Povežite se s nama

Život i društvo

FOTO Filmski kviz, akcijski filmovi i AC/DC hitovi obilježili drugi dan Trash film festivala

Objavljeno:

- dana

DANAS PREMIJERA FILMA

Niskobudžetni akcijski, borilački, SF i horror filmovi, odlično predavanje, zabavni filmski kviz i odličan AC/DC tribute band obilježili su u četvrtak drugi dan 12. Trash film festivala.

Nakon svečanosti otvorenja koju su u srijedu obilježili strip, film i rock superjunaci, 12. Trash film festival u četvrtak je nastavljen zanimljivim događanjima. U Kinu Gaj posjetitelji festivala mogli su pogledati prve blokove sjajnih niskobudžetnih filmova koji su ušli u službenu konkurenciju festivala, a održana je i hrvatska premijera filma “Život po Moskriju” kojeg su izradili studenti Akademije dramskih umjetnosti iz Beograda.

Popratni programi festivala odvijali su se jučer u Caffe baru Elephant i bili su izuzetno dobro posjećeni. Popratni program otvorio je dr.sc. Tomislav Pletenac, izvanredni profesor na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antroplogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji je pripremio predavanje o superjunacima, koji su i tema 12. Trash film festivala.

Prisutni su tako mogli doznati zašto Superman nosi crveni plašt, zašto su Batman i Joker zapravo jako slični i kakve veze sa superjunacima imaju likovi kao što su Gilgameš, Odisej i Mojsije.

– Programi poput ovakvih predavanja su za festival kao što je Trash film festival iznimno važni. Takvi festivali na prvu izgledaju samo kao dobra zabava, no iza te zabave se krije nešto drugo. Okrugli stolovi i predavanja su dobra stvar da pokažu ljudima da to što konzumiraju zapravo ima svoju neku pozadinsku logiku i pripada određenim ideološkim sklopovima i time se na neki način možda stvara i neka masa kritičnih konzumenata proizvoda popularne kulture – naglasio je profesor Pletenac.

Mario Kovač i kviz

Drugu godinu za redom na Trash film festivalu održana je i posebna edicija televizijskog kviza “Kvizna situacija” autora i voditelja Marija Kovača. Kovač i njegov Dada Jihad tim pripremili su ovaj put, u skladu s temom festivala, set pitanja o superjunacima, no bilo je tu i pitanja vezanih uz film općenito te uz seks industriju. Za nastup na kvizu vladao je veliki interes no organizatori su zbog ograničenog prostora ograničili broj timova na 12, koliko ih je i sudjelovalo na kvizu. Slavila je na kraju ekipa Trio Fantastikus u sastavu Denis Pajtak, Mario Bobek i Igor Meštrović.

– Pitanja su bila iznimno teška i pornofile poput nas iznenadila su neka pitanja vezana uz porno industriju. Ali bilo je prije svega jako zabavno. Čak nas je i iznenadilo koliko zabavno jer prije svega smo se dobro zabavljali. Očekivali smo pobjedu jer smo bili najstarija ekipa, jedini s bradama i to sijedim bradama. Kad smo došli i vidjeli svu tu mlađariju znali smo da imamo veliku šansu pobijediti. Jednostavno smo vizualno to procijenili. Mi smo bili uvjerljivo najružnija ekipa i po tome smo jednostavno zaključili da imamo dovoljno “nerd knowledge” da pobijedimo – rekli su pobjednici.

Vrijedi naglasiti i da su članovi ekipa koji su sudjelovali na kvizu dobili setove američkih stripova te da su prve tri ekipe dodatno nagrađene ulaznicama za predstavu Krokodili koja će u sklopu Trash film festivala biti izvedena na Sceni Rogoz varaždinskog HNS u subotu u 20 sati, a pobjedničkoj ekipi dodijeljene su i službene majice 12. Trash film festivala.

Glazbene zvijezde druge večeri 12. TFF-a bili su zagrebački bend Ballbreakers koji su izvodili obrade najvećih hitova legendarnih australskih rockera AC/DC.

Podsjetimo, danas je također bogat program u Kinu Gaj, od čega izdvajamo film “Consuelo” kojeg su izradili polaznici tečaja španjolskog jezika u jednoj varaždinskoj školi stranih jezika.

Osim filmskih, i danas će u sklopu Trash film festivala biti i drugih zabavnih popratnih programa. Na festivalskoj pozornici na Kapucinskom trgu u 20 sati i 30 minuta nastupit će varaždinski rock bend No’E, a u 21 sat i 20 minuta počinje nastup benda Gift iz Novog Sada koji će izvoditi najveće hitove neprežaljenog Davida Bowieja.

Izvor: Udruga Trash Foto:

Život i društvo

U Hrvatskoj su tri vrste otrovnih zmija – evo što napraviti ako dođe do ugriza

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: HZJZ

Zmije su životinje iz skupine gmazova. Poikilotermne su, što znači da ne mogu regulirati tjelesnu temperaturu na način kao što to rade ljudi, već ona najčešće odgovara temperaturi okoliša.

Najviše im odgovara temperatura od 24°C do 28°C. Stoga, prilikom odabira za njih povoljnih staništa, moraju osigurati dostupnost sunčeve energije za podizanje svoje tjelesne temperature ili hlada za spuštanje temperature, što je razlog da ih nalazimo na mjestima gdje mogu mijenjati svoj položaj kako bi se ugrijale na osunčanim, svijetlim mjestima s hladom u blizini.

Na području Hrvatske obitava 15 vrsta zmija, a samo 3 su otrovnice. No, važno je napomenuti da je 12 vrsta strogo zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode zbog čega je zabranjeno ozljeđivati ih, ubijati, uznemiravati i hvatati ili ih držati u zatočeništvu, piše HZJZ.

Iako zmije, kod mnogih ljudi izazivaju strah i nelagodu, one su korisne životinje jer su im primjerice glodavci koji se nalaze oko kuća hrana, te na taj način drže njihov broj pod kontrolom. Hrane se i žabama, gušterima, drugim zmijama, pticama i njihovim jajima, malim sisavcima, ribama, kukcima i drugim beskralježnjacima. Otrovni aparat zmija otrovnica je građen od otrovne žlijezde, izvodnih kanala i otrovnih zubi. Otrovne žlijezde su modificirane žlijezde slinovnice. Danas je funkcija žlijezde slinovnice stvaranje zmijskog otrova koji imobilizira, ubija i probavlja svoj plijen, ali služi i u obrani od predatora.

Zmije otrovnice u Hrvatskoj

U Hrvatskoj obitavaju tri zmije otrovnice iz porodice ljutica (Viperidae): poskok (Vipera ammodytes), riđovka (Vipera berus) te planinski žutokrug (Vipera ursinii). Sve tri pripadaju rodu ljutica (Vipera), a mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata, te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza (od neotrovnica takve zjenice ima jedino crnokrpica).

Poskok je pepeljasto-sive do smećkaste ili crvenkasto smećkaste boje, a naraste do 65 cm, rijetko do 90 cm. Na glavi ima karakterističan roščić na vrhu njuške. Uzduž hrpta se gotovo uvijek nalazi tamna vijugava linija koja može biti u obliku romba ili „cik-cak“, a ide od glave do vrha repa. Dolazi na cijelom području Hrvatske na pogodnim staništima te na nekim otocima.

Riđovka obitava uglavnom u kontinentalnim krajevima Hrvatske, od najnižih do viših nadmorskih visina. Duga je do 65 cm, samo izuzetno do 90 cm i također ima „cik-cak” liniju uzduž tijela koja je ponekad izlomljena, blijeda ili čak nedostaje. Po obojenosti odstupa riđovka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga. Svijetlosive do smećkaste ili crvenkaste su obojenosti, ali često se mogu naći i potpuno crni (melanistički) primjerci.

Planinski žutokrug nastanjuje planinske travnjake Dinarida i Šarskog sustava. Jedinstveno je prilagođen životu na planinama i obično živi na staništima iznad 1000 metara nadmorske visine, a samo iznimno, u sjeverozapadnom dijelu areala (Lika i Poštak) dolazi već na 900 metara nad morem. Izgledom nalikuje riđovki, ali je manja – naraste do 50 cm. U Hrvatskoj su poznate izolirane populacije, počevši od južnog Velebita, Lisac i Visibaba u Lici, Poštak, Dinara, Troglav i Kamešnica.

Također, u Hrvatskoj obitavaju i dvije slabo otrovne zmije tzv. poluotrovnice – zmajur (Malpolon insignitus) koji je sive crvenkastosmeđe, maslinaste ili crnkaste boje, uglavnom jednolično obojen, s velikim očima i istaknutim nadočnim pločicama („obrvama“). To je velika zmija i do dva metra, a ako je pokušavamo uloviti, glasno sikće. Dolazi u priobalju sve od Istre do južne Dalmacije te na mnogim otocima. Druga je dosta manja crnokrpica (Telescopus fallax), sličnog areala, najčešće je sivkasta ili smećkasta s tamnim mrljama. Lovi najčešće u sumrak i noću, izvlači plijen iz zaklona. Poluotrovnice, imaju žlijezde koje proizvode otrov i stražnje zube kojima ga ubrizgavaju, no ne mogu dovoljno ugristi čovjeka da bi mu ubrizgale otrov. Nakon ugriza zmajura nastaje samo blaža lokalna reakcija s bolom na mjestu ugriza. Iako crnokrpica ima otrovan ugriz, zbog malih usta ne može iskoristiti svoje otrovne zube, pa je klinička slika ista kao i nakon ugriza zmajura. No, i u slučaju njihova ugriza preporuča se odlazak liječniku radi čišćenja rane i dopunske doza cjepiva protiv tetanusa, ako je prošlo više od pet godina od prethodnog cijepljenja.

Otrovi poskoka i riđovke su pretežito hemotoksični jer izravno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku. Prvi simptomi nakon ugriza su bol od ugriza i oticanje koje se širi od mjesta ugriza. Mogu se javiti i simptomi kao nesvjestica, mučnina, povraćanje, znojenje zato što se u otrovu, iako u puno manjem opsegu, nalaze komponente koje djeluju neurotoksično.

Prevencija ugriza zmija

Zbog visokih temperatura i nedostatka vode, a i zbog glodavaca i ostalih životinja kojima se hrane, a  koji se nalaze oko kuća u dvorištima, zmijama okućnice postaju odgovarajuće stanište gdje dolaze potražiti hranu, vodu i zaklon.

Ako primijetimo zmije u dvorištima, potrebno je ukloniti mjesta koje zmije koriste kao zaklone (nakupine kamenja ili različitih predmeta, naslaganih suhih grana, drva i sl,.) te redovito kositi.  Također, potrebno je zatvoriti pukotine i rupe kroz koje zmije mogu ući u stambene objekte, garaže ili podrume.

Pojedincima predstavlja izazov loviti i ubijati zmije, no to je kažnjivo,  jer se radi o uznemiravanju zaštićenih vrsta. Ujedno, pokušaj hvatanja zmije je i opasna radnja koja može uzrokovati i  ugriz zmije. Čak i fotografiranje iz neposredne blizine može zmiju potaknuti da zauzme obrambeni položaj i ugrize.

Ako se nalazimo na područjima i staništima gdje zmije uobičajeno obitavaju, potrebno je poduzeti mjere opreza, što podrazumijeva odgovarajuće ponašanje i odijevanje u prirodi. Preporuča se nošenje odgovarajuće obuće koja štiti nogu od ugriza (ne hodajte bosi ili u ljetnim sandalama), nošenje dugih hlača, čarapa i majica dugih rukava, obratiti pažnju na mjesta gdje se krećete, po mogućnosti hodajte po stazama, a izbjegavajte područja izvan staza. Zmije osjećaju vibracije koje nastaju hodanjem pa će se u većini slučajeva maknuti s našeg puta prije nego ih i zamijetimo. Primjerice, pri branju šparoga ili drugih plodova uputno je nositi rukavice i treba koristiti štap kojim možemo provjeriti područje gdje se krećemo, a ujedno ćemo povremenim lupkanjem o tlo zmiju na vrijeme upozorili na naš dolazak.

Potrebno je paziti da se ne staje na nepregledna mjesta i  ne dodiruje rukama i treba provjeriti mjesto na kojemu ćemo sjediti. Ako se penjemo po stijenama, također se preporuča provjeriti da nema prisutnosti zmija. U jesen, kada padaju ljetne temperature treba obratiti pažnju na grane drveća i grmova pokraj kojih prolazimo zbog poskoka koji se u tom razdoblju sunčaju na njima.

Ako dođe do susreta sa zmijom, zmije ne treba dirati, uznemiravati, niti ih se smije ubijati već ih treba zaobići. Ugrizi zmija se događaju u situacijama, kada ljudi dođu u direktni kontakt sa zmijom, koja se tada obrambeno ponaša. Postoje takozvani suhi ugrizi kod kojih zmija ne ispušta otrov.

Podaci o ugrizima zmija

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se u svijetu dogodi oko 5.4 milijuna ugriza zmija, a od toga čak do 2.7 milijuna slučajeva rezultira otrovanjem. Oko 81 000 do 138 000 ljudi u svijetu umre svake godine od posljedica ugriza zmija, a prisutno je čak do 3 puta više amputacija i drugih oblika invaliditeta kao posljedica ugriza. Većina ovih pojava događa se u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.

Iako su na području Europe, ugrizi zmija su relativno rijetke pojave, mogu biti životno ugrožavajući. Ugrizi zmija se sve više događaju pri rekreacijskim i turističkim aktivnostima u ruralnim područjima. Poljoprivredne aktivnosti ne vežu se više za ugrize zmija u Europi zbog uvođenja mehanizacije i strojeva.

U trinaestogodišnjem periodu od početka 2000. godine do kraja 2012. godine, u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu liječeno je ukupno 54 bolesnika radi zmijskog ugriza. 70% svih pacijenata bilo je muškoga spola. Najviše ugriza dogodilo se u periodu od travnja do kolovoza, s vrhuncem u lipnju. Bolesnici su bili u dobi od 18 mjeseci do 73 godine, prosječno 35 godina stari. Među ovim pacijentima nije bilo smrtnih slučajeva.

U razdoblju od 2017. do 2021. godine broj osoba kod kojih je kao glavni uzrok hospitalizacije bio zabilježen toksični učinak zmijskog otrova iznosio je 127. Od toga je najveći broj ugriza bio zabilježen 2018. godine (40 ugriza), a tijekom 2021. zabilježeno je 24 ugriza zmije.

U periodu od 2005. do 2019. godine identificirana su 3 smrtna slučaja od ugriza zmije u Republici Hrvatskoj i to 2006., 2007. i 2013. godine.  Dvije osobe su bile starije životne dobi (69 i 80 godina starosti), dok je jedna preminula osoba bila stara svega mjesec dana, a dvije od tri umrle osobe bile su muškog spola. Županije u kojima su se dogodili slučajevi ugriza zmije bile su: Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija.

Što ako dođe do ugriza?

Otrovni zmijski ugrizi su medicinsko hitno stanje koje se mora odmah liječiti.  Ako je došlo do ugriza bitno je ostati miran i priseban, ne trčati i ne paničariti, jer ćemo time izazvati brže širenje otrova po tijelu.

  • Ako smo prepoznali da se radi o nekoj u Hrvatskoj prisutnih otrovnica, treba ugriženu osobu što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati Hitnu pomoć na brojeve 94 ili 112, radi primanja antidota.
  • Do dolaska hitne pomoći ili dolaska u bolnicu potrebno je mirno ležati ili sjediti. Imobilizirajte ruku ili nogu na kojoj je ugrizna rana, kako bi se onemogućilo pokretanje što usporava širenje otrova u limfni i krvni sustav. Ruku treba postaviti u razini srca, a nogu držati na povišenom, što može smanjiti oticanje.
  • Skinite prstenje i satove prije nego dođe do oticanja ekstremiteta.
  • Pokrijte mjesto ugriza čistom, suhom oblogom.
  • Označite rub otekline na koži.

NE činite ništa od sljedećeg:

  • Nemojte čekati da se pojave simptomi u slučaju ugriza, već odmah potražite liječničku pomoć.
  • Nemojte primijeniti ​​podvezivanje jer sprječava protok krvi  i može uzrokovati nekrozu.
  • Nemojte rezati ranu nožem ili je rezati na bilo koji način.
  • Ne pokušavajte isisati otrov.
  • Nemojte nanositi led ili uranjati mjesto ugriza u vodu.
  • Nemojte piti alkohol kao sredstvo protiv bolova.
  • Nemojte uzimati lijekove protiv bolova (kao što su aspirin, ibuprofen).
  • Nemojte pokušati uhvatiti zmiju zbog rizika dodatnog ugriza.
  • Ne pokušavajte zmiju uhvatiti, jer točna determinacija vrste nije potrebna, liječnici dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a za ugrize svih naših otrovnica primjenjuje se jedinstven protuotrov.

Nastavite čitati

Život i društvo

Petrijanečke učenike će dočekati nove bilježnice, kajdanke, pisanke i likovne mape

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Općini Petrijanec ove će godine prvog dana nastave u školskoj godini 2022./2023., sve učenike osnovne škole na stolu dočekati nove bilježnice, kajdanke i pisanke, likovne mape, geometrijski pribor (dva trokuta, ravnalo, kutomjer i šestar) olovke i gumice.

Rezultat je to Odluke općinskog načelnika Željka Posavca i mjere koju je uveo još 2017. godine. Kupnjom školskih bilježnica i školskog pribora želi se olakšati izdatke roditeljima za narednu školsku godinu.

Tako će nove bilježnice, osim učenika Osnovne škole u Petrijancu, dočekati i učenike Područnih škola Nova Ves i Strmec Podravski.

Za ovu će inicijativu iz općinskog proračuna Općine Petrijanec biti izdvojen kompletan iznos.

– Preuzimanje dužnosti načelnika 2017. godine, jedna od prvih odluka koju sam donio kao načelnik bila je kupnja bilježnica za sve učenike Osnovne škole Petrijanec i PŠ Strmec Podravski i Nova Ves Petrijanečka. Drago mi je da smo s tom praksom nastavili već petu godinu zaredom. Uveli smo i stipendije za učenike srednjih škola. Također, nastavili smo sa stipendiranjem studenata te ćemo i ove godine stipendirati i poticati i učenike za izvrsne rezultate, kao i studente – rekao je Željko Posavec, načelnik Općine Petrijanec

Ovo je još jedna pozitivna mjera kojom će Općina olakšati žiteljima školovanje svoje djece. Najesen se kreće ponovno sa produženim boravkom koji se u Osnovnoj školi Petrijanec održava također od 2017. godine.

Program produženog boravka omogućuje učenicima redovitost u pisanju domaće zadaće, ponavljanje i uvježbavanje nastavnog gradiva prema nastavnom planu i programu za pojedini mjesec te zadovoljavanje osobnih interesa i razvijanje vještina kroz individualni i grupni rad. Boravak se provodi tijekom nastavnog dana u trajanju od 11:30 do 16:30. Rad u produženom boravku mnogo je drugačiji od klasične nastave; u njemu se povezuju rad, igra i učenje s ciljem stvaranja pozitivnog radnog ozračja u kojem će dijete učiti kako biti samostalno, stvarati pozitivnu sliku o sebi kroz otkrivanje različitih izvora učenja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje