Povežite se s nama

Međimurje

Venodjalica: Pre Borošu se dobro pije!

Objavljeno:

- dana

Prva uža zajednica kojoj pripadamo naša je obitelj.

Pripadnost obitelji izražavamo obiteljskim imenom, odnosno prezimenom. Ono često sa sobom nosi dašak prošlosti i može nam dati naznaku povijesnih tokova i razvitka roda, obitelji, plemenske zajednice… Međimurska su prezimena osobito zanimljiva, najviše zbog utjecaja susjednih i bliskih naroda: Mađara, Slovenaca, Austrijanaca… Popriličnu baštinu ostavili su i Turci.

Šoštar i vrag

Najraširenije međimursko (a i hrvatsko) prezime, Horvat, dolazi od mađarskog termina za Hrvata. Kad su, naime, evidentirali stanovništvo, Hrvate se često nije popisivalo prezimenom, nego se uz ime pojedinca naprosto stavila napomena – „Horvat“.

Budući da su međimurska obiteljska imena prilično stara, za većinu možemo istražiti samo djelić bogate povijesti

Niz obiteljskih imena nastao je prema zanimanju glave obitelji. Pritom su Mlinarić i Kovač prosječnom čovjeku prilično jasna prezimena, dok za neka valja znati i strani jezik. Primjerice, prezime Šoštarić nastalo je prema riječi „šoštar“, koja označava postolara (njemački „Schuster“). Druga su obiteljska imena nastala prema području na kojem žive ili su živjeli preci osobe u pitanju (Posavec, Preksavec, Podravec, Međimurec, Zagorec…), no nama su najinteresantnija prezimena stranog podrijetla, kojima se i najlakše prati razvoj.

Međimurska su prezimena osobito zanimljiva, najviše zbog utjecaja susjednih i bliskih naroda: Mađara, Slovenaca, Austrijanaca…

Tako, primjerice, kod nas vrlo rašireno prezime Varga dolazi od mađarske riječi za već spomenutog obućara, dok također često prezime Farkaš označava vuka. Najviše ih je ipak nastalo od zanimanja, pa je tako Sabol – krojač, Kočiš – kočijaš, Hegeduš – violinist, a Boroš označava vinara. Vadas je lovac, dok za prezime Oršuš postoji više teorija, pri čemu je najvjerojatnija tvrdnja da se radi o nazivu za prelca.

Obiteljske legende

Ovakvih primjera ima još podosta (Tot – Slaven, Polgar – građanin, Kerekeš – kolar, Nađ – velik, Kiš – malen, Salaj – pripadnik Županije Zala…), a svaki od njih krije neku priču. S obzirom na činjenicu da su međimurska imena stara, kod većine možemo istražiti samo dio bogate povijesti. Preostale dijelove možemo tek – prepustiti mašti.

Međimurje

U Kotoribi krštena mala Sara, peto dijete u obitelji Krušelj, te proslavljen dijamantni pir Slavice i Đure Matoteka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mnogobrojni vjernici, koji su u nedjelju, 29. siječnja, ispunili kotoripsku crkvu Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije i Svetog Križa, svjedočili su krštenju djevojčice Sare Krušelj, petog djeteta u obitelji Andreje i Andrije Krušelj, te proslavi dijamantnog pira supružnika Slavice i Đure Matoteka.

Svečanu je svetu misu predslavio varaždinski biskup Bože Radoš, a župnik Ivan Kljunić zaslužan je što je supružnicima Matotek stigao i Blagoslov Svetoga Oca za obnovu bračnih zavjeta kojeg im je biskup Radoš pročitao i predao na kraju Svete mise. 

– Bio je ovo radostan dan za sve župljane Kotoribe, a posebno su suze radosnice zasjale u očima mnogobrojnih članova dviju obitelji koje su sve prisutne okupile u molitvi – rekli su iz Varaždinske biskupije.

Župni su zborovi pjesmom uveličali misno slavlje.

Nastavite čitati

Međimurje

Na III. OŠ Čakovec održana radionica o utjecaju digitalnih medija na mentalno zdravlje djece

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu projekta „Zajedno za obitelj!“ djelatnice Obiteljskog centra, Područne službe Međimurske, održale su tribinu za širu javnost i stručnjake III. Osnovne škole Čakovec naziva „Utjecaj digitalnih medija na mentalno zdravlje djece“.

Ovim putem željelo se je ukazati na pozitivne i negativne aspekte korištenja istih, uz pružanje smjernica za njihovo odgovorno korištenje.

Primjerima iz prakse sudionicima je istaknuta važnost roditeljskog nadzora i pravovremenog reagiranja na neprimjerenu upotrebu medija, a koliko je navedena problematika aktualna, vidljivo je i u potrebi i pozivu drugih škola Međimurske županije za daljnjim promoviranjem i educiranjem roditelja i stručnjaka u navedenoj temi.

Obiteljski centar kroz svoj rad uključuje korisnike s opisanom problematikom, tijekom kojeg se nastoji educirati roditelje i pružiti im potporu, dok se s djecom radi na jačanju samopoštovanja i izgradnji komunikacijskih i socijalnih vještina.

Tijekom trajanja projekta Obiteljski centar, Područna služba Međimurska, nastoji senzibilizirati širu javnost o važnosti provedbe procesa deinstitualizacije i prava ranjivih skupina, s ciljem unapređenja kvalitete života i aktivnosti uključivanja u društvo.

Aktivnosti se provode u sklopu projekta UP.02.2.2.12.0031 „Zajedno za obitelj!“ koji je financiran iz Državnog proračun Republike Hrvatske (15%) i Europskog socijalnog fonda (85%).

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje