Povežite se s nama

U fokusu

Vlak Čakovec – Varaždin – Zagreb jurit će 120 km/h, a izgradit će se 24 nova kilometra pruge

Objavljeno:

- dana

Danas, 9. prosinca, u Svečanoj dvorani Palače Varaždinske županije HŽ Infrastruktura održala je prezentaciju “Projekta povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska spojnica”.

Cilj projekta bio je utvrditi najbolje rješenje željezničkog povezivanja Međimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije s gradom Zagrebom. Utvrđivanjem najpovoljnije trase u sklopu ovoga projekta trebalo bi se omogućiti i bolje povezivanje srednje Europe sa Zagrebom najkraćim željezničkim putem te s prometnim koridorom RH2 i lukom Rijeka.

Napravljeno je više varijanti za prugu, ali najboljom je proglašena varijanta broj 4. Na temelju studije izvodljivosti odabrana je najpovoljnija varijanta trase, za koju je izrađena analiza troškova i koristi za prugu Čakovec – Varaždin – Cerje Tužno – Ivanec – Lepoglava – Peršaves – Bedekovčina – Zabok – Sveti Križ Začretje – Krapina. Navedena varijanta predviđa građanje novog dijela pruge između Lepoglave i Bedekovčin (Poznanovec).

U ime HŽ Infrastrukture voditelj projekta Marko Car prisutne je detaljnije upoznao sa studijskom dokumentacijom.

Prema varijanti 4 moderniziralo bi se ukupno 92 kilometra navedene pruge, a napravljena bi bila 24 nova kilometra pruge, od Lepoglave do Bedekovčine. Također, na novoizgrađenoj dionici bila bi dva tunela ukupne duljine 10,4 kilometra. Nakon potpune obnove od Čakovca do Zaboka, pa dalje do Zagreba, vlak bi trebao juriti 120 kilometra na sat. Putovanje od Čakovca do Zagreba, sa zaustavljanjem u Varaždinu, Ivancu i Zaboku trajalo bi sat i osam minuta.

Investicija od 4,43 milijarde kuna

Za sve navedeno bi bilo potrebno uložiti 4,43 milijarde kuna.

Projekt izrade dokumentacije sufinancira Europska unija iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. iz Kohezijskoga fonda u iznosu 85 % sredstava, a ugovorena vrijednost samo Ugovora o izradi studijske dokumentacije i idejnih rješenja projekta iznosi 6,7 milijuna kuna.

U sklopu projekta predviđena je rekonstrukcija osam željezničkih kolodvora, i to kolodvora Bedekovčina, Lepoglava, Ivanec, Cerje Tužno, Varaždin, Čakovec, Sveti Križ Začretje i Krapina, te izgradnja kolodvora Peršaves. Predviđena je rekonstrukcija 11 postojećih stajališta i izgradnja šest novih, u Malom Bukovcu, Maču, Velikoj Veterničkoj, Gojancu, Gornjem Kuršancu i Nedelišću. Trebali bi biti napravljeni i moderni kolosjeci koji za putničke vlakove iznose 250 metara, a za teretne 600 metara. Planira se gradnja što većeg broja parkirališta za automobile i bicikle kod željezničkih kolodvora i ugibališta autobusa, s ciljem bolje inegracije više vrsta prijevoza. Na trasi je planiran 51 prijelaz, od čega 7 deniveliranih.

Varijanta 4, koja obuhvaća navedene zahtjeve, proglašena je najboljom jer bi bilo modernizirano najviše postojećih pruga, najmanji su zahtjevi infrastrukturnih objekata (tunela i nadvožnjaka), najniža je cijena investicije te je najmanja devastacija prostora i zadiranje u naseljena mjesta.

Studijsku dokumentaciju izradila je zajednica ponuditelja koju čine tvrtke ŽPD d.d., Granova d.o.o., Institut IGH d.d. i Rijekaprojekt d.o.o.

Podrška

Uz domaćina, župana Varaždinske županije Anđelka Strička, prezentaciji su prisustvovali načelnik Sektora za željezničku infrastrukturu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI) Milan Vuković, župan krapinsko-zagorski Željko Kolar, predstavnik Međimurske županije Ivica Rus, krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović, predstavnici gradova Varaždina, Čakovca i Ivanca, predstavnici izvođača izrade studijske dokumentacije i ostali.

– Drago nam je što je faza izrade studijske dokumentacije završena i što imamo optimalno rješenje koje će Varaždinsku županiju povezati s metropolom i srednjom Europom. Ovo je pruga od koje će koristi imati ne samo naša, već i susjedne nam županije. Za sve potrebne daljnje aktivnosti u vezi s izradom projektne dokumentacije stojimo na raspolaganju. – rekao je varaždinski župan Anđelko Stričak.

U svom kratkom obraćanju Milan Vuković iz MMPI-a istaknuo je da je cilj promijeniti način željezničkog prijevoza u Republici Hrvatskoj i stvoriti brzu, sigurnu i ekonomski konkurentnu prometnu uslugu te uspostaviti brz i ekološki prihvatljiv putnički i teretni željeznički prijevoz. Istakao je da se nada da bi obnovljena pruga mogla biti gotova za oko 10 godina.

U fokusu

Rasprava vijećnika: u OB Varaždin nakon obnove i dalje plahte na prozorima, a u Toplicama već otpada fasada

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vijećnici Županijske skupštine Varaždinske županije na sjednici održanoj 18. svibnja jednoglasno su prihvatili svih 20 točaka dnevnog reda, među kojima je i točka vezana uz rad i poslovanje zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Varaždinska županija.

Podsjetimo, riječ je o šest zdravstvenih ustanova, od kojih su s viškom prihoda na kraju 2021. godine poslovali Zavod za javno zdravstvo, Dom zdravlja, Ljekarna i Zavod za hitnu medicinu, dok su Opća bolnica Varaždin i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice ostvarile manjak. 

– Kada promatramo rezultat poslovanja svih zdravstvenih ustanova u prošloj godini, vidljiv je manjak prihoda od 57 milijuna kuna, a pribroje li se tome rezultati poslovanja iz prijašnjih godina, ustanove su na kraju 2021. ostvarile ukupni minus od 456 milijuna kuna, što je doista značajan iznos. Riječ je o problemima koji se vuku desetljećima i jasno da Županija ne može sama iznaći sredstva potrebna za sanaciju manjka prihoda. Resorno ministarstvo priprema mjere za sanaciju zdravstvenih ustanova, među kojima se razmatra i prelazak bolnica u državno vlasništvo. Naravno da će bolnice ostati na istom mjestu, kao i svi zaposlenici, no na državnoj razini će se pokušati naći model zajedničkog upravljanja. U Hrvatskoj su danas 63 bolnice na četiri milijuna stanovnika, što je, složit ćemo se svi, puno – rekao je župan Anđelko Stričak, ujedno apelirajući na uprave bolnica i sve zaposlene u zdravstvu da se liste čekanja smanje.

U ime kluba vijećnika Reformista Robert Vugrin naveo je da aktualni financijski rezultat od oko 390 milijuna kuna minusa nije nikakvo iznenađenje za OB Varaždin te da Bolnica ne može biti odgovorna za taj iskazani dug koji je isti kao, navodi, četverogodišnji izvorni proračun Županije.

Izazovno vrijeme je i pred novim ravnateljem Doma zdravlja, kazao je Vugrin, i dodao da je su pretprošle godine Ljekarne poslovale pozitivno jer su najprofitabilnije vraćene u okrilje Varaždinske županije. Za poslovanje Zavoda navodi da je pozitivno i zbog testiranja na COVID-19, „što pokazuje da su krize ponekad prilike“, te smatra da Specijalna bolnica ima dobru budućnost, posebice zbog djela vezanog uz ugostiteljstvo koje je u vrijeme pandemije nestalo.

Potom se u raspravu uključio Marijan Škvarić u ime Kluba HNS-a, navodeći da minus od 400 milijuna kuna ne pokazuje optimizam, te da bi se višak prihoda u proračunu od pozitivnog poslovanja zdravstvenih ustanova također trebao utrošiti na zdravstvo.

– Smeta me da kada govorimo o zdravlju, previše govorimo o fasadama, objektima, a zaboravili smo na ljude. Hajdemo vratiti zdravstvo ljudima, investirati u ljude. Poradimo na listi čekanja i opremi kako bi naši građani imali dostojnu zdravstvenu skrb – pozvao je Škvarić, govoreći za župana Stričaka „da mu nije lako jer postoji mnogo stvari o kojima treba voditi brigu“.

Potom je replicirao Robert Vugrin, ironično navodeći da se „mora sažaliti nad županom jer mora preuzeti projekte teške 850 milijuna kuna“.

– Ova mantra koja se iznosi „vratimo se ljudima“. Dajte ideje, nemojte filozofirati, ljudima treba osigurati adekvatne uvjete rada. U bolnicama su na prozorima bile plahte, ručnici, treba napraviti ono što možete sa sredstvima koja su na raspolaganju i to sada. Spomenuli ste opremu, očito niste upoznati s projektima. Samo objedinjeni hitni prijem 20 milijuna kuna opreme, Centralni operacijski blok 200 milijuna kuna opreme, dajte ljudima adekvatne uvjete rada. Ja sam za da se povećaju plaće, ali tko povećava plaće? Država, koja zaboravlja zdravstvenim ustanovama „spustiti“ novce. Točno se zna tko što može napraviti, neka Županija napravi što može u situaciji kada je dobila jako lijepi miraz – replicirao je Vugrin.

Marijan Škvarić mu je potom uzvratio protupitanjem koliko je liječnika otišlo iz Bolnice dok su oni bili na vlasti zbog loših investicija u ljude i skrbi, kao i zapošljavanja po „nekim“ kriterijima, a replicirala je i Spomenka Kiđemet-Piskač.

– Vratimo se na prvu sjednicu Županijske skupštine kada smo dobili materijale, koliko smo novaca za OB Varaždin dobili iz EU fondova i koliko su probijeni ti fondovi i koliko OB Varaždin ima dodatnih troškova na to što je kao „dobiveno“ iz EU fondova. Krasno je raditi u obnovljenim prostorima, ali, primjerice, 2019. godine kada je obnovljena Neurologija, iz nepoznatog razloga, zaposlenici su tražili rolete, tada smo imali plahte na prozorima u vrijeme kada je vani bilo 40 stupnjeva. Tada se postavljalo pitanje hoće li nas iz Neurologije netko tužiti zbog uvjeta u kojima su bili ti pacijenti – kazala je Kiđemet-Piskač, koja također tvrdi da kao liječnica ima konkretne informacije da s niti jednim liječnikom koji je napustio Bolnicu tadašnje ravnateljstvo nije pokušalo razgovarati kako bi ostali u Bolnici.

Mario Lešina pozom je upitao u kakvim uvjetima rade liječnici i medicinsko osoblje te gdje je onih 400 polaznika Sestrinstva na Sveučilištu Sjever.

– Završe fakultet u Hrvatskoj, gdje su? Plaće liječnika jesu male, ali za hrvatske okvire su solidne, medicinsko osoblje i liječnike ne možete nikada dovoljno platiti, oni rade s entuzijazmom. Mogu li Grad ili Županija ponuditi liječnicima stanove uz mogućnost otkupa? Stručno napredovanje? O tome ovdje trebamo razgovarati – mišljenja je Lešina.

Za govornicu je potom došao Goran Kaniški, koji se osvrnuo na miraz koji je spomenuo Vugrin.

– Istina, on je velik, ali u negativnom financijskom smislu. Zdravstveni djelatnici vele da je dobro da je došlo do prekida građevinskog upravljanja zdravstvenim ustanovama jer zdravstvo nije građevina. Jer, i nakon energetske obnove imamo plahte na prozorima. Fasade nisu „core business“ zdravstva. Mislim da je u javnosti stvorena zabluda zbog fasada, izvana je sjaj – iznutra jaj, otpada fasada, ima i neispravna oprema, mislim da moramo imati zadovoljne korisnike, a da bismo to postignuli moramo imati stručne i zadovoljne djelatnike, ne samo u financijskom smislu, nego da imaju ispravnu opremu i da se ugodno osjećaju – naveo je Kaniški.

U raspravi je sudjelovala i vijećnica Ruža Jelovac, kao i vijećnica Snježana Cerjan. Jelovac je apelirala na župana da im dostavi na uvid nacrte pravaca reforme zdravstvenog sustava, a sve u cilju da pacijenti budu zadovoljni. Zanimao ju je i stav Županije vezano uz transfer vlasništva sa županijske na državnu razinu, dok se Cerjan osvrnula na ljudstvo u OB Varaždin.

– Novi ravnatelj je krenuo s predbrojem izvršitelja radnih mjesta, za što prošlo Upravno vijeće nije imalo sluha. Od 2017. do 2021. mi smo uposlili 400-ak ljudi bez ikakvog plana zapošljavanja, iako je to propisano. Nažalost, mi danas imamo sve manje srednjih sestara, sve više prvostupnica, magistra sestrinstva. Vjerujem da ćemo znati po kojim odjelima je koliko kadra. Znači, svaka čast zdravstvenom osoblju, ali ondašnje Upravno vijeće nije napravilo posao kako je trebalo – zaključila je vijećnica Cerjan.

Dragutin Kranjčec također se nadovezao na zapošljavanja u bolnicama – „najmanje onih koje je potrebno“.

– Prije 15 godina zaposliti se u Toplicama, tada samja bio gradonačelnik, to je bio pritisak, vijećnik ti neće dolaziti na Gradsko vijeće ako mu ženu ne zaposliš. Danas je situacija drukčija, to se okrenulo, danas nema ljudi, ne žele raditi zbog plaća. Lijepo je da smo počeli obnavljati, ali zidovi ne čine ništa, čine to ljudi. Tko će doći raditi u Spinalni centar dok će biti gotov? Država je istovremeno s time trebala graditi stanove i kuće. Kolega Vugrin je bio šef kada se radila energetska obnova u Toplicama i zaboravio je reći da već otpadaju fasade dolje, da danas u Minervu curi više nego prije, i zabrinjavajuće je za mene, mi smo prihvatili studije, svi smo svjesni kako se u Hrvatskoj događala pretvorba. Kupovala su se poduzeća, gdje nije bilo dobiti uništili su ih, bojim se da će do toga doći i u Minervi. Što sada? Predlagati nove ideje. Ne bih htio da mi ostanemo bez Minerve, a sumporna voda koja je stoljećima lijek, više se ne koristi. Kako opravdati da pločice s bazena otpadaju, a otvorit će se za mjesec dana. Mislim da u Hrvatskoj nakon tako loših radova za pet godina ćemo morati više platiti nego sve što smo uštedjeli kroz energetske radove – upozorio je Kranjčec.

Na to je Vugrin izjavio da nikad nije radio u građevinskoj tvrtki, niti bio šef radova. – Ako radovi nisu izvedeni, postoje garancije, treba to riješiti i sanirati – navodi.

Nino Ivanuša potom je kazao da se u izvješću Doma zdravlja nigdje ne spominje ludbreški Dom zdravlja, podsjetivši sve okupljene na tamošnji manjak pedijatra, nakon čega je za govornicu zaključno stao župan Anđelko Stričak.

– Prvo, vijećnica Jelovac je predložila da ubuduće izvješća budu standardizirana, s čime se slažem. Okupite ravnatelje i dogovorite šablonu. Kada je riječ o centralizaciji, najavljena je centralizacija dijela zdravstvenih ustanova, i vijećnica Jelovac je rekla da imamo 63 bolnice u Hrvatskoj, to dovoljno govori da je situacija neodrživa. Sve zdravstvene ustanove imaju 456 milijuna kuna duga, gubitke, a da bi sanirali OB Varaždin tu je jasno – to Varaždinska županija kao osnivač ne može podnijeti, ni sanirati. Ali, bit će još riječi o tome, vodimo se i dalje konstruktivnom raspravom i brojkama – zaključio je Stričak.

Nastavite čitati

U fokusu

Grad Varaždin: „Regionalni centar civilne zaštite i spašavanja je naš zajednički prioritet“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon jučerašnjih izjava na sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije od strane župana Anđelka Stričaka, a vezano uz izgradnju Regionalnog centra civilne zaštite i spašavanja, cijeneći važnost projekta, ali i potpunost informacija o istom, gradonačelnik Neven Bosilj dao je danas, 19. svibnja, dodatne informacije o ovom projektu važnom za Varaždin, Varaždinsku županiju i cijelu sjevernu Hrvatsku.

Ideja izgradnje Regionalnog centra za civilnu zaštitu i spašavanje stara je dvadesetak godina i Grad Varaždin je u tu svrhu osigurao zemljište uz istočnu obilaznicu iza tvrtke Gumiimpex koje je u vlasništvu Javno vatrogasne postrojbe Grada Varaždina.

Sve do prošle godine i promjene vlasti u Županiji, na toj lokaciji se planirao graditi Regionalni centar svih žurnih službi i službi civilne zaštite, koji je trebao uključivati i Centar vatrogasne djelatnosti Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina. Novi župan Stričak je prošle godine odlučio da se Regionalni centar izmjesti na novu lokaciju koja obuhvaća katastarsku općinu Varaždin i Gornji Kneginec – na poziciju između tvrtke Solvis i željezničke pruge prema Zagrebu na kojem je zemljište u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, ali ima i nekoliko parcela u privatnom vlasništvu koje je potrebno otkupiti od strane Grada Varaždina. Imajući u vidu važnost tog projekta za cijelu sjevernu Hrvatsku, Grad je podržao novu lokaciju župana Stričaka uz izdvajanje Javne vatrogasne postrojbe te smo nastavili s projektom izgradnje izdvojenog Centra vatrogasne djelatnosti na prije predviđenoj lokaciji u Varaždinu, zbog brzine i odaziva naših vatrogasaca na moguće ugroze koje su definirane analizom procjene rizika na području grada Varaždina.

Sukladno dogovoru s Varaždinskom županijom, Grad Varaždin je poduzeo sve potrebne korake za otkup zemljišta, osigurao je sredstva u proračunu, angažiran je sudski vještak i napravljena je procjena vrijednosti zemljišta, a za sljedeći tjedan je organiziran sastanak na koji su pozvani svi vlasnici zemljišta gdje bi se trebao dogovoriti mogući otkup tih parcela kako bi se projekt Regionalnog centra mogao nesmetano nastaviti.

Za sve informacije i pitanja o tijeku postupka, stručne službe Grada Varaždina uvijek stoje na raspolaganju županu Stričaku i Varaždinskoj županiji.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje