Prema prvim prognozama pred Hrvatskom je još jedna uspješna, ako ne i dosad najuspješnija, turistička sezona.

Nakon dvije sezone u kojima su na snazi bile stroge epidemiološke mjere, ukidanje istih doprinijelo je pojačanoj turističkoj aktivnosti, no iz obrasca ponašanja gostiju ipak je jasno da je pandemija promijenila neke navike kad su u pitanju ljetovanja.

Hrvati i dalje kao prvu destinaciju za odmor biraju Lijepu našu, većina rezervacija je iz kontinentalnog dijela Hrvatske, a tek u vrlo malom postotku za odmor biraju zemlje poput Grčke, Turske i Tunisa. Pokazuju to statistike turističke agencije Arriva travel koja nudi korisnicima aranžmane za ljetovanja.

U prosjeku domaći gosti, odnosno četveročlana obitelj, na smještaj potroši oko 9400 kuna, borave najviše sedam noćenja, plaćaju najčešće karticama na rate te uglavnom putuju osobnim automobilom, a 20 % organiziranim autobusnim prijevozom.

Iz navedene agencije napominju kako je jedan od trendova koji se javio uslijed pandemije da klijenti pri rezervaciji ljetovanja žele odraditi cijeli proces od upita do uplate elektronskim putem što prije korone nije bio slučaj.

Vraćaju se i kruzeri koji plove Mediteranom, no za većinu njih još uvijek su potrebne važeće Covid potvrde.

Što se pak tiče mjesta u koja domaći gosti putuju u Hrvatskoj, najtraženije destinacije za putnike iz Istočne Hrvatske su Crikvenička rivijera zbog geografske blizine te Makarska rivijera zbog prirodnih ljepota.

S obzirom na to da smo proteklog vikenda svjedoci tragičnog događaja u kojem je mladić (25) na kupalištu Aquacity izgubio život utapljanjem, PU varaždinska objavila je nekoliko korisnih savjeta za kupače na rijekama i jezerima.

Naime, u četvrtak, 30. lipnja, i petak, 1. srpnja, policijski službenici Policijske postaje Varaždin su u suradnji sa djelatnicima Gradskog društva Crvenog križa Varaždin proveli preventivnu akciju pod nazivom „Nauči kodeks sigurnosti na vodi“.

Preventivnom akcijom cilj je ukazati na opasnosti koje prijete kupačima kao što su nesreće na vodi, odnosno podizanje svijesti i važnosti sigurnosnih mjera prilikom kupanja, te upozoravanje na opasnosti prilikom nastupanja ekstremno visokih temperatura.

U sklopu aktivnosti održana je i radionica kako pružiti pomoć unesrećenoj osobi u vodi.

Osim korisnih savjeta o ponašanju u/na vodi, policijski službenici su prezentirali preventivnu aktivnost „Stop provalama u vozila“ i druge preventivne aktivnosti samozaštitnog ponašanja prilikom boravka na plaži, dok su im djelatnici Gradskog društva Crvenog križa Varaždin  predstavili kodeks sigurnosti na vodi, mjerili tlak i razinu šećera u krvi.

– Svake godine tijekom ljeta, građani osvježenje od vrućina i sparina traže u kupanju na rijekama, jezerima ili u moru, pri čemu nerijetko zanemaruju opasnosti koje im prijete, zbog čega se nažalost događaju tragedije. Ponajprije je riječ o utapljanju! Mladi vrlo često skaču bez razmišljanja u vodu! Tu vrebaju i brojne druge opasnosti poput slomljene kralježnice, vrata ili noge nakon skakanja u vodu – ističu iz PU varaždinske.

Najopasnija područja su: rijeke, jezera, potoci, pa tek tada more. Rijeke su najopasnije jer su protočne, imaju često virove, zatim usjeke, i često mijenjaju svoj tok.

Jezera i potoci imaju nagle promjene dubine i temperature. Šoderice također predstavljaju veliki rizik zbog naglog pada dna i slabe vidljivosti. U svim slučajevima utapanja najčešći uzrok je precjenjivanje vlastitih mogućnosti uslijed alkoholiziranosti, nakon toga precjenjivanje sposobnosti u plivanju (neplivači), te kronične bolesti.

– Kako bi se izbjegli tragični događaji i povećala sigurnost kupača, apeliramo na građane da za kupanje koriste prvenstveno uređena kupališta koja su pod nadzorom, a ne rijeke, jezera ili šljunčare koji nisu uređeni za kupanje i nisu pod nadzorom stručnih službi – navode iz policije.

U cilju prevencije takvih događaja, a ujedno žele podignuti razinu svijesti svih građana o opasnostima koje prijete. Stoga su objavili sljedeće savjete:

•          djeca nikako ne bi smjela ići na kupanje bez prisutnosti i nadzora roditelja ili druge odrasle osobe

•          koristite uređene plaže, na kojima postoji spasilačka služba

•          neplivači ili osobe koje slabije plivaju obavezno bi trebali koristiti pomagala za plivanje

•          nije poželjno plivati najmanje jedan sat nakon obroka

•          nije poželjno plivati ukoliko se konzumira alkohol

•          u vodu plivač nikako ne bi smio ulaziti vruć

•          ne skakati u vodu nepoznate dubine

•          izbjegavati plivanje u samoći

•          ukoliko u vodi primijetite nekoga u nevolji, odmah potražite pomoć i drugih osoba ukoliko su one u blizini

•          ukoliko u vodi primijetite nekoga u nevolji, odmah pružite ili potražite pomoć

Pozovite pomoć na 112 ili 192!