U Varaždinskoj županiji i Međimurju lani zabilježene najveće stope oporabe otpada
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje...
U Vladinom paketu nove stambene politike, koji bi trebao olakšati rješavanje stambenog pitanja mnogim obiteljima, predviđena je i mjera subvencioniranja najma stanova.
Paralelno s rastom cijena stanova, proteklih godina osjetno je poskupio i najam. Prije nekoliko godina pristojan manji stan u Zagrebu mogao se unajmiti za 300 do 400 eura mjesečno, što je činilo oko polovice mjesečne plaće. Danas je potrebno izdvojiti znatno više, navodi Tportal.
Prema nedavno objavljenim podacima u pregledu tržišta nekretnina Ekonomskog instituta, medijalna cijena najma u Zagrebu lani je dosegnula 10,1 euro po kvadratnom metru, a u odnosu na godinu ranije porasla je za 16,1 posto.
U sklopu nove stambene politike, Vlada planira uvođenjem poreza na prazne nekretnine i državnih potpora za priuštivo stanovanje potaknuti vlasnike praznih stanova da ih stave u funkciju najma.
Prema neslužbenim informacijama Tportala, model subvencioniranja namijenjen je vlasnicima koji imaju prazan stan najmanje dvije godine. Oni koji se odluče za iznajmljivanje potpisali bi ugovor s državom, na temelju čega bi dobivali isplatu razlike između komercijalne cijene najma i priuštive cijene, koju bi plaćao najmoprimac.
Ugovor bi se potpisivao na tri godine, a dodatna pogodnost za najmodavce je to da bi im polovicu subvencije država isplaćivala odmah, a polovicu nakon što se podstanar useli u stan.
Za priuštiv najam stana, uključujući režije, pojedinac ne bi trebao izdvajati više od 30 posto dohotka, odnosno 30 posto medijalne plaće.
Trenutna medijalna plaća u Zagrebu iznosi oko 1300 eura, što znači da bi priuštiva cijena stanovanja za samca trebala iznositi oko 390 eura.
Primjerice, uz pretpostavku da se subvencija odnosi na stan od 40 kvadratnih metara te da režije iznose 100 eura, najmodavac koji iznajmljuje stan po prosječnoj cijeni dobio bi od države 114 eura mjesečno, kolika je razlika između medijalne tržišne cijene i priuštive cijene stanovanja.
Stručnjaci upozoravaju da bi uvođenje subvencija moglo dodatno podgrijati tržište i povisiti najamnine.
Vlada smatra da do toga ne bi trebalo doći jer će se svake godine izrađivati tablice s cijenama priuštivog i komercijalnog najma po gradovima na temelju podataka iz sustava e-Nekretnine.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.