Povežite se s nama

Međimurje

Venodjalica: Pre Borošu se dobro pije!

Objavljeno:

- dana

Prva uža zajednica kojoj pripadamo naša je obitelj.

Pripadnost obitelji izražavamo obiteljskim imenom, odnosno prezimenom. Ono često sa sobom nosi dašak prošlosti i može nam dati naznaku povijesnih tokova i razvitka roda, obitelji, plemenske zajednice… Međimurska su prezimena osobito zanimljiva, najviše zbog utjecaja susjednih i bliskih naroda: Mađara, Slovenaca, Austrijanaca… Popriličnu baštinu ostavili su i Turci.

Šoštar i vrag

Najraširenije međimursko (a i hrvatsko) prezime, Horvat, dolazi od mađarskog termina za Hrvata. Kad su, naime, evidentirali stanovništvo, Hrvate se često nije popisivalo prezimenom, nego se uz ime pojedinca naprosto stavila napomena – „Horvat“.

Budući da su međimurska obiteljska imena prilično stara, za većinu možemo istražiti samo djelić bogate povijesti

Niz obiteljskih imena nastao je prema zanimanju glave obitelji. Pritom su Mlinarić i Kovač prosječnom čovjeku prilično jasna prezimena, dok za neka valja znati i strani jezik. Primjerice, prezime Šoštarić nastalo je prema riječi „šoštar“, koja označava postolara (njemački „Schuster“). Druga su obiteljska imena nastala prema području na kojem žive ili su živjeli preci osobe u pitanju (Posavec, Preksavec, Podravec, Međimurec, Zagorec…), no nama su najinteresantnija prezimena stranog podrijetla, kojima se i najlakše prati razvoj.

Međimurska su prezimena osobito zanimljiva, najviše zbog utjecaja susjednih i bliskih naroda: Mađara, Slovenaca, Austrijanaca…

Tako, primjerice, kod nas vrlo rašireno prezime Varga dolazi od mađarske riječi za već spomenutog obućara, dok također često prezime Farkaš označava vuka. Najviše ih je ipak nastalo od zanimanja, pa je tako Sabol – krojač, Kočiš – kočijaš, Hegeduš – violinist, a Boroš označava vinara. Vadas je lovac, dok za prezime Oršuš postoji više teorija, pri čemu je najvjerojatnija tvrdnja da se radi o nazivu za prelca.

Obiteljske legende

Ovakvih primjera ima još podosta (Tot – Slaven, Polgar – građanin, Kerekeš – kolar, Nađ – velik, Kiš – malen, Salaj – pripadnik Županije Zala…), a svaki od njih krije neku priču. S obzirom na činjenicu da su međimurska imena stara, kod većine možemo istražiti samo dio bogate povijesti. Preostale dijelove možemo tek – prepustiti mašti.

Međimurje

U čast Gospe Karmelske u Štrukovcu održano proštenje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U čast Majke Božje Škapularske ili Gospe Karmelske u nedjelju, 21. srpnja, u Štrukovcu je održano tradicionalno proštenje.

Misu je služio generalni vikar biskupije Varaždinske Antun Perčić, a uz domaćeg župnika Maria Križanca misnom slavlju nazočio je i nekadašnji župnik župe Selnica, kamo pripada Štrukovec, Josip Horvat.

Crkveni zbor župe Selnica pod vodstvom Julijane Kočila prekrasno je pjevao. Uz mnoštvo vjernika svetoj misi prisustvovao je i gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak, kao i članovi Mjesnog odbora Štrukovec.

Štrukovec je u sastavu Župe svetog Marka u Selnici, s kojom Grad Mursko Središće, baš kao i s ostalim okolnim župama dobro surađuje i svake godine kroz kapitalne donacije pomaže održavanje sakralnih prostora.

Nastavite čitati

Međimurje

Proglašena prirodna nepogoda tuče za tri međimurske općine – šteta na nekim kulturama 80 %

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Međimurske županije Matija Posavec proglasio je prirodnu nepogodu za područje općina Vratišinec, Gornji Mihaljevec i Domašinec, zbog tuče koja u subotu, 13. srpnja 2024. godine uzrokovala oštećenje i umanjenje ovogodišnjeg uroda na poljoprivrednim površinama, odnosno na povrtlarskim i ratarskim kulturama, voćnjacima i štetama na građevinama.

Na temelju prvih procijenjenih šteta od strane općinskih Povjerenstava za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, utvrđeno je da je na području općine Domašinec procjena umanjenja priroda u odnosu na prosječni prirod od 75 %, pri čemu su najviše stradali kukuruz, suncokret, soja, buča, povrće, jabuke i orasi, dok postoje i izravne štete na građevinama.

Na području općine Gornji Mihaljevec najviše su stradale bundeve, borovnice i jabuke i to u rasponu od 35-80 %, dok su na području općine Vratišinec zabilježene štete na poljoprivrednim površinama od 35 % kukuruza, 35 % bundeve, soje i suncokreta, te 40 % povrtlarskih kultura i 35 % štete na voćnjacima.

Nakon odluke o proglašenju prirodne nepogode, zadužuju se općinska povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda, da konačno procijenjenu štetu prijave županijskom Povjerenstvu putem Registra šteta, koje će izraditi zbirno izvješće o šteti na području Međimurske županije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje