Povežite se s nama

Međimurje

Predstavljene dravske guske, međimurske lastavice, ali i Gouldova amadina iz Australije

Objavljeno:

- dana

ŽIVOTINJSKO CARSTVO

I dok su se golubovi, guske, kokoši, patke, papige i druga pernata stvorenja ujedinila u zbor jedinstvenih glasovnih mogućnosti, zečevi su spokojno drijemali u svojim kavezima. Životinjsko carstvo od 1220 primjeraka od 27. do 29. studenoga zavladalo je Sportskom dvoranom Graberje.

Naime, Hrvatski savez udruga uzgajivača malih životinja i Udruga za uzgoj i zaštitu malih životinja “Varaždin 2011” u Varaždinu su organizirali 11. Državnu izložbu hrvatskih pasmina, 5. Međunarodnu izložbu malih životinja i Specijalnu izložbu goluba texana.

Čak 150 izlagača

– Izloženo je naviše hrvatskih pasmina kao što su kokoš hrvatica, dravska guska, golub međimurska lastavica, sisački prevrtač, zagrebački prevrtač itd. Sudjelovalo je 150 izlagača iz Hrvatske i Slovenije – istaknuo je Ivica Kralj, predsjednik Udruge za uzgoj i zaštitu malih životinja “Varaždin 2011”. On je i sam sudjelovao kao izlagač s 80 primjeraka ptica i peradi. – Uzgajam 24 vrste ptica, uglavnom egzotičnih, te desetak vrsta peradi. Ja više volim ptice, a moja žena perad, pa smo tako i raspodijelili brigu oko njih – ispričao nam je. A na pitanje koja mu je ptica najdraža, samo je neodlučno slegnuo ramenima.

 

Šerepak: Ovo radimo iz ljubavi, a odlazak na natjecanja je “nuspojava” 

– Svaka ptica je posebna i teško mi je izdvojiti najdražu, ali tu je svakako Gouldova amadina, ptica iz Australije koja je posebno teška za uzgoj, a prekrasnih je boja – napominje. Jedan od izlagača bio je i Ivan Buhin iz Jalkovca, koji nam je pokazao svojih sedam novozelandskih crvenih kunića. – Jedini u Varaždinu imam tu vrstu, koja zahtijeva dosta brige, ali je otporna na bolesti – ističe. Izlagači su se sa svojim ljubimcima borili za laskave titule šampiona te prvaka pasmine, a suci su bili vrlo strogi i kritični. – Suci su u okviru standarda koji su propisani ocjenjili životinje i pronašli najbolje te im dodijelili titulu šampiona. Pored toga kod izlagača hrvatskih pasmina dodijeljene su i titule prvaci pasmine, koje su dobili najbolji među šampionima – otkrio je Željko Šerepak, voditelj suđenja te istaknuo da ocjene ipak nisu najvažnije. – Na izložbe dolazimo pokazati što smo uzgojili, a dolazimo i natjecati se. Međutim, prvenstveno je ovaj naš hobi vezan uz ljubav prema životinjama, a takmičenje je nuspojava – zaključio je.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Međimurska priroda: Sezona (ne)gljivara

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Sara Srša, magistra urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša

Na slici: borov vrganj

Miris kestena koji se širi ulicama gradova upućuje da je započela sezona skupljanja šumskih plodova, među kojima su i gljive. Mnogi iskusni gljivari, manje iskusni i potpuno neiskusni odlaze u šumu sa željom da pronađu i skupe što više plodova te s ciljem da ih prodaju po najboljoj cijeni u korist povećanja kućnog budžeta. No nekih se pravila u berbi gljiva ipak treba pridržavati.

>>Čak i vrlo iskusni gljivari mogu zamijeniti određene vrste gljiva!<<

Zakonske odredbe

Hrvatske šume d.o.o. temeljem Zakona o šumama donijele su Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda kojim se regulira sakupljanje i iskorištavanje gljiva. Prema pravilniku, nedrvnim šumskim proizvodima koji se sakupljaju za hranu ljudi i/ili lijekove smatraju se: šumski plodovi, gljive, biljke za prehranu te ljekovito, aromatično, začinsko bilje i drugo bilje. Pravilnik propisuje da je prije skupljanja šumskih plodova, gljiva i bilja za osobne potrebe potrebno pribaviti dozvolu Hrvatskih šuma.

Za dozvolu se ne plaća naknada, a vrijedi do 31. prosinca tekuće godine u upravi šuma koja ju je i izdala. Prema Pravilniku o skupljanju zavičajnih biljnih vrsta, definirane su količine nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe koji donosi nadležno ministarstvo. Za osobne potrebe može se dnevno skupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva.

Poznavanje gljiva ključ je odgovornosti!

Gljive su sastavnice prirode; njihova prisutnost znak je zdravoga šumskog ekosustava i upućuje na bioraznolikost te pravilno funkcioniranje. Prije svega, prilikom berbe gljiva treba biti oprezan i voditi brigu da se ne ubiru gljive koje ne poznajemo. Berite gljive koje znate prepoznati i determinirati te samo u potrebnoj količini.

Važno je naglasiti da ne bi trebalo uništavati gljive koje smatramo da nisu pogodne za skupljanje, jer svaka od njih ima svoju ulogu u prirodi. Ukratko: ako ne poznaješ i ne razlikuješ gljive, ne diraj ih!

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO Demonstracija ispiranja zlata: očuvanje zanata koji je othranio brojne generacije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Donji Vidovec

Protekle nedjelje su članovi Moto nautičkog kluba „Vidovski zlatari“ iz Donjeg Vidovca, na dravskom kupalištu kod Svete Marije, održali demonstraciju ispiranja zlata. Okupljanje je održana u okviru projekta „Two Rivers one Goal II“, a privuklo je mnogobrojne mještane Donjeg Vidovca i susjednih općina.

– Brojni okupljeni mogli su uživati u druženju i lijepom popodnevu provedenom u društvu članova Kluba koji su cijelo događanje obogatili demonstracijom i pričama koje su naslijedili od nekadašnjih zlatara. Iz priča je vidljivo da je riječ o mukotrpnom zanatom na koji su brojni stanovnici ovog dijela Međimurja bili primorani da bi prehranjivali svoje obitelji – poručili su organizatori druženja.

Zlatarenje, odnosno vještina ispiranja zlata jedna je od zaštićenih natuknica nematerijalne baštine na području Međimurske županije. O umijeću zlatarenje Muzej Međimurja Čakovec snimio je i film u okviru projekta „Nematerijalna baština Međimurja“.

Prisutne su pozdravili načelnica Općine Donji Vidovec Bojana Petrić, zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec i predsjednik Moto nautičkog kluba „Vidovski zlatari“ Nenad Lukša.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje