Izvršna direktorica WWF-a Adria Nataša Kalauz u intervjuu za Hinu najavila je veliki uspjeh WWF-a, jer će nakon više desetljeća truda i suradnje s ministarstvima i upravljačima zaštićenih područja UNESCO proglasiti prvi svjetski rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav koji obuhvaća pet država, piše Index.

Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, tzv. Europska Amazona, jedinstven je u svijetu jer nigdje ne postoji rezervat koji obuhvaća pet zemalja. To će biti Hrvatska, Austrija, Slovenija, Mađarska i Srbija, ističe Kalauz, koja proglašenje rezervata očekuje u rujnu.

Zeleni pojas dug 700 kilometara

– Proglašenje će biti kruna rada WWF-a, ali i međunarodne suradnje. Pokazatelj je to da se tako ambiciozna inicijativa može izgurati do kraja i da postoji dobra volja na razini pet zemalja koje će to implementirat – istaknula je Kalauz. Dodaje da će se to dogoditi u godini kada globalna organizacija WWF (“World Wide Fund for Nature”) slavi 60. rođendan.

Rijeke Mura, Drava i Dunav teku kroz Hrvatsku, Austriju, Sloveniju, Mađarsku i Srbiju te čine zeleni pojas dug 700 kilometara. On povezuje gotovo milijun hektara jedinstvenog područja prirodne i kulturne baštine.

Jedinstveni riječni krajolik uspio je zadržati nevjerojatnu biološku raznolikost unatoč brojnim promjenama koje je uzrokovala ljudska aktivnost, a može se pohvaliti i nizom rijetkih staništa poput velikih poplavnih šuma, riječnih otoka, šljunčanih i pješčanih obala, rukavaca i mrtvica.

Ta su staništa dom najveće populacije orla štekavca u Europi i utočište mnogih drugih ugroženih vrsta – male čigre, crne rode, dabra, vidre i nekih ranjivih vrsta riba, poput kečiga. Svake godine više od 250.000 ptica bira Europsku Amazonu kao odmaralište i hranilište prije nego nastavi putovanje na jug.

O Muri, Dravi i Dunavu ovisi i gotovo 900.000 stanovnika: poplavna područja štite naselja od poplava i osiguravaju opskrbu pitkom vodom, dok iznimni riječni krajolici povećavaju potencijal za razvoj održivog turizma.

Proglašenje rezervata biosfere važan je odmak i od štetnih projekata, poput izgradnje novih hidroelektrana ili iskapanja sedimenta.

Zadnja europska divljina

Kalauz kaže da WWF Adria, koji pokriva područje Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije, ima vrlo ambiciozne planove, jer je prostor Balkana “zadnja europska divljina”, koju treba zaštititi i prevenirati degradaciju prirode kakvu smo vidjeli u drugim dijelovima razvijenijeg svijeta.

– Komparativna je prednost naše regije da se još uvijek možemo pohvaliti nekim netaknutim i prirodno očuvanim područjima. Za razliku od razvijenijeg svijeta, mi još uvijek na svom području možemo definirati budući razvoj. WWF želi biti sugovornik u tom smislu – poručila je Kalauz.

WWF nudi suradnju u poticanju održivog razvoja i kreiranja razvojnih politika koje uvažavaju prirodu i okoliš. S brojnim partnerima rade na promjenama, poput zaustavljanja poticaja za izgradnju malih hidroelektrana i unaprjeđenja upravljanja zaštićenim područjima.

Također ima značajnu ulogu u očuvanju Jadranskog mora i ribara i drugih koji o njemu ovise. Uz uspostavu prve zone bez ribolova, donesene u suradnji s ribarima, u Parku prirode Telašćica, poticanje održivog turizma i drugih ekonomskih sektora i poslova koji idu zajedno s očuvanjem okoliša, WWF istovremeno štiti Jadran i jača gospodarstvo lokalnih zajednica putem projekata održive plave ekonomije. WWF je u procesu uspostave nacionalne platforme za ribolovni turizam koja bi spajala ribare s agencijama i gostima.

WWF može hrvatskim proizvođačima otvoriti vrata zapadnog tržišta, gdje surađuje s velikim trgovačkim lancima kojima je njihov prepoznatljivi brend garancija održivosti proizvoda.

– Takva transformacija se ne događa preko noći, ali je pravi put prema dolasku do održivih hrvatskih proizvoda iz ribarstva – istaknula je Kalauz.

Europske zvijeri u hrvatskim šumama

– U našoj regiji žive brojne divlje životinje neophodne za naš opstanak i mi ih želimo očuvati i zaštititi, te poboljšati odnos čovjeka i velikih zvijeri – vuka, risa i medvjeda – objašnjava.

WWF radi sa stočarima kojima nude rješenja kako zaštititi stoku i živjeti od stočarstva, a da pritom uvažavaju činjenicu da i divlje zvijeri trebaju svoj životni prostor. Namjeravaju stočarima omogućiti postavljanje nekoliko električnih ograda, a planiraju i nabavu pasa čuvara.

U Hrvatskoj se trenutno može pronaći oko 160 vukova, 900 medvjeda i 60 risova pa možemo biti ponosni da sve tri velike europske zvijeri lutaju našim šumama, iz kojih nikada nisu u potpunosti nestale, kao u većini zapadnoeuropskih država koje sada ulažu ogromne napore kako bi se populacije tih zvijeri oporavile.