Povežite se s nama

U fokusu

Vozači očekuju da se raličari miču njima s ceste, umjesto obrnuto: psuju, blendaju i pretječu…

Objavljeno:

- dana

ZANIMANJE RALIČAR

Da je bilo prema najavama prognostičara, Antonio Drezga u petak i ne bi imao previše posla, ali bi se zato ovog tjedna naradio za cijelu zimu.

Istina, za petak je najavljen snijeg, ali je crveni alarm predviđan za ovaj tjedan – od ponedjeljka do četvrtka. Bilo je obrnuto. U petak je u kratkom vremenu palo nekoliko desetaka centimetara snijega, u ponedjeljak nije pala niti pahulja, ostatak tjedna će se vidjeti.

U petak je proglašen treći, najviši stupanj pripravnosti.  U roku od 48 sati su sve ceste očišćene do asfalta.” Mario Vdović, član Uprave PZC-a

Ali, Antonio Drezga u svojoj ralici ionako ne sjedi besposlen. Kao, uostalom, nijednog dana od početka zimske sezone za varaždinski PZC, sredinom studenoga. Jer, Poduzeće za ceste već tjednima, otkad su pale temperature, prometnice svakodnevno posipa kamenim posipalom i solju. Ipak, kad pada snijeg, treba se, osim fizičkom snagom, oboružati i živcima. Jer vozačima su raličari su krivi za sve. Za zastoj na cesti, za otvoreno nebo, za svaku pahulju, za krivu prognozu…

Najvažnija osobina raličara je smirenost i koncentracija, što često i nije baš lako postići

Ali nakon 11 godina u ralici, Antonio je naučio biti dežurni krivac. Ralica mu je, veli, genetski predodređena. – Tata mi 30 godina radi kao raličar i kao klinac sam rekao da ću i ja to biti. I evo me – smije se. Nikada mu, veli, nisu padali na pamet klišeji poput zanimanja pilota, policajca ili astronauta. – Sebe sam vidio samo u ralici – govori. Za njega nema bolje ili lošije zime, teže ili lakše. – Zima je zima. Puno radimo, osobito kad je snijeg – kaže. Ne muče ga centimetri snijega ili težina terena, nego – ljudi. – Najgori su nesavjesni vozači. Izađu na cestu bez zimske opreme, ne poštuju niti druga pravila vožnje u zimskim uvjetima – govori i ističe osnovno pravilo, kojeg se rijetko tko pridržava. –

Ralica mora na cesti biti prva. Ljudi se trebaju micati ralici, a ne mi njima

– Trube nam, pa nas preteknu, da bi nakon kilometar-dva počeli plesati po cesti i moraju čekati da prođe ralica – smije se. Nije mu jasno, veli, kako se ljudi iz godine u godinu jednako ponašaju i nikad ne zapamte prijašnje iskustvo. Da bi se mogao smijati u situaciji dok ga vozači psuju, mora biti oličenje smirenosti. Upravo smirenost i koncentriranost ističe kao najvažnije osobine vozača ralice. – Mora se biti smiren.

Antonio Drezga vozi novi MAN , težak 18 tona kad je pun, a vrijedan milijun kuna

Naravno da i ja ponekad opsujem, to je ljudski kad vozite, jedva vidite bilo što, pazite na rubove ceste, a netko vam uporno blenda da ga pustite da prođe. Kud? Ali kako u sekundi dođe, već iduće sekunde ljutnja prođe. Jednostavno smo oguglali, jer kamo bismo došli… – pita se i ujedno zaključuje Antonio. On vozi novu akviziciju PZC-a, MAN od 400 konja, koji stoji milijun kuna. Niti nakon dvije vožnje ralicom i uvjerenja na licu mjesta da vozači znaju što rade, jedno još uvijek nije i valjda nikad neće biti jasno: Kako raličari sa svojom grdosijom, teškom 18 tona kad je puna, pogode rub ceste? Nama enigma, njima naše pitanje izaziva smijeh. Zbog svega toga raličar cestu mora dobro poznavati. Zato vozači dulje vrijeme voze istu dionicu. Antonio je već tri godine na relaciji Turčin – Presečno, važnoj državnoj cesti prema Zagrebu.

OPREZ

  • Obvezne zimske gume
  •  Dovoljan razmak između vozila
  •  Kontrolirana brzina – bez naglih kočenja i ubrzanja
  •  Poštovanje privremene signalizacije

Prvi pravi snijeg u ovoj godini, i prvi problem. Šleper se prepriječio preko ceste – nije niti smio biti tu u zimskim uvjetima – promet je bio prusmjeren na autocestu, koja je pak bila zatvorena?! I tako je bio prekinut promet između Varaždina i Zagreba na nekoliko sati. Sve se to događalo na Antoniovoj dionici. – Kad sam došao u večernju smjenu, kolega je već odradio glavni posao. Nastavio sam čistiti i ujutro je cesta bila čista – kaže. Nijedna državna županijska  ni lokalna cesta na području Županije nije bila zatvorena.

Antonio voli svoj posao. Iako on to neće baš tako reći, po njemu se vidi da voli kad padne snijeg pa s ralicom izađe u adrenalinsku, a korisnu akciju. Zato mu baš ne smeta što će treći put svoj rođendan u siječnju provesti na dežurstvu. – Prijatelji me već zezaju da si to sredim namjerno, kako bih izbjegao čašćenje – smije se Antonio Drezga. Njemu je posao baš po guštu.

Izvor: RT
Foto:

U fokusu

Čačić ostao dužan državi za kredit HBOR-a 78,425 milijuna kuna

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Propali poduzetnik Radimir Čačić unazad tri desetljeća skuplja dugovanja prema državi, HBOR-u, poslovnim partnerima i radnicima, kasnije vjerovnicima.

Nakon što je upropastio brojne kooperante, radnike i njihove obitelji zbog svoje gramzivosti, bahatosti, ali i poslovne nesposobnosti, još uvijek je na političkoj sceni, a sad ponovno želi biti župan.

Bez imalo kočnica, taj 72-godišnjak, umjesto da ode u mirovinu, javno ucjenjuje Vladu zbog jedne ruke u Saboru – ruke Natalije Martinčević.

S druge strane, taj isti Čačić nije čak podmirio ni kredit prema HBOR-u, razvojnoj banci koja je u 100-postotnom vlasništvu Republike Hrvatske.

Nakupljao dugove

Prema podacima koje imamo, Čačićev Coning je s 31. 12. 2018. godine ostao dužan 78,425 milijuna kuna HBOR-u. Čačićeve tvrtke završile su u stečaju, imovina na rasprodaji, a dugovanja prema državi su ostala.

Coning d.d. u stečaju prvi je kredit uzeo 2006. godine za rekonstrukciju Hotela Pagus u gradu Pagu, i to u iznosu od 31,4 milijuna kuna. Za taj je kredit stavio založno pravo na Hotel Pagus, naselje Zelena Punta na Kukljici, zemljište u Stinici, kao i na dvije etaže poslovne zgrade u Varaždinu.

Tri godine poslije uzima novih 35 milijuna kuna, ovog puta za rekonstrukciju i dogradnju Hotela Coning u Trakošćanu. Za taj kredit stavlja založno pravo također na zemljište i kompleks Zelena Punta, na dvije etaže poslovne zgrade u Varaždinu, zemljište u Stinici i na Hotel Trakošćan.

Godinu dana potom zadužuje se za novih 8,8 milijuna kuna, a radi se o trajnim obrtnim sredstvima. Za taj kredit založio je Hotel Trakošćan, koji je ovih dana prodan za 29 milijuna kuna, odnosno za manje novca nego što iznosi samo dugovanje za spomenuti kredit.

Dio kredita za Pagus je vraćen, pa je s 31. 12. 2018. ostalo dugovanje od 24,7 milijuna kuna, dok su iznosi ostalih dvaju dugovanja uvećani za kamate. Tako je za Trakošćan Čačićev Coning ostao dužan 41,7 milijuna kuna kredita, a za obrtna sredstva 12 milijuna kuna. I tako dolazimo do ukupne cifre od 78,425 milijuna kuna.

Čačić spomenut u međunarodnoj aferi pranja novca

Šefovi država, političari, slavne osobe i kriminalci upetljani su u ogroman skandal u kojem je procurio golem broj dokumenata koji prokazuju i dokazuju kako su se tijekom gotovo 40 godina zlorabile offshore tvrtke u cilju pranja i skrivanja novca. Radi se od međunarodnoj aferi „Panama Papers“, a prema povjerljivim izvorima, Hrvatska banka za obnovu i razvitak sumnjala je te provodila internu istragu o umiješanosti Čačića u tu aferu.

Fiktivna poduzeća

U ožujku 2013. godine završen je proces kojim su društva Coning Turizam d.d. i Congama d.d., Coning Ecogradnja d.d., Coning Inženjering d.d. i Velebit d.d. pripojena društvu Coning d.d., koje je preuzelo njihove obveze kredita. Većinski vlasnik društva Coning d.d. je pak društvo Coning Alfa d.o.o. u stečaju, dok je krajnji vlasnik društva Coning Alfa d.o.o. do otvaranja stečaja bio Stylianos Stylianou, putem društva Rossonero Holding LTD iz Cipra. Ime Stylianosa Stylianoua procurilo je u javnost u aferi „Panama Papers“, a sve je upućivalo na to da se radi o osobi koja pruža usluge osnivanja i upravljanja fiktivnim poduzećima u svrhu prikrivanja stvarnog vlasnika. Dalo bi se naslutiti da je Rossonero Holding LTD fiktivno društvo osnovano s ciljem da se na njega prebacuju vlasnički udjeli a da vlasnici pritom ostanu nepoznati. Također, može se izraziti sumnja da postoji povezanost stvarnih vlasnika društva Zelena Punta Resort i društva Rossonero Holding LTD.

Od protuzakonitog preuzimanja do potpunog uništenja Coninga

O svim poslovnim neuspjesima Radimira Čačića, kao i dugovanjima i uništavanju tvrtki, radnika i kooperanata, moglo bi se napisati nekoliko knjiga. Donosimo tek skraćenu kronologiju njegovih poslovnih neuspjeha.

Povijest poduzetničkih poteza Radimira Čačića seže još iz osamdesetih. Izvješće Državnog ureda za reviziju iz 2003. godine ocijenilo je da pretvorba Coninga nije provedena u potpunosti u skladu sa Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća. Vrijednost tvrtke krivo je procijenjena i u privatizacijsku masu nije ušla pozajmica od 15 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, koliko je tvrtka prije privatizacije posudila slovenskom Elanu.

Uspio prevariti i Izraelce

Čačićeva je tvrtka početkom devedesetih u Izraelu trebala izgraditi gotovo 1300 stanova. No suradnja se godinu dana poslije naprasno prekida te dugovi ostaju, i to 8,5 milijuna dolara izraelskim partnerima i 176,5 milijuna kuna tvrtki Zagorje, izvođaču radova.

Još 1992., kada su dugovi nastali, Čačić je osnovao četiri tvrtke kćeri Coning Holdinga – Coning Inženjering, Coning Turizam, Coning Ekologiju i Coning Informatiku. Sam Coning Holding preimenovao je u Ingprojekt kako bi onemogućio naplatu dugovanja jer je imovina prebačena na nove tvrtke.

Još je jedna zanimljivost koja govori u prilog tomu da je Čačić svoje političke pozicije koristio za osobne interese.

Čačić ministar dao posao Čačiću poduzetniku

Čačić i njegova supruga Marija bili su, naime, suvlasnici i Aurum osiguranja, koje je u vrijeme izgradnje autoceste Zagreb – Split dobilo poslove osiguranja radova i imovine. Tada je resorni ministar bio upravo Radimir Čačić.

Upropastio sve tvrtke

Čačiću sve to nije pomoglo da mu opstane barem jedna tvrtka. Nekad veliko Coningovo carstvo je propalo, tvrtke su završile u stečaju, imovina je rasprodana na javnim dražbama.

Okosnica nekadašnjega Čačićeva građevinsko-turističkoga poslovnog carstva, tvrtka Coning d.d., završila je u blokadi i predstečajnom postupku, a prema podacima FINA-e dugovala je 191 milijun kuna. U redu za naplatu stajalo je čak 695 tvrtki kojima je dugovala.

Kamo je nestao pročistač vrijedan 1,7 milijuna koji su Čačiću platili Varaždinci?

Jedna od brojnih Čačićevih afera je i ona vezana za Varkom, o kojoj se pisalo devedesetih godina. Prilikom privatizacije Varkoma 1995. godine, za što je elaborat radio Coning, pokrenulo se pitanje pročistača koji je nestao iz Ljevaonice. Varkom je, naime, od Coninga naručio pročistač i platio ga 1,7 milijuna tadašnjih maraka. Prema službenim dopisima koji su kružili varaždinskim Gradskim vijećem, kao i dopisima iz Varkoma, pročistač je izrađen, stajao je u Ljevaonici, a zatim nestao.

Tako su Varaždinci ostali bez 1,7 milijuna maraka i pročistača, a Čačićev Coning novac nikad nije vratio.

Čačićeva pohlepa: Vašim novcem kupio dvorac i uređuje vinske podrume

Upravo je Čačić, zajedno s Čehokom, a kasnije sa svojim poslušnicima Habušem, Natalijom Martinčević i ostalim pijunima, odgovoran što sada na ulazu u Varaždin umjesto tvornica i radnih mjesta imamo bale. Bez imalo moralne i političke odgovornosti, otpad više od 15 godina stoji na vodozaštitnom području, što je prouzročilo i štetu od 700 milijuna kuna.

Sa svojim propalim Coningom upravo je on zacrtao tu sramotu, da bi kasnije bio glavni kreator prijava i izmišljene afere, što je dovelo do sudskog procesa čijim epilogom sad nije zadovoljan.

Varaždinci zbog Čačićeve pohlepe i neutažive gladi za novcem sad plaćaju preskupe vrtiće i režije, oduzima im se od ionako premalih plaća i mirovina.

Zadnji mandat župana Čačić je okrunio kupnjom dvorca i uređivanjem vinskih podruma, a sve je to plaćeno novcem građana Varaždina i cijele Varaždinske županije.

Čačićeva tvrtka ostala dužna 45 milijuna kuna za neizgrađenu školu

Tek jedna crtica iz Čačićevih propalih projekata, u kojima je pokupio novac a posao nije odradio, je i primjer škole u Zadru. Radimir Čačić i Coning ostali su, naime, dužni čak 45 milijuna kuna za neizgrađenu školu u Zadru. Trgovački sud u Varaždinu je još 2011. donio presudu po kojoj tvrtka Ingprojekt, nastala iz Coning Holdinga, mora platiti 45 milijuna kuna.

Tehnička škola u Zadru plaćena je dva puta, i to javnim novcem. Prvi put plaćena je početkom 90-ih, a zatim je gradnju odgodio rat. No, tvrtka Coning Holding, koja je novac dobila, radove nije obavila do kraja.

Nastavite čitati

U fokusu

VIDEO Patafta: Ukidamo prirez! Prioritet su veće plaće radnicima

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kandidat za gradonačelnika i gospodarstvenik Davor Patafta kaže da će među prvim potezima biti ukidanje prireza. 

– Prirez je potpuno nepotreban. To je zapravo porez na vaš rad – pojasnio je Patafta. Ukidanjem prireza Varaždin će biti konkurentniji i privlačniji investitorima, a rasti će i prosjek plaća radnicima. 

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!