Povežite se s nama

Kultura

Viša kustosica Janja Kovač: “U našim je zbirkama puno prekrasnih predmeta, a svaki krije zanimljivu priču”

Objavljeno:

- dana

Iz Muzeja Međimurja prije koji je tjedan stigla prekrasna vijest: Janja Kovač, muzejska djelatnica od 2015. godine i kustosica Etnografskog odjela Muzeja promaknuta je u zvanje više kustosice. Odluku je donijelo Ministarstvo kulture i medija uz preporuku Hrvatskoga muzejskog vijeća. Svi koji prate Janjin rad svjesni su činjenice da se radi o zaljubljenici u svoj posao.

– Na studiju etnologije obrazuju nas uz primisao da ćemo raditi u muzeju, to je jedna od prvih stvari koja se spominje u tom kontekstu. Međutim, s obzirom na to da u muzejima zapravo postoji prilično ograničen broj mjesta, smatrala sam da bi se moja karijera mogla razvijati u pravcu drugog područja koje sam diplomirala – južne slavistike. Nakon fakulteta provela sam godinu dana u Sloveniji te sam dosta počela putovati. Tada su mi roditelji predložili da nešto vremena provedem kod kuće. U to vrijeme postojala je mjera tzv. stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa te sam u Muzej Međimurja primljena upravo putem te mjere, misleći da ću ostati tu godinu dana.

U međuvremenu se oslobodilo radno mjesto na poziciji voditeljice etnografskih zbirki: javila sam se na natječaj i dobila posao na neodređeno. U tom je trenutku za mene to postalo realnošću – objašnjava Janja.

Suradnja prirodna

Dodaje da u retrospektivi njezin put izgleda idealno – zaposlila se ubrzo nakon završetka fakulteta, devet mjeseci kasnije dobila ugovor na neodređeno i s tek 32 godine postala višom kustosicom, dok mnogim njezinim kolegama nije uspjelo ni pronaći posao u struci.

– Moj je prvotni plan bio još malo proputovati inozemstvo i vidjeti što se sve nudi. I dalje želim surađivati s kolegicama i kolegama izvan Hrvatske, no unutar sustava, u smislu stručnog usavršavanja. Malena smo zajednica, a mnogi dijelovi baštine postoje u raznim krajevima svijeta pa suradnja dolazi prirodno.

Primjerice, sokolarenje iz Hrvatske je nedavno upisano na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva zajedno sa sokolarenjem iz još 24 države. U tom smislu Hrvatska i Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su bili inicijatorom upisa, dijele zajedničku baštinu, što je fascinantno – ističe viša kustosica.

Smatra da ima mnogo sreće i što Muzej djeluje u dobro razvijenom kraju, što je institucija dobro posložena, a radna okolina jako poticajna.

– Imamo izvrsno vodstvo, koje prati naše interese. U našim postavima, odnosno zbirkama puno je prekrasnih predmeta, od kojih svaki krije zanimljivu priču. Tu moram spomenuti i jednu manje poznatu činjenicu: u prosjeku je na svjetskoj razini u muzejima izloženo samo 3 do 5 % korpusa predmeta koje pojedini muzej posjeduje, to jest neizloženih je 95 % predmeta!
S jedne strane to je velika šteta, no s druge su strane ustanove ograničene prostorom, a nisu ni sve stvari spremne za prezentaciju. U Muzeju Međimurja većina predmeta također nije izložena, no o njima povremeno pišemo ili ih digitaliziramo pa na taj način prezentiramo javnosti – rekla nam je etnologinja.

Prijateljstvo i baština

U Međimurju je zapažena i Janjina suradnja s kolegicom etnologinjom Leom Šprajc.

– Upoznala nas je Lidija Bajuk. Školovanih etnologa u Međimurju je malo pa ne čudi što prije ili kasnije u radu “naletimo” jedni na druge. Povezale su nas zajedničke teme, sprijateljile smo se i s vremenom se izrodila ideja da pišemo o etnografskim temama koje nas zanimaju. Već neko vrijeme razmišljamo i da se tekstovi koje smo objavljivale na Facebook stranici “Ve – iz pera znatiželjnih umova” konceptualno objedine i izađu u formatu knjige.

Kao posebnost međimurske baštine Janja izdvaja međimursku popevku.

– Svi mi imamo folklor, nošnje i razna druga narodna blaga, no popevka je nešto posebno upravo stoga što je kod nas prenošena usmenom predajom, a potom zapisana, u čemu je pionir bio Vinko Žganec. To zapravo imaju malobrojne zajednice, a upravo nas popevke povezuju s drugim slavenskim i indoeuropskim narodima – iz njih se pravilnom metodologijom svašta može iščitati – zaključuje Janja.

O Janji Kovač

Viša kustosica Janja Kovač osnovnu školu završila je u Donjoj Dubravi, a Gimnaziju Josipa Slavenskog u Čakovcu. Studirala je etnologiju i južnoslavenske jezike i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Svoju prvu zapaženu izložbu – “Ljudstvo moje Međimursko, imaš blaga i bogatstva” – postavila je svega dvije godine nakon zaposlenja u Muzeju.

Radila je na snimanju sedam filmova o nematerijalnoj baštini Međimurja. Autorica je hvaljenoga stalnog postava “Minijature” u Muzeju Riznica Međimurja, a s kolegicom Marijom Mesarić iz Muzeja grada Koprivnice uredila je izložbu “Tibeti u Međimurju i Podravini”.

Inicijatorica je i sudionica znanstvenih skupova i stručnih predavanja te autorica popularnih, stručnih i znanstvenih radova. Do prošle su godine u Regionalnom tjedniku u formi kolumne objavljivani njezini i Leini tekstovi sa spomenute stranice “Ve”, uz vrlo pozitivnu reakciju medijske publike.

Kultura

Denis Peričić u Karlovcu primio svoju 111. književnu nagradu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu na pjesnikov je rođendan, 21. ožujka,
održana svečana dodjela nagrada najboljima na drugom Natječaju „Na tragu pjesnika“,
posvećenom velikom hrvatskom književniku Ivanu Goranu Kovačiću, poginulom u Drugom
svjetskom ratu.

Natječaj je organiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija RH. Varaždinski književnik Denis Peričić dobio je drugu nagradu za pjesmu „Što je preostalo“.

Prema procjeni stručnog povjerenstva, u kojem su bili Mojca Rapo Waite, Bruno Vojvodić i
Nataša Vojnović, prvu nagradu osvojio je Tin Fresl iz Jastrebarskog, a treću Jelena Stanojčić
iz Zagreba.

Na prošlogodišnjem, prvom izdanju ovog natječaja, prvu nagradu osvojio je upravo – Denis
Peričić.

– Nakon prve i druge, volio bih iduće godine dobiti i treću nagradu! Pa da kompletiram te
svoje ‘male Gorane’… Naravno, šalim se, ali nimalo se ne šalim kad kažem da svaka nagrada
vezana uz Goranovo ime zauzima posebno mjesto u mom srcu. Organizatorima i stručnom
povjerenstvu upućujem svoju duboku zahvalnost na ovom priznanju – ističe Denis Peričić kojem je ovo već 111. književna nagrada.

Nastavite čitati

Kultura

Nagrada Porin za zbor Chorus angelicus i Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Glazbena škola u Varaždinu/Facebook

Dodjela 31. po redu glazbene nagrade Porin održana je u subotu, 23. ožujka.

Dvorana u zagrebačkom HoB-u bila je prepuna velikih, dobro poznatih i priznatih imena hrvatske glazbene scene, kao i onih koji „tek kreću“ na svoj glazbeni put. Crvenim tepihom prošetali su nominirani glazbenici zajedno s brojnim poznatim licima koja su se našla na ovogodišnjoj dodjeli u ulozi gostiju ili uručitelja najpoželjnije glazbene statue.

Veliki uspjeh na ovogodišnjem Porinu postigli su Berislav Šipuš i Vojko V sa suradnicima osvojivši po četiri statue Porina. Tri statue Porina pripale su Letu 3 i Tamari Obrovac sa suradnicima, a još jedna posebnost ovogodišnjeg Porina su i čak tri dobitnika u kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe.

U kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe su čak tri dobitnika, a u ovoj karegoriji nagrade su otišle i u Varaždin.

Među dobitnicima je Chorus angelicus, Capella Savaria, Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu, Ivana Lazar, sopran; Tia Pikija, sopran; Sonja Runje, alt; Hugo Hymas, kontratenor; Franko Klisović, kontratenor; Emanuel Tomljenović, tenor; Grga Peroš, bariton; Krešimir Stražanac, bas; Zsolt Kalló; umjetnički voditelj; Capelle Savarie; dirigent: Anđelko Igrec, za skladbu „Johann Sebastian Bach: Muka po Mateju BWV 244“.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje