Prije nešto manje od pet godina na Odjelu za kardiologiju u Županijskoj bolnici Čakovec razvila se ideja o formiranju interventnoga kardiološkog tima za liječenje pacijenata s akutnim koronarnim sindromom.

Adekvatno zbrinjavanje

– Išlo se za time da se pacijenti s akutnim infarktom srca zbrinjavaju adekvatno, prema smjernicama Europskog kardiološkog društva. Uz analize i dozvole prethodnih ministarstava krenuli smo s radom te je 8. prosinca 2016. godine napravljena prva koronarografija tu u Laboratoriju za kateterizaciju srca – govori dr. med. spec. interne medicine, supspec. kardiologije Mihajlo Kovačić, voditelj Odjela intervencijske kardiologije.

Ljudi s akutnim infarktom srca moraju unutar 90 minuta stići u bolnicu da bi se interveniralo otvaranjem začepljene krvne žile i spašavanjem dijela srca

Iako se tim i Laboratorij u tom segmentu uzdižu s vrlo uspješnim rezultatima, Odjel još nije u Mreži primarne PCI (Hrvatska mreža primarne perkutane koronarne intervencije) koja na području cijele Hrvatske provodi intervencijsko liječenje akutnoga srčanog infarkta već 15 godina, pa je njihovo radno vrijeme zasad osmosatno, radnim danom od 7 do 15 sati. Veliki dio takvih pacijenata iz Varaždinske županije već se odvodi u ŽB Čakovec, no hitni slučajevi se izvan radnog vremena čakovečkog intervencijskoga kardiološkog tima još uvijek moraju prevoziti u Zagreb.

– Ljudi s akutnim infarktom srca moraju unutar određenog vremenskog perioda, najbolje unutar 90 minuta, stići u bolnicu da bi se interveniralo otvaranjem začepljene krvne žile i spašavanjem dijela srca. Nadamo se skorašnjem ulasku u Mrežu primarne PCI da bismo bili pripravni za takve intervencije 24 sata dnevno i tako postali centar za Međimursku i Varaždinsku županiju, a možda i šire, ako Ministarstvo tako odluči. Uvjete već imamo i trenutno traju pregovori s HZZO-om za osiguravanje dodatnih financijskih sredstava – rekao je dr. Kovačić i dodao da Intervencijski kardiološki tim zasad Bolnica financira sama s oko četiri milijuna kuna godišnje.

Širok opseg rada

U njegovu timu trenutno rade dva specijalizanta, pet liječnika kardiologa, pet medicinskih tehničara i dva inženjera radiološke tehnologije.

Plan je da se odradi oko 1000 procedura godišnje, a od toga 400 intervencija

– Svi smo bili na edukaciji godinu dana u KBC-u Dubrava i došli smo tu raditi s jakim teoretskim znanjem. Otpočetka smo imali iskusnoga čovjeka uz sebe. To je dr. Vesković, s tridesetogodišnjim iskustvom u intervencijskoj kardiologiji. On je prije radio u Dubravi, a sada je ovdje zaposlen na pola radnog vremena i bit će tu do kraja godine. Rekao nam je da je kod nas vidio velik broj noviteta u kratkom roku i da je tu naučio puno, što nama imponira. Tim interventnih kardiologa uz mene čine još i dr. Ostrički, koji je ujedno voditelj Odjela kardiologije s koronarnom jedinicom, zatim doktor Hranilović, doktorica Pevec Matić i specijalizanti – doktorica Sabol i doktor Dilber – rekao je voditelj tima.

Na Odjelu se dnevno obradi u prosjeku pet ili šest pacijenata, no taj bi broj s vremenom trebao rasti. Plan je da se odradi oko 1000 procedura godišnje, a od toga 400 intervencija. Procedura uključuje snimanje i koronarografiju, a intervencija se odnosi na koronarografiju i zahvate na krvnim žilama srca. Tim provodi brojne intervencije – na koronarnim arterijama, sve oblike akutnog koronarnog sindroma, i elektivne tzv. hladne, ali i kompleksne intervencije, koje su, prema zabilježenim studijama, pacijentima donijele dugoročno mnogo bolje prognoze.

Dobar tim

Dok na nekim drugim odjelima Bolnice to nije slučaj, Odjel intervencijske kardiologije nema problema s manjkom liječničkog kadra. Dobrim dijelom to se pripisuje odličnim međuljudskim odnosima.

– Svi smo u vrlo dobrim kolegijalnim odnosima, počevši od šefa kardiologije dr. Ostričkog. Međuljudski odnosi, način rada, prosperitet i razvoj te podrška uprave Bolnice na zavidnoj su razini, za razliku od nekih drugih kardiologija u Hrvatskoj, tako da zasad nema šanse da odem u drugu bolnicu. Preopterećenost poslom očituje se jedino u administraciji i financijama – navodi dr. Kovačić.

Iako se tim u kratkom roku plasirao na zavidnu razinu, dr. Kovačić ističe da su ambicije i želja za napredovanjem konstantne. Postoji više vrsta akutnog koronarnog sindroma za koje u Hrvatskoj nema razvijene mreže, pa pacijenti iz brojnih bolnica u Hrvatskoj moraju čekati danima, čak i tjednima na koronarografiju.

– Mi želimo pružiti skrb pacijentima i s ostalim vrstama infarkta akutnoga koronarnog sindroma po europskim smjernicama i zbrinuti ih tijekom jednoga do dva dana, maksimalno tri – rekao je.

Vrhunska opremljenost

Odjel intervencijske kardiologije opremljen je vrhunskom opremom i materijalima. Koriste se ponajbolji svjetski stentovi, baloni i žice kakve dobivaju i pacijenti u SAD-u, Japanu i slično, navodi dr. Kovačić. Mladi intervencijski kardiološki tim u procesu je širenja struke i stalne nabave nove opreme. Na nedavnoj sjednici Vlade u Čakovcu poduprta je inicijativa i donesen je nalog za ugovaranje financiranja od strane HZZO-a, pa će se spektar djelovanja moći proširiti na dodatnu dijagnostiku.

– Želimo raditi intervencije na perifernim žilama, aterosklerozu nogu, zdjeličnih arterija i arterija nogu te u tome surađivati s intervencijskom radiologijom, za koju je u planu da se otvori. U daljnoj perspektivi postoji mogućnost i da endovaskularno ugrađujemo srčane zaliske. Krajem kolovoza krećemo s programom ugradnje trajnih elektrostimulatora srca, pejsmejkera i kontrole, razvijamo kompleksne ultrazvučne metode… Ambicije su beskonačne: vodimo se mišlju da nisu bitni veličina grada i politika, već ambiciozni i radišni ljudi, ljudski resursi i znanje. Ako to imate, onda imate sve – objašnjava dr. Kovačić i dodaje: – Želja nam je da se pacijenti iz cijele regije, posebno Varaždinske županije i svi drugi kojima treba, kanaliziranju k nama i pravovremeno zbrinjavaju jer ljudi od te bolesti umiru, ne znaju da su je imali.

U cjelokupni plan uključena je razmjena iskustava putem raznih radionica i kongresa u Hrvatskoj i izvan nje. Tako će u rujnu na radionici prisustvovati kolega iz Švicarske, gdje će biti prezentiran rad na intervencijama sa specifičnim balonima koje su kardiolozi iz ŽB Čakovec počeli koristiti prvi u Hrvatskoj. Osim toga, gotovo sve intervencije u sali rade se isključivo kroz arterije na rukama kao ulaz do srca, što je bolje za pacijenta, umjesto kroz preponu.

Izazovan posao

– Smrtnost i sve komplikacije u Sali su ispod statističke razine. U tom poslu moguće su komplikacije, pa i smrtni ishod. Ako je smrtnost na stolu komplikacija koja se dogodi jednom u 200 intervencija, na samom stolu u našoj sali nije nitko umro. Došlo je do jednoga smrtnog slučaja na stolu, no to je bio očekivani ishod, odnosno bio je to pokušaj spašavanja – rekao je dr. Kovačić.

Osim što je posao kardiologa izrazito stresan, radi se u polju otvorenoga zračenja. Liječnici nose olovne pregače i ograđeni su olovnim zidovima te se intervencija, koja se radi rukama, gleda na ekranu.

Analiza i intervencije na krvnim žilama na srcu

Simptomi infarkta su većinom pritisak u prsima, nelagoda, teško disanje, preznojavanje i jaki bolovi ali zbog infarkta ljudi uglavnom završe u hitnoj službi. No, dr. Kovačić upozorava na drugi, jednako opasan problem.

Poliklinički kardiološki posao, probir bolesnika te cijeli sustav moraju biti dobro organizirani

– Ljudi godinama žive s anginom pektoris, pritiskom u prsima, otežanim disanjem, ne mogu fizičke napore tolerirati kao prije, nešto ih koči, limitira, tiska, umara… Imaju znakove popuštanja srca, a godinama ne idu liječniku pa se stvori mnogo veći problem. Poliklinički kardiološki posao, probir bolesnika te cijeli sustav moraju biti dobro organizirani – smatra dr. Kovačić.

U svim tim slučajevima radi se koronarografija, invazivna radiološka metoda kojom se analiziraju koronarne arterije, odnosno krvne žile na srcu koje se granaju na više sekundarnih grana. Metoda se izvodi kroz periferne arterije, danas najčešće kroz arterije ruku ili u području prepone. Posebnim se tehnikama u žilu postavi uvodnica koja omogućuje primjenu različitih žica i katetera bez gubitka krvi. Kateteri se kroz uvodnicu uvode u arterijski sustav te se potom u smjeru suprotnom od struje krvi polako navode prema srcu. Koronarne arterije su prvi ogranci aorte – najveće arterije i jedine koja izlazi iz lijeve strane srca. Procedura, ako nema komplikacije, traje oko 20 minuta. Ako je potrebno, nakon koronarografije se može izvršiti intervencija na koronarnim arterijama. Može se izvesti proširivanje suženja balonom ili prekrivanje bolesnog i suženog dijela žile stentom. Ponekad se tijekom intervencije može postaviti i više stentova, a procedura u tom slučaju može trajati i više od dva sata.

Snimka koronarnih arterija prije intervencije – nedostaje desna koronarna arterija

Slika nakon intervencije s postavljenim stentovima – vidljiva kompletna žila s urednim protokom