Povežite se s nama

Međimurje

Venodjalica: Pričam ti bajku – nosi baukač kaputa?

Objavljeno:

- dana

U bakinim pričama i pričama starih susjeda često sam slušao o „baukaču“, zlobnom liku donekle sličnom krampusu (ili engleskom „pješčenjaku“ – „sandmanu“) koji dolazi po zločestu djecu i odvodi ih na razna mjesta – neki su nas plašili paklom, neki Nigdjezemskom, a neki i odlaskom u Merhatovec, što je za naše pojmove (a i za neke od njih) bilo ravno odlasku na kraj svijeta.

Baukač-woogie

U donjemu Međimurju istu spodobu nazivaju sličnim, ali ponešto jasnijim nazivom „bajkač“: to je lik iz bajke koji u njoj predstavlja nadnaravni element, bio to demon, vrag, vila, patuljak ili neko drugo natprirodno biće. „Bajka“ je zadržala svoj naziv iz praslavenskih vremena, a usko je povezana sa glagolom „bajati“, koji je značio „upotrebljavati magiju“. To znači da je bajka priča koja uključuje magične motive.

U donjemu Međimurju baukača nazivaju “bajkačem”

Danas se u kolokvijalnom smislu ta riječ u međimurskim govorima prvenstveno upotrebljava u lošem kontekstu i znači „prigovarati, loše govoriti“, iako se običaj bajanja na Štefanje (u nekim mjestima i na Badnjak ili neki drugi dan!) zapravo odnosi na blagoslov.

Vrijedi spomenuti da postoji i odjevni predmet koji se također nazivalo „bajkom“. Za taj je pojam vezana i zanimljiva činjenica da je u raznim selima označavao razne predmete. Tako u većem broju sela (Mala Subotica, Kotoriba, Donji Vidovec) bajka označava glomazan zimski kaput, predmet za koji je lako zamisliti da bi ga mogao obući jedan baukač, dok se u govoru Belice i Gardinovca isti pojam odnosi na strukiranu vrst sakoa s posebno ušivenim džepovima.

Naziv bajke je usko povezan sa glagolom “bajati” kojim se označavala upotreba (najčešće crne!) magije

Međimurski Hogwarts

Imaju li spomenuta književna forma i odjevni predmet ikakve veze, vrijedilo bi pomnije istražiti, da ne bi ispalo da smo samo pričali bajke. U tom bi nas slučaju jedan bajkač mogao otpratiti čak i do, ne znam, Merhatovca…

Međimurje

Usred noći 27-godišnji vozač stisnuo papučicu gasa i Malom Suboticom projurio sa 133 km/h

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.

Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:

  • 142 prekršaja nepropisne brzine kretanja,
  • devet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola,
  • sedam prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,
  • pet prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu,
  • sedam prekršaja nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje,
  • jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
  • šest prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom,
  • tri prekršaja upravljanja vozilom nakon isteka važenje prometne dozvole za više od 15 dana,
  • jedna prekršaj upravljanja za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima,
  • 56 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te,
  • 25 ostalih prekršaja.

Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.

Nastavite čitati

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje