Povežite se s nama

Kultura

Viša kustosica Janja Kovač: “U našim je zbirkama puno prekrasnih predmeta, a svaki krije zanimljivu priču”

Objavljeno:

- dana

Iz Muzeja Međimurja prije koji je tjedan stigla prekrasna vijest: Janja Kovač, muzejska djelatnica od 2015. godine i kustosica Etnografskog odjela Muzeja promaknuta je u zvanje više kustosice. Odluku je donijelo Ministarstvo kulture i medija uz preporuku Hrvatskoga muzejskog vijeća. Svi koji prate Janjin rad svjesni su činjenice da se radi o zaljubljenici u svoj posao.

– Na studiju etnologije obrazuju nas uz primisao da ćemo raditi u muzeju, to je jedna od prvih stvari koja se spominje u tom kontekstu. Međutim, s obzirom na to da u muzejima zapravo postoji prilično ograničen broj mjesta, smatrala sam da bi se moja karijera mogla razvijati u pravcu drugog područja koje sam diplomirala – južne slavistike. Nakon fakulteta provela sam godinu dana u Sloveniji te sam dosta počela putovati. Tada su mi roditelji predložili da nešto vremena provedem kod kuće. U to vrijeme postojala je mjera tzv. stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa te sam u Muzej Međimurja primljena upravo putem te mjere, misleći da ću ostati tu godinu dana.

U međuvremenu se oslobodilo radno mjesto na poziciji voditeljice etnografskih zbirki: javila sam se na natječaj i dobila posao na neodređeno. U tom je trenutku za mene to postalo realnošću – objašnjava Janja.

Suradnja prirodna

Dodaje da u retrospektivi njezin put izgleda idealno – zaposlila se ubrzo nakon završetka fakulteta, devet mjeseci kasnije dobila ugovor na neodređeno i s tek 32 godine postala višom kustosicom, dok mnogim njezinim kolegama nije uspjelo ni pronaći posao u struci.

– Moj je prvotni plan bio još malo proputovati inozemstvo i vidjeti što se sve nudi. I dalje želim surađivati s kolegicama i kolegama izvan Hrvatske, no unutar sustava, u smislu stručnog usavršavanja. Malena smo zajednica, a mnogi dijelovi baštine postoje u raznim krajevima svijeta pa suradnja dolazi prirodno.

Primjerice, sokolarenje iz Hrvatske je nedavno upisano na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva zajedno sa sokolarenjem iz još 24 države. U tom smislu Hrvatska i Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su bili inicijatorom upisa, dijele zajedničku baštinu, što je fascinantno – ističe viša kustosica.

Smatra da ima mnogo sreće i što Muzej djeluje u dobro razvijenom kraju, što je institucija dobro posložena, a radna okolina jako poticajna.

– Imamo izvrsno vodstvo, koje prati naše interese. U našim postavima, odnosno zbirkama puno je prekrasnih predmeta, od kojih svaki krije zanimljivu priču. Tu moram spomenuti i jednu manje poznatu činjenicu: u prosjeku je na svjetskoj razini u muzejima izloženo samo 3 do 5 % korpusa predmeta koje pojedini muzej posjeduje, to jest neizloženih je 95 % predmeta!
S jedne strane to je velika šteta, no s druge su strane ustanove ograničene prostorom, a nisu ni sve stvari spremne za prezentaciju. U Muzeju Međimurja većina predmeta također nije izložena, no o njima povremeno pišemo ili ih digitaliziramo pa na taj način prezentiramo javnosti – rekla nam je etnologinja.

Prijateljstvo i baština

U Međimurju je zapažena i Janjina suradnja s kolegicom etnologinjom Leom Šprajc.

– Upoznala nas je Lidija Bajuk. Školovanih etnologa u Međimurju je malo pa ne čudi što prije ili kasnije u radu “naletimo” jedni na druge. Povezale su nas zajedničke teme, sprijateljile smo se i s vremenom se izrodila ideja da pišemo o etnografskim temama koje nas zanimaju. Već neko vrijeme razmišljamo i da se tekstovi koje smo objavljivale na Facebook stranici “Ve – iz pera znatiželjnih umova” konceptualno objedine i izađu u formatu knjige.

Kao posebnost međimurske baštine Janja izdvaja međimursku popevku.

– Svi mi imamo folklor, nošnje i razna druga narodna blaga, no popevka je nešto posebno upravo stoga što je kod nas prenošena usmenom predajom, a potom zapisana, u čemu je pionir bio Vinko Žganec. To zapravo imaju malobrojne zajednice, a upravo nas popevke povezuju s drugim slavenskim i indoeuropskim narodima – iz njih se pravilnom metodologijom svašta može iščitati – zaključuje Janja.

O Janji Kovač

Viša kustosica Janja Kovač osnovnu školu završila je u Donjoj Dubravi, a Gimnaziju Josipa Slavenskog u Čakovcu. Studirala je etnologiju i južnoslavenske jezike i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svoju prvu zapaženu izložbu – “Ljudstvo moje Međimursko, imaš blaga i bogatstva” – postavila je svega dvije godine nakon zaposlenja u Muzeju.

Radila je na snimanju sedam filmova o nematerijalnoj baštini Međimurja. Autorica je hvaljenoga stalnog postava “Minijature” u Muzeju Riznica Međimurja, a s kolegicom Marijom Mesarić iz Muzeja grada Koprivnice uredila je izložbu “Tibeti u Međimurju i Podravini”.

Inicijatorica je i sudionica znanstvenih skupova i stručnih predavanja te autorica popularnih, stručnih i znanstvenih radova. Do prošle su godine u Regionalnom tjedniku u formi kolumne objavljivani njezini i Leini tekstovi sa spomenute stranice “Ve”, uz vrlo pozitivnu reakciju medijske publike.

Kultura

Novomarofski Kulturni centar „Ivan Rabuzin” bit će domaćin ovogodišnje Hrvatske operne akademije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kulturni centar „Ivan Rabuzin” u Novom Marofu bit će domaćin Hrvatske operne akademije, prvog ljetnog edukativnog programa za glazbenike u Hrvatskoj koji na jednom mjestu okuplja operne pjevače iz cijelog svijeta, najavljeno je u ponedjeljak, 15. srpnja.

Cilj Hrvatske operne akademije, koja će se održavati od 22. srpnja do 23. kolovoza ove godine, je promovirati glazbeno scensku umjetnost, a posebno operu te postati prestižan i transformativan obrazovni program za operne umjetnike iz svih krajeva svijeta. Akademija je posvećena njegovanju talenata sljedeće generacije opernih izvođača i pružanju poticajnog i inspirativnog okruženja za napredak opernih umjetnika.

Prijašnjih godina domaćin Akademije bio je HNK Varaždin, a ovoga je puta domaćin KC „Ivan Rabuzin” u Novom Marofu, zbog čega je gradonačelnik Siniša Jenkač iznimno ponosan.

– Čestitam i zahvaljujem predsjedniku i osnivaču Hrvatske operne akademije Davidu Oštreku i njegovom timu što su krenuli u ovom smjeru, promovirajući Hrvatsku u koju dovode buduće eminentne glazbenike koji se kroz ovu Akademiju školuju, razvijaju i zasigurno će neki od njih biti velike operne zvijezde. Vjerujem da će im ostati u sjećanju da su se obučavali u Hrvatskoj i da su stjecali određena znanja – istaknuo je Jenkač.

Dodao je da Grad Novi Marof uz svoj Kulturni centar i Turističku zajednicu promovira i kulturu i za nju izdvaja značajna financijska sredstva.

– Nama je ovo iznimno zanimljiv event, dolaze i sadašnji i budući eminentni umjetnici koji će promovirati i Novi Marof. Sve to doprinosi promociji našega grada kao destinacije kulture, ali i ruralnog turizma. Upravo stoga, kao Grad svesrdno podržavamo održavanje Akademije upravo ovdje, dajemo i određena financijska sredstva, ali i Kulturni centar na korištenje besplatno. Oni nama kao protuuslugu daju dvije prekrasne opere, pa pozivam sve da dođu u Novi Marof i dožive operu „na svom pragu”, što je ovdje rijetka mogućnost jer obično se zbog toga odlazi u Zagreb, Beč ili Budimpeštu – zaključio je gradonačelnik Jenkač.

Akademija u ovoj godini nastavlja sa svojim radom i značajno diže ljestvicu, kako na umjetničkom, tako i na produkcijskom nivou,  kroz dvije operne produkcije: „La Clemenza di Tito” Wolfganga Amadeusa Mozarta i „Didona i Eneja“ Henryja Purcella. Opera „La Clemenza di Tito“  bit će premijerno izvedena u Hrvatskoj upravo u sklopu Akademije, a nastavlja se i suradnja s Varaždinskim komornim orkestrom koji će tijekom Akademije imati šest izvedbi.

David Oštrek ovih je dana završio svoju devetu sezonu kao operni pjevač u Berlinu.

– Vraćam se iz godine u godinu, vidim predivne stvari ovdje, predivne infrastrukture na sve strane koje po ljetu su bile više-manje neiskorištene i potencijal koji je neiskorišten, tako da sam odlučio pokrenuti projekt koji se zove Hrvatske operna akademija. To je edukativan projekt koji okuplja mlade operne pjevače sa svih strana svijeta. Imamo ove godine ljude iz Amerike, Kanade, Kine, Portugala, Španjolske, Švedske, Danske…Veselimo se da svi ti ljudi dolaze u Hrvatsku zato jer imaju priliku raditi s orkestrom. Ove godine radimo dva operna naslova – „Didona i Eneja” koji smo radili prošle godine pa ove godine imamo repriznu izvedbu, a imat ćemo i premijeru „La clemenza di Tito” od Mozarta. Ta će predstava biti prvi put ikada izvedena u Hrvatskoj, jako se veselim tome. Mislim da je to jako velika stvar, ne samo za Novi Marof, za sjeverozapadnu Hrvatsku, nego i za cijelu Hrvatsku – kazao je Oštrek.

Istaknuo je kako Hrvatska operna akademija s ponosom može nositi taj naziv.

– Ne samo da okuplja sve mlade pjevače kojih ima više od 30 ovog puta, nego u Novi Marof dolaze imena poput Lane Kos koja je jedna od vodećih sopranistica u svijetu, Serena Saenz, pa onda imamo četiri predavača koji su svi „top A” pjevači u opernim kućama u Europi – Ena Pongrac, Tamara Ivanić, Jaka Mihelač i Jelena Štefanić – rekao je Oštrek.

Istaknuo je kako je za Akademiju pristiglo puno prijava.

– Jako je puno zainteresiranih i mislim da bi iz toga mogla nastati jedna lijepa tradicija koja će obogatiti ovaj kraj interesantnim ljudima, umjetnošću, kulturom i zanimljivim glazbenim događanjima – rekao je Oštrek.

Ravnateljica novomarofskog Pučkog otvorenog učilišta Ivana Kušek Perši istaknula je zadovoljstvo što će punih mjesec dana Kulturni centar „Ivan Rabuzin” doista biti centar kulture.

– Zahvaljujući Davidu i njegovoj udruzi, naš Kulturni centar postao je i centar opernih pjevača, glazbenika, centar ljudi koji će naš prostor koristiti za edukaciju. Vrlo smo sretni što će naš Kulturni centar dobiti novu razinu, veselimo se tome i zanima nas kako će to izgledati – kazala je ravnateljica.

Najavila je još jedno zanimljivo glazbeno događanje u Novom Marofu, za sam kraj godine.

– Budući da smo se sad „bacili” u operne vode, najavljujem i baletnu božićnu bajku, odnosno dobro poznati ukrajinski balet  „Orašar”, ne u svojoj punoj izvedbi, budući da je naša pozornica premala, međutim oni imaju postavu koja je prilagođena baš ovakvim manjim mjestima. Novomarofčani će tako 21. prosinca u 20 sati  imati priliku vidjeti pravi ukrajinski balet, spoj „Orašara” i „Trnoružice”, kao dar Grada Novog Marofa i Pučkog otvorenog učilišta našim građanima – najavila je Kušek Perši.

Vrijedi istaknuti i da od samog početka Akademija provodi program djelomičnog i potpunog stipendiranja za svoje polaznike želeći i na taj način pomoći mladim umjetnicima u usavršavanju i stjecanja iskustva. Program potpunog stipendiranja do sada je koristilo ukupno deset mladih umjetnika iz Hrvatske, a ove godine Akademija će potpuno stipendirati šestero polaznika.

Izuzetnu vrijednost ovog projekta od prve godine prepoznali su Grad Varaždin, Varaždinski koncertni ured i HNK Varaždin, a ove su se godine kao pokrovitelji pridružili Varaždinska županija i Grad Novi Marof.

Nastavite čitati

Kultura

Preminuo je Vladimir Gerić, jedan od najzaslužnijih za povratak kajkavskog jezika na pozornicu HNK Varaždin

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: HNK Varaždin/Facebook

U 97. godini umro je prevoditelj i kazališni redatelj Vladimir Gerić, koji je tijekom gotovo sedamdeset godina umjetničkoga rada bio prisutan u gotovo svim zagrebačkim kazalištima, dok u varaždinskom kazalištu devedesetih godina 20. stoljeća oživljava kajkavštinu na pozornici.

– S velikom tugom javljamo da nas je napustio dugogodišnji suradnik varaždinskog kazališta, velik redatelj i prevoditelj Vladimir Gerić. Varaždinska publika najviše ga pamti po režiji komedije “Bogi Ivač”, s Ljubomirom Kerekešom u naslovnoj ulozi, a koju je prema njegovom prijevodu kajkavizirao Tomislav Lipljin. Predstava je doživjela preko 300 izvedbi. Vladimir Gerić ujedno je jedan od najzaslužnijih umjetnika za povratak kajkavskog jezika na pozornicu HNK Varaždin – objavio je HNK u Varaždinu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje