Povežite se s nama

Život i društvo

Za studentske stipendije Grad V. Toplice dosad izdvojio čak 1,5 milijuna kuna

Objavljeno:

- dana

Da Grad Varaždinske Toplice ulaže u svoje mlade dokaz je i iznos od 1,5 milijuna kuna koje je dosad iz svog proračuna osigurao za studentske stipendije, a jedan je od rijetkih u kojem pravo na stipendije imaju svi redovni studenti.

Grad je samo ove godine za stipendije 63-oje studenata u svom proračunu osigurao ukupno 315.000 kuna, a kako je naglasila gradonačelnica Dragica Ratković u subotu prilikom njihove dodjele, iznosom od 500 kuna mjesečno, Grad svojim studentima i njihovim roditeljima nastoji barem malo olakšati školovanje.

– Drago mi je da se u zadnjih nekoliko godina broj stipendija povećava te da imamo prilike potpomagati školovanje sve većeg broja naših studenata. Kvalitetno obrazovanje bilo nam je i bit će jedan od najvažnijih prioriteta jer jedino tako stvaramo konkurentne i sposobne ljude koji će sutra moći odgovoriti na sve izazove i na kojima budućnost ostaje – poručila je gradonačelnica Ratković.

Jedan od stipendista je Danijel Knapić, student 4. godine strojarstva na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu koji je istaknuo kako stipendije studentima puno pomažu.
-Imam puno obaveza, ali uvijek se nađe i vremena za izlaske i za druženje. Fakultet je zahtjevan i ima puno posla – rekao je Danijel te dodao kako se u Varaždinske Toplice planira vratiti ako će imati prilike za zaposlenje.

Danijelova majka, Anita Knapić naglasila je kako im, s obzirom na velike troškove studentskog života u Zagrebu, stipendija puno pomaže. Istaknuvši da bi trebalo više ulagati u studente i njihovo školovanje dodala je da se nada da će njezin sin Danijel nakon fakulteta pronaći posao kako bi se ulaganje u njegovo školovanje i isplatilo.

Stipendiju je dobila i Klara Ivanek, studentica 2. godine Pravnog fakulteta u Zagrebu. Ona joj, kako kaže, puno znači zbog velikih troškova studentskog života, a studij joj nije jako zahtjevan već naglašava da je ključ uspjeha dobra organizacija vremena.

U posljednje četiri godine Grad Varaždinske Toplice je samo za studentske stipendije iz svog proračuna izdvojio čak 1.496.500 kuna, a kako je najavila gradonačelnica Ratković, u narednim će godinama kao vlast koja prepoznaje važnost obrazovanja u tom smjeru i nastaviti.

Život i društvo

Tijekom vikenda prometni policajci pojačano rade na području Varaždina i Novog Marofa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave varaždinske i dolazećeg će vikenda, na svim dionicama cesta na području Varaždinske županije pojačano nadzirati promet svih sudionika u prometu.

Tom će prilikom provoditi mjere i radnje na sprječavanju prekršaja iz tzv. skupine „četiri glavne ubojice u prometu“ i zaštite najugroženijih skupina sudionika u prometu.

Tijekom vikenda policijski službenici će na području Postaje prometne policije Varaždin i Policijske postaje Novi Marof ciljano pojačano nadzirati promet i kontrolirati vozače na prisutnost alkohola ili droga.

Nastavite čitati

Život i društvo

HZJZ: Postoji mogućnost unosa majmunskih boginja u Hrvatsku

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: www.cdc.gov

Majmunske boginje su virusna bolest uzrokovana virusom koji je sličan virusu velikih boginja, ali se ne širi među ljudima tako efikasno i manja je smrtnost nego kod velikih boginja

Prirodni rezervoar virusa najvjerojatnije su neke vrste vjeverica i drugih glodavaca u divljini u zemljama centralne i zapadne Afrike. Iako se bolest zove majmunske boginje, izgleda da majmuni nisu rezervoar virusa, već se slučajno zaraze, kao i čovjek, u kontaktu s drugim životinjama i njihovim izlučevinama. Bolest prelazi na ljude u kontaktu s izlučevinama bolesnih životinja putem sluznica ili oštećene kože čovjeka. Također, može se prenijeti ugrizom ili ogrebotinom bolesne životinje.

S čovjeka na čovjeka bolest se može prenijeti kapljičnim putem (bliskim kontaktom) i kontaktom s kožnim promjenama koje nastaju kod oboljeloga. Bolest se kod ljudi najčešće javlja u ruralnim sredinama u nekim državama centralne i zapadne Afrike (DR Kongo, Nigerija).

Zabilježene su manje epidemije u afričkim državama

Povremeno su se javljale majmunske boginje izvan Afrike, najčešće kod putnika koji su se zarazili u Africi i kod osoba koje su s njima došle u bliski kontakt (dijelile kućanstvo, njegovale ih…). U SAD-u je 2003. godine zabilježena jedna epidemija majmunskih boginja među djecom i mladima koji su se zarazili u kontaktu s prerijskim psima (glodavac), koji su se bili zarazili od glodavaca uvezenih iz Gane.

U svibnju ove godine otkrivena su četiri slučaja majmunskih boginja u UK, od kojih je jedan importiran iz Afrike, a preostala tri nisu; u Portugalu, Španjolskoj i Italiji potvrđeno je nekoliko slučajeva majmunskih boginja i nekoliko je sumnji pod istragom u ovom trenutku, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

Za sada su svi oboljeli muškarci, a u većine se smatra da su se zarazili pri spolnom odnosu s muškarcima.

Simptomi i liječenje

Bolest se očituje povišenom tjelesnom temperaturom, glavoboljom, zimicom, isrpljenošću, umorom, bolovima u mišićima i leđima, oticanjem limfnih čvorova i osipom koji liči na osip koji se javlja kod vodenih kozica.

Smatra se da cijepljenje protiv velikih boginja pruža solidnu zaštitu od majmunskih boginja, ali ne zna se koliko dugo traje zaštita nakon cijepljenja. Tako da ne znamo koristi li danas nama koji smo se cijepili protiv velikih boginja. Cijepljenje protiv velikih boginja je krajem sedamdesetih, početkom osamdesetih godina ukinuto svuda u svijetu, nakon proglašenja eradikacije velikih boginja.

Postoji mogućnost unosa bolesti u Hrvatsku. Oduvijek postoji rizik od unosa iz Afrike, međutim, nismo do sada zabilježili importaciju bolesti iz Afrike. S obzirom da se sada bolest u Europi, po svemu sudeći, počela širiti među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima, postoji mogućnost unosa i iz tih zemalja. Međutim, valja imati na umu da bolest nije jako zarazna, tj. u većini slučajeva potreban je vrlo bliski kontakt s bolesnikom.

Liječenje je simptomatsko i u većini slučajeva bolest prođe kroz dva do četiri tjedna.

Velika je razlika između velikih boginja i majmunskih boginja u tome što su velike boginje bile antroponoza, tj. čovjek je bio jedini domaćin i rezervoar virusa. Zahvaljujući toj činjenici, bolest se mogla cijepljenjem iskorijeniti. S druge strane, majmunske boginje su zoonoza, tj. prirodni domaćin i rezervoar virusa su divlje životinje i zbog toga ne bi bilo moguće iskorijeniti bolest čak i da postoji efikasno cjepivo.

I najvažnije, prijenos majmunskih boginja s čovjeka na čovjeka je puno manje efikasan nego prijenos velikih boginja, tj. majmunske boginje su puno manje zarazne od velikih boginja. To je razlog zbog kojega se pri epidemijama majmunskih boginja, koje se povremeno javljaju, ne pribjegava masovnom cijepljenju cjepivom protiv velikih boginja.

Više informacija o bolesti i situaciji u Europi možete pronaći na stranicama Europskog centra za sprječavanje i suzbijanje bolesti (ECDC).

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje