Povežite se s nama

U fokusu

Vijećnici rekli ne proračunu. Bosilj: dobro ću razmisliti hoću li opet predložiti proračun ili idu izbori

Objavljeno:

- dana

Nakon maratonske i burne rasprave, međusobnih prozivki i kritika, varaždinski gradski vijećnici rekli su ne prijedlogu proračuna.

Prijedlog proračuna za 2023. godinu iznosi 83.910.643,00 eura. U konsolidiranom proračunu balansirani su prihodi i rashodi.

Rasprava o proračunu trajala je satima, a svodila se većinu vremena na problematiku oko baliranog otpada.

Uobičajeno, najviše kritika stiglo je od vijećnika Čehokove liste, ali i HDZ-a i Budimo grad. Na sjednici se moglo čuti da proračun nije razvojni, a SDP-ovi vijećnici su pak pozivali da se umjesto kritika upute konkretna rješenja. Nezavisni Patafta je pak u nekoliko navrata apelirao da se barem pokuša razgovarati na civilizirani način, a da se emocije iz prošlosti i ego ostave po strani.

Gradonačelnik Neven Bosilj je tijekom rasprave rekao i da bi možda bilo bolje da dođe do novih izbora.

– Vidim da je i ovo današnje Gradsko vijeće pokazatelj destruktivne rasprave vezane uz proračun, da je tu gotovo nemoguće na bilo koji način povezati te sve popucale niti i ljude i ja mislim da bi zaista bilo  najbolje da ovo Gradsko vijeće ode u povijest i da ode na nove izbore – rekao je Bosilj u jednom trenutku.

Nakon izglasavanja Bosilj je zadržao svoj stav i rekao da će dobro razmisliti hoće li ponovo predložiti proračun ili idu izbori.

Dobro ću razmisliti hoću li još jednom predložit i proračun ili ćemo završiti ovo naše druženje i donijeti odluku o raspuštanju Gradskog vijeća i raspisati izbore, rekao je Bosilj.

Inače, prema procedurama, Bosilj može još jednom priliku predložiti proračun do kraja ove godine. Ako se proračun ne izglasa do kraja godine, donosi se Odluka o privremenom financiranju koja je na snazi za razdoblje najduže do tri mjeseca, dakle do 31. ožujka iduće godine. Do tada vijećnici imaju priliku usvojiti proračun. Ako se proračun ne usvoji do 31. ožujka, Vlada Republike Hrvatske raspušta Gradsko vijeće, a gradonačelnik donosi novu Odluku o privremenom financiranju koja je na snazi do imenovanja Povjerenika Vlade za poslove iz nadležnosti Gradskog vijeća. Gradonačelnik tada predlaže Povjereniku Vlade novu Odluku o privremenom financiranju koja je na snazi do konstituiranja novog Gradskog vijeća. Na osnovu Odluke o privremenom financiranju, nastavlja se financiranje poslova, funkcija i programa Grada Varaždina i drugih proračunskih korisnika Grada u visini koja je nužna za njihovo obavljanje i izvršavanje.

U fokusu

Koje se maksimalne magnitude potresa mogu očekivati u sjeverozapadnoj Hrvatskoj?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Ines Ivančić, rukovoditeljica seizmološke službe RH, u Dnevniku N1 televizije komentirala je razorni potres koji je pogodio Tursku.

Ivančić je rekla kako je Turska na osjetljivom seizmološkom području.

– Ona je dio anadolske ploče, a ovaj rasjed koji je sad aktiviran zove s istočni anadolski rascjep. Posljedica potresa su gibanje afričke i arapske ploče, a Turska se nalazi na sredini i potres je rezultat tih gibanja. Ovakav potres je na rasjedu od oko 200-300 km. Usporedbe radi, on je oslobodio 125 puta veću energiju nego petrinjski i 5600 veću nego zagrebački – objasnila je Ivančić.

Upitana koja je maksimalna magnituda potresa koja se može očekivati na našim područjima, Ivančić je kazala: “U sjeverozapadnoj Hrvatskoj se procjenjuje da je maksimalna magnituda potresa 6.5, dok je na obalnom području prema jugu maksimalna magnituda oko 7 ili nešto malo više – oko 7.2, 7.3″.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud ukida Zakon o izbornim jedinicama, a HDZ bi povećao broj saborskih zastupnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.

Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.

Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.

Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.

Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.

Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.

Krešo Macan za Regionalni: Izborni sustav namješten je da odgovara HDZ-u i SDP-u, najpravednije je da svaka županija bude jedna izborna jedinica

Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.

HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.

Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14.  U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.

Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1,  da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.

Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje