Udruga udomitelja „Nada“ Ivanec pruža pomoć i podršku najranjivijim članovima našeg društva
O samom udomljavanju zna se tek osnovno pa se mnogi neupućeni pitaju i čemu uopće služi neka udruga udomitelja. Posebno...
Nakon 32 godine Odjel za nefrologiju i dijalizu dobio je novi Centar za
dijalizu u kojima će skrbiti o više od 160 pacijenata kojima je nužna dijaliza ili zdravstvena skrb nakon transplantacije bubrega.
– Obzirom na trend povećanja broja osoba s dijabetesom, hipertenzijom te povećanja broja pretilih osoba, to su i najčešći razlozi uključivanja pacijenata na dijalizu – kaže Željka Grđan, voditeljica Odjela za nefrologiju i dijalizu OBV-a. Odjel za nefrologiju i dijalizu ima osam liječnika, od čega je petero specijalista i troje specijalizanata te 29 medicinskih sestara.
– Iako bi se moglo reći da smo kadrovski posloženi i brojčano veliki, ipak nedostaje liječnika i medicinskog osoblja. Stoga je timski rad na našem odjelu osnova svega. Sestre zajedno s nama idu na vizitu, pomažu nam kod uvođenja centralnog katetera, prate pacijenta na odjelu, na dijalizi su stalno uz pacijenta i one su prve koje primjete da nešto nije u redu. Na Odjelu se obavlja čitav niz terapijskih metoda. Pacijenti su na hemodijalizi u prosjeku četiri sata, neki znaju biti i duže i dolaze tri puta tjedno. Mi u ta četiri sata moramo odraditi ono što bubreg radi 48 sati – ističe liječnica.
Varaždinska hemodijaliza odjel je s dugogodišnjom tradicijom. Sve je počelo 1980. godine kada je voditelj Centra za dijalizu bio liječnik Stjepan Šimunić i kada je Centar imao svega šest kreveta. 1986. preselili su u nove prostore dijalize i broj kreveta popeo se na 20. Njega je naslijedio mr. sc. Ivan Bogadi.
On je zajedno s dr. Ivanom Kudelićem prvi pokrenuo eksplantacijski program varaždinske Opće bolnice koji je još i danas na vrlo visokoj razini. Odmah u prvih šest mjeseci svog djelovanja imali su pet donora što je jako puno. Danas bolnica ima desetak donora i među općim bolnicama jedna je od vodećih pri darivanju organa.
– Trenutno imamo 18 pacijenata koji su na listi čekanja, te još 12 koji su u obradi za
stavljanje na listu. Iz godine u godinu imamo različit broj transplantiranih pacijenata.
Najveći skok transplantacije je bio 2011. godine kada smo imali 11-ero transplantiranih,
2012. godine taj broj je pao na deset, da bi prošle godine imali samo dvoje
transplantiranih. Međutim, već sada imamo dvoje pozvanih te se nadam da će ta brojka
transplantiranih ove godine narasti i na deset – kaže liječnica.
Godine 2012. otvorena je i ambulanta za transplantirane bolesnike. Trenutno ih na području Varaždinske županije ima 75, koji naizmjence odlaze na kontrole u Zagreb i u Varaždin.
– Radimo sve što rade i klinike. Jedino ne radimo biopsiju bubrega i mislim da niti
nećemo u dogledno vrijeme i to ne zato jer to ne bi htjeli, željeli ili znali. Nedostaje nam
logistike, nemamo nefropatologa, te potrebnu opremu za dijagnostiku. Ali zato imamo
odličnu suradnju s KB Dubrava i prof. dr. sc. Krešimirom Galešićem, dr. med., kojem
upućujemo naše pacijente. Na licu mjesta uradi im se biopsija, postavlja dijagnoza i
pacijent automatski dobiva terapiju, a k nama poslije dolazi na kontrolu – kaže liječnica.
Svaka stota dijagnoza karcinoma na svijetu odnosi se na multipli mijelom, treći po redu najčešći oblik raka krvi.
Oko 1330 građana Hrvatske trenutačno se bori s ovom teškom i neizlječivom bolesti koja ima jedan od najdužih perioda od pojave prvih simptoma do dijagnosticiranja.
Praksa je pokazala da su ishodi liječenja i do 50 posto uspješniji ako se bolest dijagnosticira na vrijeme, na razini primarne zdravstvene zaštite.
Dosad se bolest uglavnom vezala za stariju populaciju, uz prosjek dijagnosticiranja sa 69 godina starosti, no u posljednje vrijeme otkriva se i kod sve većeg broja mlađih pacijenata; najmlađem oboljelom u Hrvatskoj bolest je dijagnosticirana sa svega 24 godine.
Naime, nespecifičnost simptoma, od kojih su najčešći umor, infekcije, anemija, bolovi u kostima i prijelomi kostiju, razlog je postavljanja dijagnoze u trenutku kada je bolest već napredovala.
Međunarodni dan multiplog mijeloma obilježava se svakog posljednjeg četvrtka u ožujku, ove godine s fokusom na individualne priče i kvalitetu života pacijenata.
– Rano otkrivanje bolesti i što veći broj dostupnih tretmana i terapija značajno utječu na uspješnost liječenja, ali i na kvalitetu života oboljelih, budući da ovaj težak i rijedak rak krvi ne bira ni dob ni spol. Iz razgovora s liječnicima i kolegama iz regije saznajemo kako Hrvatska prednjači u dijagnostici multiplog mijeloma; u odnosu na susjedne zemlje u zadnje tri godine bilježimo i do tri puta veći broj dijagnostičkih pretraga tipičnih za dijagnozu ove opake bolesti. Isto tako, ukupni broj oboljelih u Hrvatskoj gotovo se udvostručio u odnosu na prethodno desetljeće. Razlog nije u povećanju broja oboljelih, koliko u ranijoj dijagnostici, pravovremenom početku liječenja i većem izboru dostupnih terapija – ističe Mira Armour, direktorica udruge MijelomCRO, te naglašava da to puno govori o stručnosti i educiranosti naših liječnika.
Stručnjaci pak očekuju da će zbog manje učestalosti dijagnosticiranih karcinoma u pandemijskom razdoblju, rasti broj novo dijagnosticiranih bolesnika.
– U svakodnevnoj praksi vidljiva je veća pojavnost malignih bolesti, nažalost vrlo često u poodmaklom stadiju. Iako je multipli mijelom rijetka bolest i obiteljski liječnik se susretne s njome u prosjeku 1 do 2 puta u svom radnom vijeku, crne statistike zasigurno će se odraziti i na ove bolesnike. Zbog kvalitetnog tumačenja hematoloških nalaza, potrebna je bliska suradnja liječnika obiteljske medicine i hematologa, kao i jasan hodogram i prioritetni termini za bolesnike kod kojih sumnjamo na rak – izjavila je dr. Jadranka Karuza, specijalistica obiteljske medicine i članica Izvršnog odbora KoHOM-a, naglasivši problematiku manjka obiteljskih liječnika koja također utječe na dinamiku otkrivanja malignih bolesti.
Hematologinja na Klinici za internu medicinu KBC-a Zagreb i voditeljica Radne grupe za multipli mijelom Hrvatske kooperativne grupe za hematološke bolesti (KroHem), prim. dr. Sandra Bašić Kinda ističe kako danas oboljeli od multiplog mijeloma duže žive i imaju bolju kvalitetu života.
– Iako je u Hrvatskoj dostupnost lijekova relativno zadovoljavajuća, postoje dvije važne terapije koje nam trenutačno nisu dostupne, a zbog prirode bolesti su neophodne. To su proširenje primjene monoklonskog protutijela u 1. liniju liječenja, te korištenja kombinacije monoklonskog protutijela i nove generacije inhibitora proteasoma kod bolesnika refraktornih na lenalidomid. Trenutno su obje opcije na razmatranju kod HZZO-a i nadam se da će nam uskoro biti dostupne. Ove terapije još bi dodatno unaprijedile ishode, a način liječenja izjednačio se sa svim drugim zemljama EU – zaključuje prim. dr. Bašić Kinda.
Prof. dr. sc. Toni Valković, dr. med, hematolog sa Zavod za hematologiju Klinike za internu medicinu, KBC Rijeka slaže se kako Hrvatska ne zaostaje po pitanju dostupnosti lijekova.
– Dostupnost liječenja autolognom transplantacijom krvotvornim matičnim stanicama je odlična. Sve to daje preduvjete za još bolju prognozu i svjetliju budućnost naših bolesnika, posebno ukoliko neke kombinacije lijekova postanu dostupne i hrvatskim bolesnicima odlukama našeg HZZO-a. Jako je uzbudljivo pratiti napredak različitih vidova imunoterapije koji se sada nalaze u uznapredovalim fazama kliničkih istraživanja ili su pred odobrenjem. Osobno mislim da će multipli mijelom za 10-15 godina postati izlječiva bolest za određene skupine bolesnika, a za ostale kronična bolest s kojom će se moći dugo i kvalitetno živjeti i raditi – dodaje prof. dr. sc. Valković, te podsjeća kako je Hrvatska konkurentna u liječenju multiplog mijeloma i zahvaljujući stalnim kontaktima i stručnim usavršavanjima naših hematologa te hematoloških medicinskih sestara i tehničara.
S ciljem širenja svijesti i ključnih informacija o multiplom mijelomu, u suradnji sa srednjoeuropskim udrugama pacijenata snimljen je dokumentarni film „Moj mijelom: spremni za iduće korake“ sa svjedočanstvima oboljelih, uključujući i mladu zagrebačku obitelj. Ivanu Pravici je u 43. godini dijagnosticiran mijelom, a obitelj je nakon prvotnog straha i šoka prihvatila novu situaciju i hrabro izgradila život s mijelomom. Njihovo iskustvo i hrabra borba s ovom teškom bolesti premijerno će se prikazati na Facebook stranici Mijelom CRO, u četvrtak, 30. ožujka, na Međunarodni dan multiplog mijeloma.
Osim što progovara o izazovima u liječenju i skrbi s kojima se oboljeli svakodnevno susreću, ovaj dokumentarac odaje počast svim pacijentima, njihovim obiteljima, udrugama i zdravstvenim radnicima, koji se iz dana u dan bore protiv ove opake bolesti, ne predaju i insistiraju na pozitivnom pristupu i pravu na kvalitetan i normalan život. Hrvatska premijera kompletnog filma očekuje se na jesen 2023.
Ljubavi naše uhate – tema je nove akcije Udomljavanje je fora.
Akcija je edukativnog karaktera. Naglasak se stavlja na odgovorno nabavljanje i držanje kućnih ljubimaca.
Akciju Udomljavanje je fora 1. travnja u Zagrebu organiziraju Grad Zagreb i Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba u suradnji s Prijateljima životinja i Udrugom za pomoć zečevima i kunićima Zecovi.
– Tijekom proljeća, a posebno uoči Uskrsa, neki građani nepromišljeno nabavljaju kuniće. Kada uvide da se o njima ne mogu ili ne žele više brinuti, najčešće odmah nakon Uskrsa ili prije godišnjih odmora, izbacuju ih na cestu zbog čega ih dio stradava. Brigu o kunićima koji se pronađu, u Zagrebu najčešće preuzima Udruga Zecovi – ističu Prijatelji životinja.
Akcija Udomljavanje je fora građane podsjeća da nabavljanjem kunića, mačića ili šteneta preuzimaju dugoročnu obvezu. Ta će životinja s njima živjeti najvjerojatnije između deset i dvadeset godina. Pritom će im postati velika uhata ljubav.