Povežite se s nama

Međimurje

Venodjalica: Žugice, hote dimo!

Objavljeno:

- dana

“Dej vam Bog: konjiče, voliče, račiče, puriče, prasiče, teliče….” Tako glasi dio jedne verzije popularnog bajanja koje se obično oko Božića još uvijek može čuti u nekim dijelovima Međimurja.

Ovi su izrazi za pomladak domaćih i drugih životinja relativno poznati, no ima i drugih s kojima je to slučaj u mnogo manjoj mjeri. Sigurno ste čuli za žibeke ili žugice, no, jeste li znali da se oba ova pojma odnose na male guske?

Prvi pojam se, pritom, može odnositi i na patkice, pri čemu je naziv vjerojatno onomatopejski (guskice se glasaju “žib, žib!”), dok “žugice” označavaju guskice nešto većeg uzrasta, ali još uvijek ne odrasle.

To malo ščeje!

Poznata pjesmica iz naslova nosi prastare međimurske i slavenske elemente koji miješaju dječju igru s karakteristikama brojalice i basme (književnog oblika s magijskim prizvukom). Često se u komentarima za novorođenčad (bilo ljudsku, bilo životinjsku) može čuti riječ “ščeje”. Ščeje (u donjem Međimurju “ščenje”) je općenit naziv za mlado i sitno živo biće, ali ono izvorno dolazi od naziva za mladunče psa – štene.

Što li tek s cujzekom ili žrepcom i žrebicom? Sve su to nazivi za mladog konja, odnosno kobilu. Kad smo posjećivali Mariju Bistricu ili neko drugo mjesto/proščenje s vrtuljcima, najradije bismo išli “na cujzeke”!

Na tome smo proštenju mi djeca znali skakati od jednog do drugog štanda, na što bi djed komentirao da smo kak “jopec na dreti”, to jest, “poput majmuna na uzici” (usporedivo sa slovenskim izrazom “opica”), što je bio čest prizor na proščeju, u cirkusu ili na paradama.
Racike, purike, piceki, mišeki, eceki (ili iceki), ciceki… ovi pojmovi i dan-danas žive u svakodnevnom govoru Međimuraca, dok će se neki od starijih vjerojatno povući. Da bismo to spriječili, pozovimo žugice u pomoć:

Žugice, hote dimo!

Ne vupamo!

Pred kem?

Pred vukom!

De je vuk?

Kitje bere!

Kaj bu s kitjom?

Kotla kuril!

Kaj bu s kotlom?

Kropa topil!

Kaj bu s kropom?

Nas bu paril!

Žugice, hote dimo!

Međimurje

Međimurska županija osigurala 26.544 eura za rad Skloništa za životinje „Prijatelji“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Međimurska županija već šestu godinu zaredom u svom proračunu osigurava financijska sredstva za projekt prihvata, skrbi i udomljavanja napuštenih životinja, čime je prva i jedina županija koja kontinuirano financira rad skloništa, iako joj to nije zakonska obveza, već je to obveza jedinica lokalne samouprave.

Ugovorom, koji je župan Međimurske županije Matija Posavec potpisao je s predsjednicom Udruge „Prijatelji životinja i prirode“ Čakovec Aleksandrom Hampamer, osigurat će se financijska sredstva za osiguravanje smještaja za napuštene životinje do udomljavanja te promotivne aktivnosti s ciljem podizanja svijesti o pravilnoj skrbi o životinjama, a vrijednost ugovora iznosi 26.544 eura (199.995,77 kuna).

Sklonište u Čakovcu najveće je hrvatsko sklonište za životinje te više od 20 godina obavljaju plemeniti i izazovan posao. Osim financijske podrške, dugogodišnja suradnja sa Županijom očituje se i partnerstvom na projektima kojima udruga gradi temelje novog društva i humanosti prema svim živim bićima.

Zaštitarsko – ekološka udruga „Prijatelji životinja i prirode“ osnovana je 2004. godine s ciljem promicanja zaštite životinja, zbrinjavanja i udomljavanja napuštenih životinja, razvijanja i promicanja društvenog poduzetništva, promicanja i razvoja volonterstva, promicanja vrijednosti socijalizacije kao i reintegracije socijalno osjetljivih skupina građana u društvo.

Osnovali su najveće sklonište za napuštene životinje u Hrvatskoj, čime su postavljeni temelji zaštite životinja u Međimurskoj županiji. Od svojih početaka do danas, sklonište je zbrinulo više od 10.000 pasa te je najveće hrvatsko sklonište s površinom od ukupno 15 000m², ne samo po veličini, već i po broju životinja o kojima skrbi.

Prošle je godine sklonište prihvatilo 843 pasa te su udomili 787 pasa, o kojima brine 15 zaposlenika i dvadesetak volontera.

Unatoč zabilježenom porastu broja napuštenih pasa, što zbog povećanja broja pasa u romskim naseljima te značajnom povećanju napuštanja vlasničkih pasa, uočen je porast udomljavanja pasa zahvaljujući zaposlenicima i volonterima, ali i čestim medijskim kampanjama kojima se promovira udomljavanje.

Sklonište svake godine sukladno mogućnostima ulaže i u razvoj infrastrukture, a glavni projekt koji provode je projekt kastracije, cijeljenja, liječenja i označavanja pasa iz romskih naselja, a dosad su obrađene životinje iz romskih naselja Kuršanec, Pribislavec, Hlapičina i Orehovica.

Tijekom 2022. godine obrađeno je 528 pasa iz romskih naselja, a još njih 500 čeka zbrinjavanje. Ovaj projekt nastavit će se i tijekom ove godine.

Tijekom svih ovih godina Udruga i Županija razvili su kvalitetan partnerski odnos, čime je Udruga postala naša produžena ruka u provedbi aktivnosti koje doprinose boljoj zajednici i humanosti prema svim živim bićima, rekli su iz Međimurske županije.

Nastavite čitati

Međimurje

Studenti MEV-a svoje znanje „bruse“ u jednom od vodećih softvera za konstrukcijsko modeliranje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Međimursko veleučilište u Čakovcu, uz vrhunsku tehnologiju i odlične stručne studije, svojim studentima nudi praktični rad na vrhunskim računalnim programima.

Naime, studenti druge i treće godine Održivog razvoja na smjeru Održiva gradnja svoje znanje i vještine „bruse” u jednom od vodećih softvera za konstrukcijsko modeliranje, zahvaljujući čemu ih i prije završetka studija prepoznaje i tržište rada.

Riječ je o programu Allplan, BIM sustavu koji je budućnost i sadašnjost arhitekture i građevine, kao i ostalih srodnih zanimanja, posebno kada je riječ o velikim projektima.

Ovaj program studentima omogućuje iskorak u odnosu na samo tehničko crtanje. Kako je objašnjeno, riječ je o konstrukcijskom modeliranju gdje program paralelno, kako se grade tlocrti, stvara i treću dimenziju. To omogućuje studentima da prate kako će objekt izgledati i to do najmanjeg detalja.

Da tržište žudi za ovom strukom potvrđuje i činjenica da studenti MEV-a koji su završavali ovaj smjer nalaze posao u struci u roku od tri do šest mjeseci, i to unatoč tome što titula inženjera održivog razvoja još uvijek nije u potpunosti prepoznata.

Inače, Međimursko veleučilište u Čakovcu jedino je u Hrvatskoj koje svojim studentima nudi stručni studij Održivog razvoja iz područja tehničke interdisciplinarne znanosti.

Zahvaljujući predznanju koje stječu na fakultetu i suradnji s Udruženjem arhitekata na području Međimurja, Varaždina i šire, studenti MEV-a imaju priliku tamo odrađivati praksu te si na taj način osigurati i budući posao.

A da je riječ o izuzetno kvalitetnom i široko educiranom kadru dokazuju i povratne informacije gospodarstvenika, zbog čega je studij Održivog razvoja odlična odskočna daska za daljnji razvoj karijere.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje