Povežite se s nama

U fokusu

Vrijeme blagdana: mislite li na sebe i svoje mentalno zdravlje?

Objavljeno:

- dana

Ukrase, lampice, veselje i smijeh na gradskim ulicama, druženja u krugu obitelji uz darivanje ispod okićenog božićnog drvca povezujemo s božićnim i novogodišnjim blagdanskim danima.

Međutim, iza kulisa i samog finala obiteljskog blagovanja, potrebno je urediti dom, obaviti kupnju, pripremiti hranu i kolače te organizirati okupljanja bližnjih. Sve te navedene obveze i visoka očekivanja od sebe i drugih, često dovode do ljutnje, stresa i nezadovoljstva, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

Istraživanje koje je provelo Američko psihološko društvo 2006. godine o utjecaju božićnih i novogodišnjih blagdana na razinu stresa, pokazalo je kako Amerikanci to vrijeme godine, prije svega, smatraju radosnim. Većina ispitanika, njih 78 %, smatra kako u to vrijeme proživljavaju sreću, njih 75% ljubav, dok njih 60% tijekom tog perioda uživa u dobrom raspoloženju. Ipak, spomenuto istraživanje utvrdilo je i to kako žene, koje u većini preuzimaju odgovornost oko blagdanskih priprema, te oni s nižim primanjima, imaju povećanu razinu stresa.

Slično istraživanje, 2015. godine proveo je Mutz u 11 europskih zemalja. Istraživanje u Belgiji, Estoniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Portugalu, Slovačkoj, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu ukazalo je na to kako je predblagdansko vrijeme povezno s manjom razinom životnog zadovoljstva i manjom emocionalnom dobrobiti u odnosu na druge dijelove godine. Snažniji negativni efekti uočeni su kod nezaposlenih osoba, a manji negativni efekti kod osoba visokog stupnja obrazovanja, boljeg subjektivnog zdravlja, religioznih osoba te osoba koji žive sa svojem djecom. Međutim, i ovo istraživanje, kao i ono na američkom području, pokazalo je da žene tijekom tog perioda imaju nešto nižu emocionalnu dobrobit od muškaraca, no nije potvrđena razlika u razini životnog zadovoljstva.

Istraživanje koje su još 2002. godine u Americi proveli Kasser i Sheldon o odnosu blagdanskih aktivnosti i subjektivne dobrobiti pokazalo je kako su obiteljska druženja i religiozne aktivnosti povezane s većom subjektivnom dobrobiti dok je konzumerizam, odnosno pretjerana težnja za posjedovanjem i kupnjom stvari, povezan s većom razinom stresa i smanjenom razinom subjektivne dobrobiti.

Dakle, predblagdansko i blagdansko raspoloženje donosi nam radost, ljubav i veselje, ali i stres i nezadovoljstvo, kako bi Božić i Novu godinu ipak proveli u pozitivnom emotivnom naboju, Američko psihološko društvo izdalo je nekoliko savjeta koji nam u tome mogu pomoći:

  • Vodite brigu o sebi!

Možda ćete tijekom božićnih blagdana osjetiti potrebu da ispunite sva očekivanja i obavite sve pripreme na vrijeme. No, ponekad je upravo briga za sebe najbolja stvar koju možete učiniti, a drugi će imati koristi od toga. Razmislite o aspektima svog života koji vam pružaju radost i zadovoljstvo, prošetajte, slušajte omiljenu glazbu ili čitajte knjigu. Je li važnije da dom bude savršeno uredan ili da ste Vi dobro raspoloženi?

  • Volontirajte!

Uključite se u volonterske projekte u zajednici. Volontiranjem pomažemo drugim ljudima, što u naše živote unosi sreću i zadovoljstvo, a također nam pomaže sagledati

naše teškoće u širem kontekstu.

  • Postavite realna očekivanja!

Imajte na umu da niti jedni blagdani nisu savršeni. Teškoće koje se pojave promatrajte kao mogućnost za učenje fleksibilnosti i otpornosti. Loše ispečen kolač ili ružno božićno drvce ne bi vam trebali uništiti blagdane, naprotiv od njih takvih možete napraviti smiješnu obiteljsku uspomenu. Ako vaša djeca imaju želje koje su iznad vaših mogućnosti, porazgovarajte s njima o tim mogućnostima i istaknite da srž blagdana nije u skupim poklonima.

  • Imajte na umu koja je bit blagdana!

U vrtlogu blagdanskih kupnji i priprema, često zaboravljamo što je bit blagdana. Podsjetite se da je najvažnije vrijeme koje provodimo u društvu voljenih osoba, a ne pokloni, ukrasi ili obilje hrane.

  • Potaknite dobru komunikaciju!

Potaknite kod članova svoje obitelji i vas samih zahvalnost razgovorom o svemu lijepom što imate u životu, uključujući i jedni druge. Ako postoje i nesuglasice, usmjerite se na ono što vam je zajedničko i što volite jedni kod drugih. Provedite vrijeme u ugodnim zajedničkim aktivnostima, igrajte društvene igre, pjevajte i plešite…

  • Potražite podršku!

Kod nekih osoba božićni blagdani mogu biti tužan dio godine zbog osjećaja usamljenosti, razmišljanja o gubitcima i neuspjesima te zabrinutosti za budućnost. O svojima poteškoćama i problemima razgovarajte s bliskim prijateljima i obitelji. Otvoreni razgovor s bliskim osobama može vam pomoći da osvijestite svoje osjećaje i usmjerite se na moguća rješenja te ako je potrebno potražite stručnu pomoć.

Više o tome možete pronaći na mrežnim stranicama Američkog psihološkog društva http://www.apa.org/helpcenter/holiday-season

U fokusu

U Općini Sračinec moraju se ponoviti parlamentarni izbori

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

DIP je 18. travnja održao konferenciju za medije na kojem su govorili i o nepravilnostima na koje su birači naišli tijekom samih izbora.

Otkrili su kako će se u dvije izborne jedinice izbori ponoviti, piše 24sata.hr.

Riječ je o III. i V. izbornoj jedinici, gdje se utvrđene nepravilnosti.

– Što se tiče III. izborne jedinice, riječ je o Općini Sračinec, a odnosi se na listu kandidata u 12 izbornoj jedinici. Što se tiče V. izborne jedinice, radi se o općini Markušica, tamo je pronađeno više glasačkih listića nego što ih je trebalo biti – komentirao je potpredsjednik Povjerenstva Josip Salapić.

Na tim će se biračkim mjestima izbori ponoviti i to ove nedjelje za predstavnika manjina.

Nastavite čitati

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje