok drugi s njima nemaju previše veze. Na primjer, izraz „pogan“ bio je naziv za štakora (u slovenskom jeziku još se i danas koristi pojam „podgana“). Označavao je bolest ili veliku nevolju, poput kuge koju su prenosili, a doslovno znači „prljav“, „nečist“, „izmet“ ili „nedostojan“.
Ostaci praslavenske baštine često su ostali sačuvani u kajkavskim krajevima upravo u jeziku ili običajima. Većina ih čuva neku povijesnu priču pomoću koje možemo pobliže upoznati povijest predaka, a usput nešto i naučiti.
U Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu na pjesnikov je rođendan, 21. ožujka,
održana svečana dodjela nagrada najboljima na drugom Natječaju „Na tragu pjesnika“,
posvećenom velikom hrvatskom književniku Ivanu Goranu Kovačiću, poginulom u Drugom
svjetskom ratu.
Natječaj je organiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija RH. Varaždinski književnik Denis Peričić dobio je drugu nagradu za pjesmu „Što je preostalo“.
Prema procjeni stručnog povjerenstva, u kojem su bili Mojca Rapo Waite, Bruno Vojvodić i
Nataša Vojnović, prvu nagradu osvojio je Tin Fresl iz Jastrebarskog, a treću Jelena Stanojčić
iz Zagreba.
Na prošlogodišnjem, prvom izdanju ovog natječaja, prvu nagradu osvojio je upravo – Denis
Peričić.
– Nakon prve i druge, volio bih iduće godine dobiti i treću nagradu! Pa da kompletiram te
svoje ‘male Gorane’… Naravno, šalim se, ali nimalo se ne šalim kad kažem da svaka nagrada
vezana uz Goranovo ime zauzima posebno mjesto u mom srcu. Organizatorima i stručnom
povjerenstvu upućujem svoju duboku zahvalnost na ovom priznanju – ističe Denis Peričić kojem je ovo već 111. književna nagrada.
Dodjela 31. po redu glazbene nagrade Porin održana je u subotu, 23. ožujka.
Dvorana u zagrebačkom HoB-u bila je prepuna velikih, dobro poznatih i priznatih imena hrvatske glazbene scene, kao i onih koji „tek kreću“ na svoj glazbeni put. Crvenim tepihom prošetali su nominirani glazbenici zajedno s brojnim poznatim licima koja su se našla na ovogodišnjoj dodjeli u ulozi gostiju ili uručitelja najpoželjnije glazbene statue.
Veliki uspjeh na ovogodišnjem Porinu postigli su Berislav Šipuš i Vojko V sa suradnicima osvojivši po četiri statue Porina. Tri statue Porina pripale su Letu 3 i Tamari Obrovac sa suradnicima, a još jedna posebnost ovogodišnjeg Porina su i čak tri dobitnika u kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe.
U kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe su čak tri dobitnika, a u ovoj karegoriji nagrade su otišle i u Varaždin.
Među dobitnicima je Chorus angelicus, Capella Savaria, Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu, Ivana Lazar, sopran; Tia Pikija, sopran; Sonja Runje, alt; Hugo Hymas, kontratenor; Franko Klisović, kontratenor; Emanuel Tomljenović, tenor; Grga Peroš, bariton; Krešimir Stražanac, bas; Zsolt Kalló; umjetnički voditelj; Capelle Savarie; dirigent: Anđelko Igrec, za skladbu „Johann Sebastian Bach: Muka po Mateju BWV 244“.