Povežite se s nama

Međimurje

Venodjalica: Žugice, hote dimo!

Objavljeno:

- dana

“Dej vam Bog: konjiče, voliče, račiče, puriče, prasiče, teliče….” Tako glasi dio jedne verzije popularnog bajanja koje se obično oko Božića još uvijek može čuti u nekim dijelovima Međimurja.

Ovi su izrazi za pomladak domaćih i drugih životinja relativno poznati, no ima i drugih s kojima je to slučaj u mnogo manjoj mjeri. Sigurno ste čuli za žibeke ili žugice, no, jeste li znali da se oba ova pojma odnose na male guske?

Prvi pojam se, pritom, može odnositi i na patkice, pri čemu je naziv vjerojatno onomatopejski (guskice se glasaju “žib, žib!”), dok “žugice” označavaju guskice nešto većeg uzrasta, ali još uvijek ne odrasle.

To malo ščeje!

Poznata pjesmica iz naslova nosi prastare međimurske i slavenske elemente koji miješaju dječju igru s karakteristikama brojalice i basme (književnog oblika s magijskim prizvukom). Često se u komentarima za novorođenčad (bilo ljudsku, bilo životinjsku) može čuti riječ “ščeje”. Ščeje (u donjem Međimurju “ščenje”) je općenit naziv za mlado i sitno živo biće, ali ono izvorno dolazi od naziva za mladunče psa – štene.

Što li tek s cujzekom ili žrepcom i žrebicom? Sve su to nazivi za mladog konja, odnosno kobilu. Kad smo posjećivali Mariju Bistricu ili neko drugo mjesto/proščenje s vrtuljcima, najradije bismo išli “na cujzeke”!

Na tome smo proštenju mi djeca znali skakati od jednog do drugog štanda, na što bi djed komentirao da smo kak “jopec na dreti”, to jest, “poput majmuna na uzici” (usporedivo sa slovenskim izrazom “opica”), što je bio čest prizor na proščeju, u cirkusu ili na paradama.
Racike, purike, piceki, mišeki, eceki (ili iceki), ciceki… ovi pojmovi i dan-danas žive u svakodnevnom govoru Međimuraca, dok će se neki od starijih vjerojatno povući. Da bismo to spriječili, pozovimo žugice u pomoć:

Žugice, hote dimo!

Ne vupamo!

Pred kem?

Pred vukom!

De je vuk?

Kitje bere!

Kaj bu s kitjom?

Kotla kuril!

Kaj bu s kotlom?

Kropa topil!

Kaj bu s kropom?

Nas bu paril!

Žugice, hote dimo!

Međimurje

Usred noći 27-godišnji vozač stisnuo papučicu gasa i Malom Suboticom projurio sa 133 km/h

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.

Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:

  • 142 prekršaja nepropisne brzine kretanja,
  • devet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola,
  • sedam prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,
  • pet prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu,
  • sedam prekršaja nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje,
  • jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
  • šest prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom,
  • tri prekršaja upravljanja vozilom nakon isteka važenje prometne dozvole za više od 15 dana,
  • jedna prekršaj upravljanja za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima,
  • 56 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te,
  • 25 ostalih prekršaja.

Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.

Nastavite čitati

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje