Povežite se s nama

Kultura

Vladimir Čajavec prvom knjigom priredio književno iznenađenje!

Objavljeno:

- dana

STRUČNI OSVRT

Odabrana publika koja se u srijedu, 3. kolovoza, odazvala pozivu ravnateljice Zavičajnog muzeja Varaždinske Toplice Spomenke Vlahović zacijelo nije ni slutila da će prisustvovati prvom predstavljanju možda najvećega književnog iznenađenja posljednjih godina u sjevernohrvatskim okvirima.

Autor ovog osvrta može to argumentirano ustvrditi, jer je imao i čast biti urednikom zbirke priča „Antičke pripovijetke“ autora Maxa Aquile, što je pseudonim Vladimira Čajavca iz Zbelave.

Panonsko tlo

Iznenađenje je tim veće što je Čajavcu ovo prva knjiga i što prije nije nigdje objavljivao, pa je kao pisac dosad bio posve nepoznat. Iako inženjer građevinarstva u mirovini, Čajavec je sav posvećen umjetnosti, pa tako, osim što piše, također i slika i sklada (nekada davno imao je i kantautorski nastup na Zagrebfestu) te se amaterski bavi astronomijom i arheologijom.

Zasigurno je ovaj potonji, arheološki interes, posebice vezan uz antiku, konkretno rimsku vladavinu ovima našim prostorima, bio presudan u osmišljavanju „Antičkih pripovijetki“.

Čajavec je tako stvorio tematski novitet u hrvatskoj književnosti: dok se o Rimljanima na dalmatinskom tlu dosta pisalo, njihov boravak u Panoniji nije dosad poprimio literarno uobličenje. Naime, radnje priča iz njegove zbirke odvijaju se tu, „kod nas“, na području koje omeđuju Poetovia (Ptuj), Aqua Viva (Petrijanec), Iovia (Ludbreg) i Aqua Iasae (Varaždinske Toplice).

Kao i svako pravo književno djelo, i ove priče odlikuje temeljito istražena povijesna pozadina

Kako bi to ostvario, Čajavec je proveo temeljita istraživanja, stoga zbirka ima više od stotinu fusnota: ništa nije prepušteno slučaju, pa ako spominje pojedinoga tad aktualnoga rimskog cara, iz fusnote se točno može utvrditi kad je taj vladao, a tako i u kojem se razdoblju odvija radnja priče.

Sličnom akribijom provedena je i zemljopisna, mitološka, vojna, upravna i sva druga terminologija Rimskog Carstva. No, sve je to ipak samo temelj, nužan preduvjet prave dimenzije priča – one književne.

Na način na koji to rijetko koji pisac uspijeva, Čajavec uvjerljivo „ulazi u duše“ svojih junaka, mahom običnih, „malih“ ljudi s ruba golemog imperija, i tka priče toliko specifične po vremensko-prostornom određenju, a opet posve univerzalne i bezvremenske.

Duhovni spektar

Čajavec piše vješto i decentno, koristeći isprepletene narativne postupke, ali nadasve pregledno, prilagođeno svim uzrastima čitatelja. Ipak, posebna vrijednost „Antičkih pripovijetki“ je spomenuto uranjanje u duhovni spektar ondašnjih ljudi. Na tragu „Hadrijanovih memoara“ Marguerite Yourcenar, Čajavec ocrtava duhovni zemljovid homo romanusa: njegovih promišljanja, bojazni i iskupljenja, „metafiziku postojanja“.

To je ono što nam, za razliku od književnosti, znanost ne može predočiti, ili može samo kad se pretače upravo u književnost, kao kod npr. Johana Huizinge. Na posve suptilan način, kao u nekome mutnom ogledalu, u tom duhovnom zemljovidu rimskog čovjeka gotovo se magijski zrcali unutarnja topografija suvremenih ljudi: naših slutnji, strahova, ljubavi i nadanja…

Preporuke su izrečene, a knjiga se može kupiti u suvenirnici na Korzu!

Izvor:
Foto:

Kultura

Noć muzeja: uz besplatno stručno vodstvo upoznajte Muzej grada Ludbrega

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatsko muzejsko društvo u petak, 28. siječnja, održava 17. po redu Noć muzeja pod temom „Muzeji – između stvarnosti i digitalnog”.

Manifestacija Noć muzeja započela je Berlinu u Njemačkoj 1998. godine pod nazivom „Duga noć muzeja” kao kulturni događaj u kojem muzeji i kulturne ustanove ostaju otvorene do kasno i omogućuju novi otvoreniji pristup muzejskoj publici. Godine 1999. manifestaciji se pridružuje Francuska, a od 2005. godine prerasta u događaj na europskoj razini.

U Hrvatskoj te iste godine započinje pilot projekt za šest zagrebačkih muzeja, a od 2007. Noć muzeja prerasla je u najznačajniju manifestaciju hrvatskih muzeja.

Muzej grada Ludbrega, koji je u sastavu Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak”, pridružuju se ovogodišnjoj manifestaciji tako što će otvoriti svoja vrata za posjetitelje. U sklopu Noći otvorenih vrata koja će trajati od 18 do 21 sat svi zainteresirani imat će priliku razgledati kapelicu Svetog Križa i Zbirku sakralne umjetnosti u Dvorcu Batthyany te Arheološki park Iovia uz besplatno stručno vodstvo.

Zajednička vodstva na lokacijama kreću u 18, 19 i 20 sati i nije potrebna najava. Program će se odvijati u kontroliranim uvjetima i okolnostima uz obavezne Covid potvrde i maske za lice.

Organizatori napominju da je Noć otvorenih vrata Muzeja grada Ludbrega ujedno i prvi događaj u sklopu programa “Ludbreg petkom” koji ove godine donosi brojna kulturno-umjetnička zbivanja.

Nastavite čitati

Kultura

Izložba i dokumentarni film: Prva ovogodišnja „Srijeda u Muzeju“ posvećena Evi Akerman

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vraćaju se „Srijede u Muzeju“! Nakon duže stanke nastale zbog situacije izazvane koronavirusom, Gradski muzej Varaždin nastavlja s popularnim tjednim programom u sklopu kojeg je proteklih godina održan niz aktivnosti: predavanja različitoga tematskog spektra, predstavljanja publikacija, znamenitih pojedinaca i ustanova, otvorenja izložbi te drugih kulturnih i općedruštvenih sadržaja.

S obzirom na aktualnu epidemiološku situaciju, „Srijede“ će se organizirati uz provedbu propisanih/preporučenih mjera, koje će se prilagođavati odlukama mjerodavnih tijela, a većina programa moći će se pratiti i uživo na nekoliko medija.

Prva ovogodišnja „Srijeda u Muzeju“, koja je na rasporedu 26. siječnja, posvećena je Evi Akerman, ženi iznimne energije koja nas je napustila u lipnju prošle godine. Rođena je u Varaždinu, u uglednoj židovskoj obitelji Krajanski; jedina je iz svoje obitelji preživjela holokaust. Nakon Drugoga svjetskog rata živjela je u Zadru, a od 2005. u Zagrebu.

Priča o Evi Akerman realizirana je kroz projekt – izložbu i dokumentarni film – Židovske općine Zagreb, Mire Wolf i članova obitelji Akerman, premijerno predstavljen u Zagrebu potkraj prošle godine. Autorica i scenaristica dokumentarnog filma o životu Eve Akerman je Mira Wolf, snimatelj je Miljenko Bolanča, a montažer Bogdan Tankosić.

Projekt se u GMV-u predstavlja u povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Izložba s obiteljskim uspomenama i slikarskim radovima Eve Akerman u varaždinskom izdanju bit će dopunjena predmetima iz fundusa GMV-a sadržajno povezanima s obitelji Krajanski i bit će besplatno dostupna za razgled do 27. veljače ove godine.

Program se održava u multimedijskoj dvorani u palači Herzer GMV-a (Franjevački trg 10) s početkom u 19 sati, uz ograničen broj posjetitelja (25), a emitirat će se i uživo na medijima: Facebook stranicama GMV-a, Varaždinski.hr, Magic Net i TV kanal Magic Net.

Snimka programa trajno je dostupna na YouTube kanalu GMV-a.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje