Dok brojni mladi školovani stručnjaci smatraju da je za uspjeh u Hrvatskoj važnije imati stranačku iskaznicu nego diplomu, ima i onih koji tvrde kako je samo marljiv rad garancija uspjeha. Takav je bivši varaždinski gimnazijalac Bruno Šagi kojeg ispunjava puno učenja i istraživanja, a u razgovoru za Regionalni tjednik otkrio nam je između ostalog i zašto se politički aktivirao.

Sukob civilizacija

– Studiram povijest i trenutno sam na drugoj godini diplomskog studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Odnosno, ovu – petu godinu studija namjeravam okončati u rujnu obranom diplomskog rada. U njemu se bavim temom antikomunističkog djelovanja Međunarodne seljačke unije, odnosno seljačkim strankama koje su nakon 1945. godine morale otići u zapadni svijet, u Washington u kojem je osnovana spomenuta organizacija. Preko nje su prvaci predratnih seljačkih stranaka surađivali sa zapadnim državama i srodnim organizacijama u sferi različitih antikomunističkih djelatnosti. Pod tim se podrazumijeva izdavanje tematskih biltena, organiziranje stručnih tribina diljem demokratskog svijeta, a preko svojih organizacija komunicirali su i sa stanovnicima zemalja zarobljenim iza tzv. željezne zavjese – govori Šagi koji namjerava karijeru nastaviti u hrvatskoj akademskoj zajednici.
Dodao je da kani upisati doktorski studij iz povijesti i potom nastaviti bavljenje različitim znanstvenim djelatnostima.

– Konkretno, posvetit ću puno vremena pripremama za izlaganja na stručnim skupovima, pisanju znanstvenih radova i knjiga. Činjenica je da Hrvatska ima velik broj visokoobrazovanog stanovništva, no kada pogledate znanstvenu produkciju tih istih ljudi, primijetit ćete da se pogotovo u slučaju povijesti ne bave svi znanošću. Šteta je da nemamo više povjesničara koji bi već tijekom studija svoje vrijeme u značajnoj mjeri posvećivali znanosti. U mojem slučaju, već od prve godine fakulteta imao sam viziju što želim raditi – veli naš sugovornik koji je ove godine u suradnji s kolegom Adrijanom Štivićem i profesorom na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju FFZG-a Darkom Polšekom uredio zbornik radova Liberalizam: teorija i povijest jedne ideje.

Povod za izdanje Zbornika bila je 300-ta obljetnica rođenja Adama Smitha – oca kapitalizma, dok se u drugim publikacijama naš sugovornik bavi i prikazima različitih znanstvenih knjiga. Štoviše, pisanjem različitih radova bavi se od početka studija i smatra to nužnim korakom svake mlade osobe koja se ozbiljno želi posvetiti znanosti. I ne samo njoj.

Urbano i ruralno

– Još 2019. godine odlučio sam se politički aktivirati jer namjeravam ostati u Hrvatskoj po završetku studija. Moj cilj je da naše društvo s istomišljenicima gradim u boljem smjeru. Kod odabira stranke tražio sam onu koja mi je ideološki najbliža i to je bila Hrvatska seljačka stranka. Presudna je bila moja ljubav prema povijesti i istraživanju djelovanja HSS-a i Stjepana Radića. Od 2020. godine obnašam funkciju predsjednika Sveučilišne organizacije HSS-a (studentska stranačka asocijacija) na nacionalnoj razini, a od nedavno sam i zamjenik Marije Ledinski Anić, predsjednice Koordinacije asocijacija HSS-a, koja okuplja sve stranačke asocijacije. To je rezultat niza aktivnosti u kojima sam sudjelovao i ponosan sam da sudjelujem u radu jedne od najstarijih političko – studentskih stranačkih organizacija u Europi. Naime, Sveučilišna organizacija HSS-a osnovana je još 1910. godine i praktički djeluje u kontinuitetu. U svojim istraživanjima nisam uspio pronaći ni jednu europsku stranku koja se može time pohvaliti – ističe Šagi.

Član je i Proširenog predsjedništva HSS-a na nacionalnoj razini, odnosno od 2020. godine je u vodstvu stranke.

– Raduje me da je na nacionalnoj i lokalnoj razini dosta mladih uključeno u rad HSS-a i smatram da bi sve stranke u Hrvatskoj trebale dati što više prostora mladima. S njima uvijek dolaze nove ideje – uvjeren je Šagi.

U svojem, pak, osvrtu na naša ruralna područja, objasnio je da su velik problem za mlade jer u njima ne pronalaze potrebne sadržaje.

– Selo ih nema i mladi su prisiljeni migrirati u najbliže urbane sredine. Osobno zagovaram model po kojem bi se visokoobrazovne institucije okrenule “Triple Helix” modelu obrazovanja. Potonji omogućava određenim nastavnim bazama rad na terenu. Primjerice, povjesničari u sklopu nekog slobodnog izbornog kolegija mogu istraživati materijale u općinama i potom ih nakon znanstvene obrade prezentirati lokalnim zajednicama. Uostalom, EU to potiče, a u Hrvatskoj je Filozofski fakultet u Rijeci probio led provedbom projekta u sklopu kojeg su nastali izborni kolegiji za studente koji su mogli raditi u lokalnim arhivima i drugdje. Studentima je uz mentoriranje tako na najbolji mogući način omogućeno da upoznaju svoje buduće zanimanje i povezivanje s tržištem rada – ukazuje ovaj mladi povjesničar koji je dosad objavio niz stručnih članaka i sudjelovao na mnogim domaćim i međunarodnim znanstvenim događajima.

Kriza lidera

Primarno se uglavnom bavi temama vezanima uz političku, društvenu i intelektualnu povijest.
– Znanstveni kolokvij Liberalizam: teorija i povijest jedne ideje iznimno je bitan skup kojem sam bio jedan od suorganizatora. Održan je na Kliofestu 2023. godine, a izlagao sam ove godine i na prvom znanstvenom kolokviju posvećenom Holokaustu na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, na ovogodišnjem Kliofestu na znanstvenom kolokviju o teoriji i povijesti konzervativizma, te krajem prošle godine na skupu Hrvatske sekcije Europskog vijeća za sela i male gradove. Sudjelovao sam i na ovogodišnjem međunarodnom znanstvenom skupu posvećenom žrtvama komunističkog režima na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu… – rekao je Šagi.

Prati sva aktualna događanja u svijetu pa tako i posljedice nedavnih predsjedničkih izbora u Venezueli.

– Zanimljivo je da jedan narod demokratskim putem može izglasati svoj put u socijalizam, ali iz njega teško ima izlaska mirnim i demokratskim putem. To je realnost kojoj smo nebrojeno puta svjedočili kod pobjede režima koji nisu demokratski ni liberalni, a pobjeda nad socijalizmom u Europi je civilizacijski doseg ostvaren krajem 80-tih i početkom 90-tih godina prošlog stoljeća. Kad spominjemo Venezuelu, veliko je pitanje koliko je zapravo neki narod stvarno odabrao socijalistički režim u 21. stoljeću, a koliko je to zapravo rezultat manipulacije od strane vlasti koje imaju svu moć u svojim rukama. Slika vezana uz demokratske izbore je zapravo daleko šira. Jer, primjerice, u Rusiji se događaju različiti zločini kao prethodnica ili posljedica “demokratskih” izbora. Dakle, nije za stradanje stanovništva i političkih oponenata na vlasti nigdje nužan socijalistički režim – ističe znanstvenik koji karijeru gradi u vrijeme kada svijetu očigledno itekako nedostaju političari poput Margaret Thatcher ili Henryja Kissingera.
Rezultate vidimo svakodnevno – od bliskoistočnog sukoba do rata u Ukrajini i problema s migrantima.

– U svijetu je definitivno prisutna kriza lidera, ali po pitanju mira moramo vjerovati da je on moguć kao i putevi do njega. HSS je miroljubiva i pacifistička stranka i usmjereni smo poticanju mirotvornih akcija i pregovora. U HSS-u smatramo da je Hrvatska već u velikom problemu zbog imigranata kod kojih ne dolazi do kvalitetne integracije u društvo. Kod nas dolazi do izgradnje paralelnog društva koje pored onog domicilnog stanovništva, stvara pristiglo stanovništvo. Iluzorno je očekivati da je takvo stanje dugoročno održivo. Svi zdravorazumski ljudi znaju da je povijest učiteljica života i uopće me ne čudi da zadnjih godina svjedočimo nasiljima diljem Europe koja su posljedica građenja paralelnih društava. Za Hrvatsku je bolje da uči na tuđim greškama, a ne da ih ponavlja i da po tko zna koji put srljamo kao guske u maglu. Hrvati se moraju priviknuti na imigrante, ali i oni na naš način života i naše društveno uređenje – napominje ovaj 24-godišnjak.

Grad kulture ali i tabua

Na kraju našeg razgovora osvrnuo se na grad u kojem je pohađao srednju školu i u koji rado dolazi, na Varaždin koji je prepun zanimljivosti i tabu tema.

– Varaždin ima brojne kulturne sadržaje i velik značaj u hrvatskoj kulturi, ali se puni potencijal grada ne koristi. Prostora za nadogradnju ima i moglo bi se kreirati još nekoliko muzeja nacionalnog značaja. Već nekoliko godina govorim o tome da varaždinsku sinagogu treba pretvoriti u muzej u kojem bi se prikazalo stradanje Židova i drugih skupina. Poznato je da je Varaždin prvi grad u NDH koji je proglašen slobodnim od Židova i otvaranjem muzeja napravila bi se velika usluga znanosti. Naime, stradanje Židova, a poglavito sudbina njihove imovine do današnjih dana je tabu tema u Varaždinu. To ne čudi, jer nakon svibnja 1945. godine došlo je do podržavljenja njihove imovine, odnosno neviđene otimačine nekretnina. Ta tema je namjerno izostavljena u javnosti jer gotovo nitko nema hrabrosti stati pred ljude i reći da su njegovi preci učinili nešto što nije u redu. Taj dio obiteljske povijesti se skriva pred djecom i unucima, te nikoga ne treba čuditi da se oni koji su zagrabili u tuđe ni ne pojavljuju na događanjima koja komemoriraju stradanja u Holokaustu. Stoga o sudbini židovske imovine na varaždinskom području namjeravam provesti istraživanje i rezultate objaviti u jednoj budućoj knjizi – zaključio je Bruno Šagi.

OBVEZNI VOJNI ROK NIJE POTREBAN:
Vraćamo se na već viđeno, a izravne ratne ugroze nema

Svako (ponovno) uvođenje vojnog roka je veliki politički potez, kojem treba prethoditi analiza struke i geopolitičara.

– Smatram kako Hrvatska trenutno nije u situaciji da je nužan obvezni vojni rok. Opet ćemo se dovesti u situaciju da većina mladića odabere civilni oblik služenja, što nas vraća na već viđenu situaciju. Za usvajanje osnova preživljavanja i upoznavanja s različitim vještinama dovoljna je reforma obrazovanja koja bi učenicima osnovnih i srednjih škola omogućila da obave takvu obuku. Nikakve izravne ratne ugroze za RH trenutno nema, a vidjet ćemo hoće li što biti i od politike kreiranja zajedničke europske vojske. Zveckanje oružjem nikome nije donijelo ništa dobra – rezolutan je Šagi.

Međutim, na prostorima bivše zajedničke države mnogo je onih koji još uvijek u svojim glavama nisu okončali Veliki rat, Drugi svjetski rat, a kamoli Domovinski rat.

– To je široka tema i velikom dijelu hrvatskih građana je potpuno jasno što se kada događalo. Potpuno je jasno i tko su pobjednici a tko gubitnici u Domovinskom ratu. Činjenično su velikim dijelom poznate i stvari o tome tko je kada i gdje počinio zločine. U Hrvatskoj imamo i različite udruge te pojedince koji zbog komemoriranja počinjenih zločina i njihovog naglašavanja u javnosti, ostvaruju iznimno veliku materijalnu korist. Dakle, nevjerojatno je da su poticanje određenih stavova i edukacija postali biznis – naglašava Šagi.

Po njemu, nužno je ponovno istraživanje i preispitivanje spornih tema iz prošlosti, a ne nametanje znanstveno nepotkrijepljenih tema u javnosti. Dakako, tu su i neizostavni prijepori oko Jasenovca.

– Stvari oko logora smrti u Jasenovcu su poprilično jasne. Riječ je o jednom od najgorih logora u Europi kada je u pitanju tretman logoraša. Poznat je broj žrtava, u logoru je stradalo između 80 i 100.000 ljudi. U njemu je počinjen genocid nad Romima i Srbima, događao se Holokaust, a stradao je između ostalih i velik broj Hrvata koji se nisu slagali s ustaškim režimom. Jasenovac je česta tema ničim znanstveno utemeljenih politiziranja, ponajprije od strane srbijanskih političara. To su uglavnom provokacije i hrvatske vlasti zajedno s akademskom zajednicom na to trebaju primjereno reagirati – poručuje Šagi.