Povežite se s nama

Kultura

Vladimir Čajavec prvom knjigom priredio književno iznenađenje!

Objavljeno:

- dana

STRUČNI OSVRT

Odabrana publika koja se u srijedu, 3. kolovoza, odazvala pozivu ravnateljice Zavičajnog muzeja Varaždinske Toplice Spomenke Vlahović zacijelo nije ni slutila da će prisustvovati prvom predstavljanju možda najvećega književnog iznenađenja posljednjih godina u sjevernohrvatskim okvirima.

Autor ovog osvrta može to argumentirano ustvrditi, jer je imao i čast biti urednikom zbirke priča „Antičke pripovijetke“ autora Maxa Aquile, što je pseudonim Vladimira Čajavca iz Zbelave.

Panonsko tlo

Iznenađenje je tim veće što je Čajavcu ovo prva knjiga i što prije nije nigdje objavljivao, pa je kao pisac dosad bio posve nepoznat. Iako inženjer građevinarstva u mirovini, Čajavec je sav posvećen umjetnosti, pa tako, osim što piše, također i slika i sklada (nekada davno imao je i kantautorski nastup na Zagrebfestu) te se amaterski bavi astronomijom i arheologijom.

Zasigurno je ovaj potonji, arheološki interes, posebice vezan uz antiku, konkretno rimsku vladavinu ovima našim prostorima, bio presudan u osmišljavanju „Antičkih pripovijetki“.

Čajavec je tako stvorio tematski novitet u hrvatskoj književnosti: dok se o Rimljanima na dalmatinskom tlu dosta pisalo, njihov boravak u Panoniji nije dosad poprimio literarno uobličenje. Naime, radnje priča iz njegove zbirke odvijaju se tu, „kod nas“, na području koje omeđuju Poetovia (Ptuj), Aqua Viva (Petrijanec), Iovia (Ludbreg) i Aqua Iasae (Varaždinske Toplice).

Kao i svako pravo književno djelo, i ove priče odlikuje temeljito istražena povijesna pozadina

Kako bi to ostvario, Čajavec je proveo temeljita istraživanja, stoga zbirka ima više od stotinu fusnota: ništa nije prepušteno slučaju, pa ako spominje pojedinoga tad aktualnoga rimskog cara, iz fusnote se točno može utvrditi kad je taj vladao, a tako i u kojem se razdoblju odvija radnja priče.

Sličnom akribijom provedena je i zemljopisna, mitološka, vojna, upravna i sva druga terminologija Rimskog Carstva. No, sve je to ipak samo temelj, nužan preduvjet prave dimenzije priča – one književne.

Na način na koji to rijetko koji pisac uspijeva, Čajavec uvjerljivo „ulazi u duše“ svojih junaka, mahom običnih, „malih“ ljudi s ruba golemog imperija, i tka priče toliko specifične po vremensko-prostornom određenju, a opet posve univerzalne i bezvremenske.

Duhovni spektar

Čajavec piše vješto i decentno, koristeći isprepletene narativne postupke, ali nadasve pregledno, prilagođeno svim uzrastima čitatelja. Ipak, posebna vrijednost „Antičkih pripovijetki“ je spomenuto uranjanje u duhovni spektar ondašnjih ljudi. Na tragu „Hadrijanovih memoara“ Marguerite Yourcenar, Čajavec ocrtava duhovni zemljovid homo romanusa: njegovih promišljanja, bojazni i iskupljenja, „metafiziku postojanja“.

To je ono što nam, za razliku od književnosti, znanost ne može predočiti, ili može samo kad se pretače upravo u književnost, kao kod npr. Johana Huizinge. Na posve suptilan način, kao u nekome mutnom ogledalu, u tom duhovnom zemljovidu rimskog čovjeka gotovo se magijski zrcali unutarnja topografija suvremenih ljudi: naših slutnji, strahova, ljubavi i nadanja…

Preporuke su izrečene, a knjiga se može kupiti u suvenirnici na Korzu!

Izvor:
Foto:

Kultura

Denis Peričić u Karlovcu primio svoju 111. književnu nagradu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu na pjesnikov je rođendan, 21. ožujka,
održana svečana dodjela nagrada najboljima na drugom Natječaju „Na tragu pjesnika“,
posvećenom velikom hrvatskom književniku Ivanu Goranu Kovačiću, poginulom u Drugom
svjetskom ratu.

Natječaj je organiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija RH. Varaždinski književnik Denis Peričić dobio je drugu nagradu za pjesmu „Što je preostalo“.

Prema procjeni stručnog povjerenstva, u kojem su bili Mojca Rapo Waite, Bruno Vojvodić i
Nataša Vojnović, prvu nagradu osvojio je Tin Fresl iz Jastrebarskog, a treću Jelena Stanojčić
iz Zagreba.

Na prošlogodišnjem, prvom izdanju ovog natječaja, prvu nagradu osvojio je upravo – Denis
Peričić.

– Nakon prve i druge, volio bih iduće godine dobiti i treću nagradu! Pa da kompletiram te
svoje ‘male Gorane’… Naravno, šalim se, ali nimalo se ne šalim kad kažem da svaka nagrada
vezana uz Goranovo ime zauzima posebno mjesto u mom srcu. Organizatorima i stručnom
povjerenstvu upućujem svoju duboku zahvalnost na ovom priznanju – ističe Denis Peričić kojem je ovo već 111. književna nagrada.

Nastavite čitati

Kultura

Nagrada Porin za zbor Chorus angelicus i Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Glazbena škola u Varaždinu/Facebook

Dodjela 31. po redu glazbene nagrade Porin održana je u subotu, 23. ožujka.

Dvorana u zagrebačkom HoB-u bila je prepuna velikih, dobro poznatih i priznatih imena hrvatske glazbene scene, kao i onih koji „tek kreću“ na svoj glazbeni put. Crvenim tepihom prošetali su nominirani glazbenici zajedno s brojnim poznatim licima koja su se našla na ovogodišnjoj dodjeli u ulozi gostiju ili uručitelja najpoželjnije glazbene statue.

Veliki uspjeh na ovogodišnjem Porinu postigli su Berislav Šipuš i Vojko V sa suradnicima osvojivši po četiri statue Porina. Tri statue Porina pripale su Letu 3 i Tamari Obrovac sa suradnicima, a još jedna posebnost ovogodišnjeg Porina su i čak tri dobitnika u kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe.

U kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe su čak tri dobitnika, a u ovoj karegoriji nagrade su otišle i u Varaždin.

Među dobitnicima je Chorus angelicus, Capella Savaria, Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu, Ivana Lazar, sopran; Tia Pikija, sopran; Sonja Runje, alt; Hugo Hymas, kontratenor; Franko Klisović, kontratenor; Emanuel Tomljenović, tenor; Grga Peroš, bariton; Krešimir Stražanac, bas; Zsolt Kalló; umjetnički voditelj; Capelle Savarie; dirigent: Anđelko Igrec, za skladbu „Johann Sebastian Bach: Muka po Mateju BWV 244“.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje