Povežite se s nama

Međimurje

Voćarski sajam nikad veći i bogatiji

Objavljeno:

- dana

DOZNAJEMO

I ove godine, 11. put zaredom, održat će se Međunarodni voćarski sajam u Donjem Kraljevcu. Nakon jubilarnog Voćarskog sajma u 2015. godini, još bolji, veći i bogatiji dvodnevni međunarodni sajam očekuje nas prvog vikenda u studenom ove godine.

Na jednom će se mjestu, u sportskoj dvorani u Donjem Kraljevcu, okupiti mnogobrojne hrvatske proizvođače jabuke, logistike za voćarstvo i drugih poslovnih subjekata. Mnifestacija se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede RH, Hrvatske gospodarske komore i Međimurske županije, te u organizaciji Općine Donji Kraljevec i Centra dr Rudolf Steiner. Ovo najveće regionalno okupljalište koje će ponuditi niz predavanja, veliki izložbeni prostor, stručne skupove, radionice i degustacije s aktualnim temama iz domene voćarstva na konferenciji za medije najavili su ispred Organizacijskog odbora zamjenik župana Međimurske županije Zoran Vidović, načelnik Općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat, te Dijana Posavec, ravnateljica Centra Dr. Rudolf Steiner, uz pročelnika UO za gospodarstvo Međimurske županije Darka Radanovića.
– Sigurno ste primijetili kako je ove godine jedna novina i drugi datum održavanja Voćarskog sajma, to je zato jer smo radili da ovogodišnji bude još bolji i kvalitetniji te smo ga s rujna prebacili u studeni. Međimurska županija prati svaki sajam, kao potpora u provedbi sajmenih aktivnosti u Donjem Kraljevcu, a poduzeli smo niz koraka kako bismo poljoprivrednom sektoru olakšali njegovo djelovanje kroz niz programa – objasnio je u uvodu zamjenik župana naglasivši pritom kako poljoprivreda u Međimurju ima dugogodišnju tradiciju, posebice kada se radi o uzgoju voća.
Dodao je da se skoro trećina hrvatske jabuke proizvede upravo kod nas.

Promocija voćarstva

Stoga je i opravdano upravo u Međimurskoj županiji govoriti o voćarstvu, njegovim dobrim stranama, ali i problemima. Kako se Međimurska županija već etablirala kao autoritet u voćarstvu regije, ove se godine 4. i 5. studenog očekuje prava promocija voćarstva i poljoprivredne proizvodnje, na sajmu koji ima svoju tradiciju i renome, uz zasluženo poštovanje prema međimurskim voćarima, s obzirom na njihov postotak proizvodnje na razini Hrvatske. Uz velik broj izlagača, koji su prema prvim informacijama popunili izložbeni prostor, ove će godine naglasak sajma biti stavljen na prerađevine od voća, ali i na stručnim predavanjima, među ostalima i na temu mraza koji je utjecao na proizvodnju.

Još jedna potvrrda tradicija i renomea međimurskih voćar

– Naš sajam ima dugogodišnju tradiciju, iako je elementarna nepogoda izazvala probleme, s tradicijom smo odlučili nastaviti, održati ga te upravo ove godine pokrenuti jedan novi tip sajma koji će zaobići trenutni nedostatak voća na tržištu. I dalje je sajam jedna od važnijih manifestacija koja se održava u županiji, a postaje važna za cijelu Hrvatsku, ali i počinje širiti na regiju ulaskom Hrvatske u EU. To vidimo i po međunarodnim izlagačima i podupirateljima – rekao je načelnik te pozvao sve voćare na okrugli stol koji će biti središnja tema sajma, pod nazivom “Krah hrvatskog voćarstva ili prilika za novi početak“.

Fokus na mladima

Ove se godine po prvi puta organizaciji pridružio i Centar dr. Rudolf Steiner. Naime, upravo je nit vodilja s kojom se Voćarski sajam pokretao 2006. godine bila da se prikaže ekološka i biodinamička proizvodnja.

– Ove smo godine okupili jedan tim ljudi i osmislili malo drugačiji koncept sajma, stavljamo naglasak na revitalizaciju voćarstva, stvaranje dodatne vrijednosti kroz preradu voćnih sirovina i kroz pozicioniranje proizvoda na tržište, a u suradnji s Agronomskim fakultetom, Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo, te našom REDEA-om – objasnila je ravnateljica Centra i predstavila još jednu zanimljivost, ocjenjivanje voćnih vina. Njihovo ocjenjivanje prepušteno je međunarodnoj komisiji, a najboljima će se dodijeliti diplome. 

Izvor:
Foto:

Međimurje

Franjo Kežman: “Članovi ‘Lire’ s publikom su dijelili energiju!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO: Privatna arhiva Franje Kežmana/IGH

Četvrt stoljeća djelovanja nedavno je obilježio Big band Čakovec, nakon što je prošle godine koncert odgođen i pomaknut na ovu godinu.

No, znači li to da i bigbendovsko muziciranje u Međimurju općenito postoji tek 25 ili 26 godina? Nipošto! Naime, već početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća rodila se inicijativa za formiranjem sastava koji bi svirao takvu glazbu.

Tako je u ožujku 1983. godine osnovan Zabavni orkestar “Lira”, koji je djelovao nešto manje od desetljeća. O navedenom smo pobliže popričali s Franjom Kežmanom, umirovljenim nastavnikom glazbenog odgoja, koji je vodio Orkestar.

Franjo Kežman – multiinstrumentalist koji je vodio Zabavni orkestar “Lira”

Svoj radni vijek, osim kao profesionalni muzičar, proveo je u Glazbenoj školi u Čakovcu (danas dijelom Umjetničke škole “Miroslav Magdalenić” Čakovec), u kojoj je predavao klarinet, gitaru i saksofon.

Počeci uz pomoć

– “Lira” je osnovana na moju inicijativu, a pritom su mi strahovito puno pomogli bivši direktor tadašnjega Radničkog sveučilišta Đuro Homan, direktor Čaraparije Josip Mađarić i odvjetnik Marijan Ramušćak. Oni su nam omogućili da imamo prostor, notni papir, uniforme, statut i sve ostalo što nam je trebalo. U početku nas je bilo 17 i stalno smo se vrtjeli oko te brojke – kasnije nas je djelovalo dvadesetak. Što se tiče instrumenata, imali smo kompletni sastav big banda.

U “Liri” su svirali mnogi poznati pojedinci: od prvoga međimurskog župana Marijana Ramušćaka do najpoznatijeg voditelja beličke Limene glazbe Stjepana Taradija Uteka i voditelja Županijskoga tamburaškog orkestra Stjepana Bujana Stipića…

Ja sam u početku i predlagao da se tako zovemo – Big band Čakovec – ali ondašnje političke strukture smatrale su da je taj naziv “previše kapitalistički”. Tako je pao prijedlog da se zovemo Veliki zabavni orkestar “Lira” Čakovec, no kako je to ime bilo dosta dugačko, izbacili smo pridjev “veliki” iz naziva pa je ostalo samo “Zabavni orkestar ‘Lira'”, da bismo kasnije bili poznati samo kratko – “Lira” – objašnjava Kežman.

Prvi nastup “Lire” u Centru za kulturu Čakovec 1984. godine

Dodajmo da je isto ime nosila i udruga glazbenika koja je početkom 70-ih osnovana u Varaždinu. Jedan od suosnivača udruge bio je Marijan Ljubek, o kojem smo već pisali, dok je iznimno aktivnu ulogu u njoj igrao Josip Turk, čovjek direktno zaslužan za stotine koncerata i stvaranje nekih, i u prošlosti i danas, renomiranih izvođača. Naš je sugovornik u Upravnom odboru udruženja članom bio čak 12 godina.

Međimurje – rasadnik glazbenika

– Prvi nastup održali smo povodom Dana Grada Čakovca 1984. godine u Centru za kulturu. Publika je fantastično reagirala! Svirali smo standarde poput “Little brown jug”, “In the mood” i “Sentimental journey” Glenna Millera, djela Artieja Shawa… Moram napomenuti i da smo na ovome području bili unikat, jer je takav orkestar imala još samo RTV Zagreb. Puno aranžmana napravio sam sam, osobito za međimurske popevke kao što su “Mura, Mura” i “Međimurski zdenci”.

Žao mi je, doduše, što nemam puno snimaka. U orkestru su djelovali članovi raznih profila – od pravnika do željezničara! Za one glazbeno manje pismene često smo morali prilagođavati notaciju (smijeh) – prisjeća se Franjo, koji je u orkestru svirao klarinet, saksofone i flautu, ovisno o potrebi. Kaže da su ih prvenstveno vodile emocije. Nastupali su na svakoj važnijoj manifestaciji u Čakovcu te surađivali s drugim sastavima kao što su Pjevački zbor “Josip Štolcer Slavenski” i mješoviti zbor iz Varaždinskih Toplica.

S nastupa u Knjaževcu

Franjo posebno pamti nastup u Vrbovcu u kojem su nastupali sa “Slavenskim”, a u lijepom sjećanju ostali su i nastupi u Knjaževcu i Varaždinskim Toplicama.

– Svirali smo s velikim užitkom: u sebi kao da smo nosili energiju koju je bilo nužno potrošiti! U sklopu orkestra je djelovao i pomladak, čiji su korijeni ponikli iz 1972. godine kad je u muzičkoj školi djelovao mali zabavni orkestar.

Mali zabavni orkestar

Čakovečki Zabavni orkestar surađivao je i s drugim sastavima kao što su Pjevački zbor “Josip Štolcer Slavenski” te mješoviti zbor iz Varaždinskih Toplica!

Zadnji nastup pod nazivom “Vremeplov” održali smo u čakovečkome Centru za kulturu 1991. godine. Činilo se prikladnim da završimo upravo u toj ustanovi u kojoj smo i započeli s koncertima. Tada je izbio rat pa je “Lira” prestala s djelovanjem, no neki od članova koji su u njoj svirali postali su dijelom novoformiranog Big banda Čakovec, tako da neki kontinuitet ipak postoji – naglašava Kežman.

Nastavite čitati

Međimurje

Graditeljska škola Čakovec: na sedam okruglih stolova obradit će sedam djela za maturu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Povodom Godine čitanja Graditeljska škola Čakovec pokrenula je projekt „Hrvatski na maturi nije bauk“ koji će provoditi u ovoj godini, ali i u idućem polugodištu.

Suradnici u ovom projektu su im Srednja škola Čakovec, Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok te Prirodoslovno-grafička škola Zadar. Ideja je putem sedam okruglih stolova obraditi sedam djela iz Ispitnog kataloga za osnovnu razinu ovogodišnje državne mature.

Godina čitanja

Prvi okrugli stol održan je 20. studenoga, a okupljeni su razgovarali o „Hamletu“, remek djelu Williama Shakespearea. U uvodnom djelu knjižničarka Romina Fic rekla je nekoliko stvari o samom projektu te o načinu njegova provođenja. Potom je uslijedila prezentacija pristiglih učeničkih radova na temu „Hamlet“.

– Vidjeli smo nekoliko izvrsnih rješenja za omot knjige koja su izradili učenici 4.c razreda iz zadarske škole, čija je mentorica profesorica Helena Vulić. Iz iste škole pristiglo je i nekoliko video najava za djelo „Hamlet“ koje su također radili učenici 4.c razreda, zajedno sa svojom mentoricom Vesnom Krnčević. Iz škole domaćina, odnosno naše škole, stiglo je nekoliko straničnika, tj. bookmarkera koje su izradili učenici 4.d razreda (web dizajneri) pod mentorstvom profesora Darija Štokića – pojašnjavaju iz Graditeljske škole Čakovec.

Središnji dio okruglog stola bilo je izlaganje profesorice Srednje škole Čakovec Vesne Prepelić Đuričković koja je prisutnim učenicima vrlo iscrpno objasnila sve „zamke“ vezane uz pisanje eseja na državnoj maturi, ali i na izuzetno zanimljiv i kreativan način predstavila Shakespearovo remek djelo.

Na okruglom stolu sudjelovali su učenici iz čakovečkih srednjih škola, dok su se putem Zooma sa svojim nastavnicima priključili učenici iz Zadra, uz još nekolicinu drugih učenika i nastavnika koji okruglom stolu nisu mogli prisustvovati uživo.

Iz škole objašnjavaju da će svi materijali nastali u ovom projektu, kao i predavanja nastavnika biti objavljeni na eTwinning platformi i time će biti dostupni svim zainteresiranima. Profesorica Ljiljana Ille je na kraju susreta najavila idući okrugli stol koji će se održati 18. prosinca, kada je na redu djelo Ivana Mažuranića „Smrt Smail-age Čengića“.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje