Uskrsna poruka biskupa Radoša: Ljubav koja ispunjava srca sposobna je isprazniti grobove
Varaždinski biskup Bože Radoš uoči Uskrsa uputio je uskrsnu poruku. U njoj ističe da smo mi, djeca Crkve kroz ove...
Danas, 9. prosinca, u Svečanoj dvorani Palače Varaždinske županije HŽ Infrastruktura održala je prezentaciju “Projekta povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska spojnica”.
Cilj projekta bio je utvrditi najbolje rješenje željezničkog povezivanja Međimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije s gradom Zagrebom. Utvrđivanjem najpovoljnije trase u sklopu ovoga projekta trebalo bi se omogućiti i bolje povezivanje srednje Europe sa Zagrebom najkraćim željezničkim putem te s prometnim koridorom RH2 i lukom Rijeka.
Napravljeno je više varijanti za prugu, ali najboljom je proglašena varijanta broj 4. Na temelju studije izvodljivosti odabrana je najpovoljnija varijanta trase, za koju je izrađena analiza troškova i koristi za prugu Čakovec – Varaždin – Cerje Tužno – Ivanec – Lepoglava – Peršaves – Bedekovčina – Zabok – Sveti Križ Začretje – Krapina. Navedena varijanta predviđa građanje novog dijela pruge između Lepoglave i Bedekovčin (Poznanovec).
U ime HŽ Infrastrukture voditelj projekta Marko Car prisutne je detaljnije upoznao sa studijskom dokumentacijom.
Prema varijanti 4 moderniziralo bi se ukupno 92 kilometra navedene pruge, a napravljena bi bila 24 nova kilometra pruge, od Lepoglave do Bedekovčine. Također, na novoizgrađenoj dionici bila bi dva tunela ukupne duljine 10,4 kilometra. Nakon potpune obnove od Čakovca do Zaboka, pa dalje do Zagreba, vlak bi trebao juriti 120 kilometra na sat. Putovanje od Čakovca do Zagreba, sa zaustavljanjem u Varaždinu, Ivancu i Zaboku trajalo bi sat i osam minuta.
Investicija od 4,43 milijarde kuna
Za sve navedeno bi bilo potrebno uložiti 4,43 milijarde kuna.
Projekt izrade dokumentacije sufinancira Europska unija iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. iz Kohezijskoga fonda u iznosu 85 % sredstava, a ugovorena vrijednost samo Ugovora o izradi studijske dokumentacije i idejnih rješenja projekta iznosi 6,7 milijuna kuna.
U sklopu projekta predviđena je rekonstrukcija osam željezničkih kolodvora, i to kolodvora Bedekovčina, Lepoglava, Ivanec, Cerje Tužno, Varaždin, Čakovec, Sveti Križ Začretje i Krapina, te izgradnja kolodvora Peršaves. Predviđena je rekonstrukcija 11 postojećih stajališta i izgradnja šest novih, u Malom Bukovcu, Maču, Velikoj Veterničkoj, Gojancu, Gornjem Kuršancu i Nedelišću. Trebali bi biti napravljeni i moderni kolosjeci koji za putničke vlakove iznose 250 metara, a za teretne 600 metara. Planira se gradnja što većeg broja parkirališta za automobile i bicikle kod željezničkih kolodvora i ugibališta autobusa, s ciljem bolje inegracije više vrsta prijevoza. Na trasi je planiran 51 prijelaz, od čega 7 deniveliranih.
Varijanta 4, koja obuhvaća navedene zahtjeve, proglašena je najboljom jer bi bilo modernizirano najviše postojećih pruga, najmanji su zahtjevi infrastrukturnih objekata (tunela i nadvožnjaka), najniža je cijena investicije te je najmanja devastacija prostora i zadiranje u naseljena mjesta.
Studijsku dokumentaciju izradila je zajednica ponuditelja koju čine tvrtke ŽPD d.d., Granova d.o.o., Institut IGH d.d. i Rijekaprojekt d.o.o.
Podrška
Uz domaćina, župana Varaždinske županije Anđelka Strička, prezentaciji su prisustvovali načelnik Sektora za željezničku infrastrukturu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI) Milan Vuković, župan krapinsko-zagorski Željko Kolar, predstavnik Međimurske županije Ivica Rus, krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović, predstavnici gradova Varaždina, Čakovca i Ivanca, predstavnici izvođača izrade studijske dokumentacije i ostali.
– Drago nam je što je faza izrade studijske dokumentacije završena i što imamo optimalno rješenje koje će Varaždinsku županiju povezati s metropolom i srednjom Europom. Ovo je pruga od koje će koristi imati ne samo naša, već i susjedne nam županije. Za sve potrebne daljnje aktivnosti u vezi s izradom projektne dokumentacije stojimo na raspolaganju. – rekao je varaždinski župan Anđelko Stričak.
U svom kratkom obraćanju Milan Vuković iz MMPI-a istaknuo je da je cilj promijeniti način željezničkog prijevoza u Republici Hrvatskoj i stvoriti brzu, sigurnu i ekonomski konkurentnu prometnu uslugu te uspostaviti brz i ekološki prihvatljiv putnički i teretni željeznički prijevoz. Istakao je da se nada da bi obnovljena pruga mogla biti gotova za oko 10 godina.
Filip Mihalić bio je nedavno na razgovoru u policiji, a u istragu se uključio i USKOK, neslužbeno doznaju 24 sata.
Također, Filip Mihalić u nedjelju je prvi put izravno pokušao komunicirati s novinarima 24sata.
Podsjetimo da je prošlo više od mjesec dana od kad je afera o krivotvorenim covid testovima izašla u javnost.
On je navodno u početku uvozio originalne kineske testove, ali se u drugoj polovici prošle godine prebacio na drugu vrstu biznisa. Sumnja se da je uvozio krivotvorine iz jedne turske tvornice, a zatim ih raspačavao po Hrvatskoj i Europskoj uniji. U slučaj je uključen i Interpol.
Prošlog tjedna i mi smo pitali policiju u kojoj je fazi istraga. Kratko su nam odgovorili da je istraga u tijeku.
Pitali smo policiju što je sa slučajem Mihalićevih krivotvorenih covid tekstova. Evo odgovora
-Nastavno na vaš upit obavještavamo vas kako se u sklopu istraživanja poduzimaju potrebne mjere i radnje iz nadležnosti policije, a o kojim detaljima, s obzirom na tajnost izvida, u ovom trenutku ne možemo javno iznositi podatke. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja o rezultatima istog, kao i svim poduzetnim mjerama i radnjama, policija će izvijestiti nadležno državno odvjetništvo, a kada se steknu uvjeti u koordinaciji s državnim odvjetništvom izvijestit će se javnost – odgovorili su nam iz policije.
Novinari 24 sata pak javljaju da je u međuvremenu prijava za silovanje i prijetnje odbačena na Odvjetništvu u Velikoj Gorici s obrazloženjem na dvadesetak stranica, uz uputu oštećenoj da u određenom roku može poduzeti progon nad Filipom.
Filip je pak kontaktirao 24 sata nakon što je saznao da novinari pokušavaju komunicirati s ljudima povezanim s njim. Nazvao je u nedjelju navečer, i pokušao dogovoriti sastanak s novinarima 24 sata s prijedlogom da će on odgovoriti na pitanja umjesto ljudi do kojih su pokušali doći. Međutim, odbio je prijedlog da se sastanu u redakciji.
Nadalje, prije objave prvog u seriji istraživačkih tekstova o Mihaliću, redakciji 24 sata javio se Anđelko Mihalić, Filipov otac, i otvoreno zatražio sastanak. Anđelko je prokurist u Filipovoj firmi. Sastali su se u jednom zagrebačkom hotelu, a on je nešto više od sat vremena pokušavao objasniti čime se točno bavi njegov sin. Filipa nije bilo, baš tog dana morao je otputovati u inozemstvo. Tada je obećao dogovoriti zajednički sastanak s Filipom i odgovore na sva pitanja. Sastanak s Filipom nikad se nije dogodio. Odgovori na poslana pitanja nikad nisu stigli.
Više o samom slučaju pročitajte u tekstu: Kako su Mihalići iz Kneginca stekli bogatstvo: Anđelko zarađivao na zemljištima, sin Filip krivotvorio novac, a potom i covid testove
Saša Cvek prije pet godina iz Njemačke se vratio u rodnu općinu Gornji Kneginec. Novcem zarađenim u inozemstvu otvorio je vlastiti posao. Kupio je objekt u Vukovarskoj ulici u Turčinu i na tom mjestu otvorio kafić i autopraonicu.
Posao mu je išao dobro, kako tvrdi, dok u njegovoj ulici nisu krenuli radovi.
– U studenom 2021. godine Varkom je radio na Aglomeraciji i cijela ulica je bila zatvorena. Sve je bio raskopano i nitko nije mogao doći u moj kafić. Ulica je otvorena nakon mjesec dana. Nakon toga trebalo mi je nekoliko mjeseci da posao ponovno krene. Jednostavno, izgubio sam goste i promet mi je bio katastrofa nakon radova– priča nam Saša Cvek koji je to nekako prebrodio.
– Imao sam tada zaposlene tri djelatnice, a promet je bio nikakav. Iz svojeg džepa sam im dao plaću – dodao je Cvek koji od Varkoma zahtjeva nadoknadu izgubljene dobiti.
– Sudski proces za nadoknadu štete još uvijek traje – dodaje Cvek.
No, pravi problemi za njega i njegovu tvrtku tu nisu završili. Početkom ove godine krenuli su radovi na izgradnji megarotora u Turčinu i uskoro je Vukovarska ulica zbog radova ponovno bila zatvorena za promet.
– Da me nitko nije kontaktirao iz Hrvatskih cesta i rekao mi: “Čujte bit će zatvorena cesta dva i pol mjeseca, treba li što? Možemo li se kako dogovoriti?”. Upravo suprotno, a iz mjeseca u mjesec imam sve veće gubitke. Otpustio sam sve tri djelatnice, radi jedino moja djevojka i to od 7 do 12 sati. Isključio sam sve frižidere. Banku u kojoj imam kredit, Varkom, HEP i Termoplin ne zanimaju radovi na kružnom toku, njih samo zanima da im redovito plaćate rate i režije – ispričao nam je u dahu Cvek.
Također, autopraonica zjapi prazna jer je poduzetnik koji je bio u najmu izišao iz posla.
– Čovjek je u autopraonici imao jednog zaposlenog. Morao ga je dati na burzu rada jer je posao stao – ističe Cvek koji je imao mizeran promet u kafiću u travnju.
– Radio sam dobro. Mjesečni promet bio je oko 100.000 kuna, da bi u travnju došao na promet od 165 eura (1300 kuna) – otkriva vlasnik objekta u Turčinu koji je kontaktirao Hrvatske ceste.
– Prvo mi mjesec i pol dana nisu uopće odgovorili na moj dopis. Išao sam potom u varaždinsku podružnicu Hrvatskih cesta. Direktor podružnice Varaždin mi je rekao neka dođem na sastanak da vidim kako teče dinamika radova. Mene to uopće ne zanima, mene zanima kako će mi nadoknaditi štetu – ogorčen je Cvek koji je potom putem odvjetnika poslao tužbu i pravdu za nadoknadu štete će tražiti na sudu.
– Izgleda da drugačije ne ide. Ne znam stvarno kome je cilj da me unište. Ovo je ništa drugo nego uništavanje poduzetnika. Da se razumijemo, koronu smo prebrodili s tim svim epidemiološkim mjerama, no ovo je katastrofa. I kad se ulica otvori, to mi ništa ne znači jer sam izgubio mnoge goste – ističe Cvek.
Naime, u Vukovarsku ulicu se dva i pola mjeseca moglo ući samo sa Zagrebačke ulice.
– Imate znak zabrane i onda tabla osim za stanare. Me tko će danas, a da je položio autoškolu, skrenuti slučajno k meni – ističe Cvek koji ističe da se cijela priča mogla drugačije rasplesti.
– Da se razumijemo nisam protiv radova, dapače, ali onda se nije trebala ulica cijela zatvarati. Mogli su je ostaviti prohodnom samo po jednoj prometnoj traci. Ovako čovjek iz Kneginca, ako je želio doći k meni u kafić, trebao je napraviti četiri kilometra sve okolo – objašnjava Cvek koji se obratio i načelniku Goranu Kaniškom.
– Dobio sam odgovor da Općina nema ništa s tim, da se obratim Hrvatskim cestama – dodao je Cvek koji je razočaran.
– Ništa mi drugo ne preostaje nego da se ponovno vratim raditi u Njemačkoj. Drugi izlaz ne vidim – rekao je Cvek.
Kontaktirali smo Hrvatske ceste koje su upoznate sa zahtjevima poduzetnika iz Turčina.
– Hrvatske ceste zaprimile su od ZOU Šebijan i Rukavina Zahtjev za naknadu štete u mirnom postupku trgovačkom društvu Cvek d.o.o., te su na isti odgovorile dopisom od 5. svibnja u kojem je istaknuto kako iako je državna cesta u rekonstrukciji, i dalje prema objektu postoji pristup sa županijske ceste (klijenti mogu prema objektu komunicirati s javne ceste – županijske ceste). Građenje i rekonstrukcija javnih cesta općekorisna je djelatnost te u ovim slučajevima ne postoji osnova (ni zakonska ni podzakonska) za naknadu štete. Nadalje, Hrvatske ceste d.o.o. zaprimile su tužbu 22. svibnja te se sad radi o predmetu u nadležnosti suda te iz tog razloga nismo u mogućnosti dati dodatne komentare na isti predmet koji je u tijeku – zaključuju iz Hrvatskih cesta.