DONOSIMO

Kad je dr. Rudolf Steiner hodao svijetom i zagovarao potpuno prirodan uzgoj povrća, slijedila ga je tek grupica ljudi s jednako vizionarskim pogledom na važnost biološke poljoprivrede.

Rijetko je tko je prije stotinjak godina mogao shvatiti o čemu govori kad je predvidio kravlje ludilo, nestajanje pčela, zagađenje tla…
Tijekom vremena je dr. Rudolf Steiner prihvaćen kao vizionar i znanstvenik svjetskoga glasa – nazivali su ga genijem svog doba – koji je svijetu predstavio biodinamičku poljoprivrednu proizvodnju.
I dok ga je svijet odavno prigrlio kao genijalca, u domovini se dr. Steiner još uvijek „probija“u svijest sunarodnjaka, a najzaslužniji za njegovu promociju je Centar dr. Rudolfa Steinera u Donjem Čakovcu, koji danas vodi ravnateljica Dijana Posavec.

Kupaca zdrave hrane je sve više: Hraniti se zdravo, a pritom ne uništavati prirodu

Centar ima za cilj promovirati rad i djelo dr. Steinera, što oni rade bez puno prepričavanja, a više primjenom njegovih metoda u svakodnevnom uzgoju hrane.
Centar, u koji danas svraćaju ljudi iz cijelog svijeta, prošlog tjedna je proslavio svoj 10. rođendan, a zahvaljujući njemu bi Međimurje kroz desetak godina moglo postati zona proizvodnje zdrave hrane. Takva poželjna „etiketa“ bi županiju na sjeveru pretvorila u atraktivnu turističku destinaciju za sve veći broj zagovornika biološki potpuno zdrave hrane.

Cesta biodinamike

I Dijana Posavec smatra da je moguće cijelo Međimurje pretvoriti u zonu proizvodnje i ponude zdrave hrane, kao i općenito zdravog življenja. – Naravno da je u jednom procesu kroz desetak godina moguće ostvariti takav vrijedan i dalekosežan projekt. Osim što bismo doprinijeli zaštiti prirode i unaprijedili stanje okoliša, svakako bi se poboljšalo i ukupno zdravlje stanovništva, a i turistička i gastronomska ponuda Međimurja našla bi se u potpunosti u sve atraktivnijem području zdravog načina življenja. Da se radi o ideji i projektu koji su realni, govori činjenica da u Europi već postoje regije koje zabranjuju uporabu pesticida i umjetnih gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji. Na primjer, Danska cijela prelazi na organsku proizvodnju do 2020. godine. Svaka država članica EU ima pravo na svoju posebnu poljoprivrednu politiku, no već  je prepoznat trend proizvodnje zdrave hrane.

Zasad su tu vinske ceste; koliko imaju šanse zaživjeti ceste zdrave hrane (ili već jesu)?
– U Međimurskoj županiji radimo na projektu koji se zove Cesta biodinamičkih proizvođača. Vjerujemo da će projekt zaživjeti tijekom sljedeće godine, jer postoji interes poljoprivrednih proizvođača s jedne strane i restorana i hotela s druge strane. Naravno, i gosti i posjetitelji koji dolaze u Međimurje sve više traže domaću, zdravu i na prirodan način proizvedenu hranu, a žele znati i ime i prezime svakog od poljoprivrednih proizvođača koji su dobavili određenu namirnicu od koje se spravlja jelo koje su konzumirali.

Predvidio je i nestajanje pčela, zagađenje tla, govorio je o pojavama koje bi nam se prije stotinjak godina činile nevjerojatne, a danas se suočavamo upravo s njima. Stoga nije čudno što su Steinera već tada nazvali genijem svog doba.

Tržište raste

Što je to konkretno, najjednostavnije rečeno, biodinamika?
– Biodinamička poljoprivredna proizvodnja je proizvodnja povrća i voća na potpuno prirodan način, bez umjetnih gnojiva, herbicida, pesticida, fungicida, hormona i kojekakvih drugih umjetnih primjesa i kemikalija. Pri sadnji i uzgoju poštuje se plodored, jedne pored drugih sade se biljke koje se međusobno štite od nametnika, a pri sijanju i sadnji koristi se Mjesečev sjetveni kalendar. Biodinamički način poljoprivredne proizvodnje štiti tlo i obogaćuje ga humusom. Plodovi su prirodni i zdravi.

Kako je uopće došlo do početaka razvoja biodinamičke poljoprivrede?
– Kada je riječ o biodinamičkoj poljoprivredi, prva reakcija ljudi je skepsa i poimanje biodinamike kao nečega marginalnog. Kako bismo približili i pobliže objasnili ovaj tip gospodarenja što većem broju ljudi, počnimo od samog početka. Biodinamička poljoprivreda je pojam koji je svijetu predstavio dr. Rudolf Steiner, znanstvenik, filozof, mislilac i velikan svjetskoga glasa. Rođen u Međimurju, točnije Donjem Kraljevcu 1861. godine, bio je dijete austrijskih roditelja. Njegov je otac bio telegrafist na državnoj željeznici, te je stoga Steinerevo djetinjstvo obilježeno čestim selidbama. Tako se većina Steinerova djelovanja odvijala na području ondašnje Austro-Ugarske i Švicarske.

Centar ima ambiciju postati Regionalni centar i planira se još pet takvih centara

Početkom 20. stoljeća počinje razvoj intenzivne poljoprivrede i konvencionalne proizvodnje kakvu danas poznajemo. U to vrijeme svijet je već bila potresla velika kriza krumpira u Irskoj, koja je sredinom 19. stoljeća odnijela 750.000 života. Razdoblje Prvoga svjetskog rata nametnulo je potrebu za enormnim količinama hrane kojom su se hranile vojske. Potražnja je bila najizraženija 20-ih godina 20. stoljeća.
Kao rješenje tih povećanih zahtjeva za hranom pojavljuje se „čudotvorna pomoć biljkama“ – mineralna gnojiva i kemijska zaštita. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća kreće najveća ekspanzija uporabe mineralnih gnojiva, kao i njihov progresivni razvoj. U isto vrijeme započinje i intenzivan rad na hibridizaciji biljaka. Mendelov sustav nasljeđivanja, koji je ustanovljen 1866. godine, razrađuje se, a unapređuje se i genetika na području stvaranju visokoprinosnih križanaca (rad na žitaricama, H. Nillson, 1901.), hibridima kukuruza (Edward Murray East, George Harrison Shull, 1905.). Sve to rezultira visokoprinosnom poljoprivredom i velikim količinama proizvedene hrane.

Kakva je kvaliteta tako proizvedene hrane i što se uistinu događa s biljkama?
– Na tragu tog pitanja dr. Steineru pristupa grupa poljoprivrednika koja je uvidjela na svojim poljima smanjenu otpornost biljaka, sve lošiju kvalitetu plodova, a s vremenom i smanjen prinos uslijed nepoštivanja plodoreda i svih zakona koje nalaže priroda.

Biodinamički način poljoprivredne proizvodnje štiti tlo i obogaćuje ga humusom. Plodovi su prirodni i zdravi.

Sredinom 1924. godine, od 7. do 16. lipnja, dr. Steiner priprema devetodnevno savjetovanje poljoprivrednika u Koberwitzu kraj Breslaua, a zaključno predavanje održano je 20. lipnja 1924. u Dornachu. To savjetovanje postalo je poznato je u cijelom svijetu kao „Poljoprivredni tečaj“ – duhovno-znanstvene osnove za napredak poljoprivrede.

Kroz niz predavanja dr. Steiner prenosi znanje o usklađivanju životnih ritmova, praćenju prirodnih pojava, kao i utjecaju okoline na rast i razvoj biljaka i životinja. Pojašnjava i obrađuje teme vezane na gospodarenje koje je samoodrživo i samodostatno, očuvanje kvalitete hrane, ali i čovjekova okoliša. Promiče pojam suživota čovjeka i prirode te blagodati koje donosi hrana uzgojena na biodinamički način. Rezultat navedenog predavanja je dugoročno znanstveno i praktično istraživanje biodinamičke poljoprivrede, koje u idućem razdoblju nastavljaju Steinerovi poklonici i štovatelji.

Ima li tržišta za takvu hranu?
– Tržište za takvu vrstu hrane neprestano je u porastu, kako u inozemstvu tako sve više i u Hrvatskoj, kao i svijest ljudi da se trebaju hraniti zdravim namirnicama, a da se pri proizvodnji ne truje niti ne uništava priroda. Usporedno jača i svijest ljudi da treba zaštititi prirodu koja nas okružuje, kao i cijelu planet Zemlju, jer bez toga nema budućnosti za ljudski rod.

“Tla u Hrvatskoj su uglavnom kisela, žedna i jalova. Stoga umjetnim gnojivima gnojimo jalovinu, a navodnjavanjem kao da vodu točimo u sito.”
Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolf Steiner  

Ekspanzija

Gdje je Hrvatska u svemu tome?
– Hrvatska poljoprivreda je nekonkurentna i zbog načina same proizvodnje. Trošimo previše pesticida i umjetnih gnojiva. U razdoblju od 2005. do 2014., s iznimkom suncokreta i pšenice, uz obilno korištenje mineralnih gnojiva i pesticida (među najvećim smo EU potrošačima po hektaru), prosječno godišnje proizvodili smo manje kukuruza, krumpira, šećerne repe, mlijeka, govedine, svinjetine i jaja. Svake tri-četiri godine imamo izrazitu sušu i štete u poljoprivredi od skoro 200 milijuna eura na godinu. Slikovito rečeno, više od polovice poljoprivrednih potpora, “pojede” nam suša. Da imamo više humusa, koji poput spužve pohranjuje vodu – situacija bi bila posve drugačija.

Kada je riječ o biodinamičkoj poljoprivredi, kakvo je stanje u Vašem kraju, vlada li za nju zanimanje, ima li mladih, kako ih okupljate? 
– Danas na području Republike Hrvatske, iako još na prilično niskoj razini, kreće ekspanzija biodinamike, koja pobuđuje sve veće zanimanje, osobito među mlađim poljoprivrednicima. Cilj je potaknuti i podučiti na osviješteno gospodarenje nove generacije poljoprivrednika, a Hrvatsku usmjeriti prema trendu ekološke i biodinamičke poljoprivredne proizvodnje, koja na globalnom tržištu postaje izuzetno tražena. U sklopu Centra radimo na stvaranju baze podataka biodinamičkih poljoprivrednih imanja, kao i katalogu proizvoda koje proizvode, kako za vlastite potrebe, tako i za ponudu na tržištu. Svim proizvođačima koji imaju značajniju proizvodnju i žele svoje proizvode staviti u promet na tržištu u RH, kao i u ostalim zemljama EU, poznata je biodinamička marka (certifikat) DEMETER.

Postali ste referentni centar za biodinamičku poljoprivredu u Hrvatskoj?
– Naš je Centar, uz podršku i potporu Ministarstva poljoprivrede i Savjetodavne službe, krajem 2016. godine postao hrvatski Referentni centar za biodinamičku poljoprivredu. Transfer smo znanja i dobre prakse na što je moguće veći broj zainteresiranih poljoprivrednih proizvođača, njihovo povezivanje i suradnja, zajedničko kreiranje proizvodnje i plasmana na tržište, kao i zajedničko spravljanje biodinamičkih pripravaka. S obzirom na činjenicu da je Republika Hrvatska zemljopisno i klimatski vrlo raznolika, planiramo osnovati pet regionalnih centara: u Dalmaciji, Slavoniji, Istri i Primorju, središnjoj Hrvatskoj i sjevernoj Hrvatskoj. Na taj bismo način pokrili i uključili u izradu biodinamičkih pripravaka sve posebnosti i specifičnosti pojedinih hrvatskih krajeva, s maksimalnim korisnim efektima za samu biodinamičku poljoprivrednu proizvodnju.

Imate li ambicije postati i Regionalni centar? Uspostaviti suradnju s biodinamičarima i onima koji to žele postati iz susjednih država, Slovenije, Srbije, BIH i drugih?
– Imamo. Želja nam je povezati sve zemlje u okruženju s ciljem promoviranja i razmjene znanja i iskustva iz opusa Steinerova nauka. Centar dr. Rudolfa Steinera nalazi se u njegovu rodnome mjestu, što mu daje osobitu posebnost i značaj, priliku i odgovornost. Rodno mjesto dr. Steinera posjećivali su i posjećuju brojni njegovi štovatelji, znanstvenici i istraživači kako iz susjednih zemalja tako i iz onih udaljenijih. Namjera nam je stvoriti svojevrsni dom za sve one koje fascinira i inspirira ostavština dr. Steinera. Naravno da su nam za sada u fokusu biodinamički poljoprivredni proizvođači, no to ne znači da i svima ostalima, koji se bave nekim drugim područjem djelovanja dr. Steinera, vrata Centra nisu širom otvorena.

Turisti iz svijeta

I zgrada Centra je vrlo interesantna, građena po biodinamičkom principu?
– Sjedište Centra dr. Rudolfa Steinera je u vlastitoj zgradi na tri etaže s ukupnom korisnom površinom od preko 500 kvadrata. Uz pomoć proračuna osnivača i donatora, nekoliko godina se obnavljala zgrada stare pošte u Donjem Kraljevcu, smještena nedaleko od rodne kuće dr. Steinera. Centar ima veliko dvorište u kojem se nalazi kuća s dva apartmana za smještaj predavača i gostiju, kao i veliki vlastiti biodinamički vrt. U sklopu Centra nalazi se i knjižnica s brojnim knjigama i publikacijama dr. Steinera, uglavnom na njemačkom jeziku. No sve se više djela dr. Steinera prevodi na hrvatski jezik, neka i u samom Centru.

Osim biodinamičke poljoprivrede, koja su još učenja dr. Steinera? 
– Cijeli svoj život dr. Steiner posvetio je istraživanju sila prirode. Utemeljio je antropozofiju, euritmiju, waldorfsku pedagogiju, etično poduzetništvo, organsku arhitekturu, antropozofsku medicinu i biodinamičku poljoprivredu, dao je veliki doprinos u likovnoj, scenskoj, kazališnoj umjetnosti na pretpostavci da iza bilo koje fizičke forme postoji duhovna pozadina. Svoja učenja predstavio nam je u veličanstvenom opusu od 365 knjiga, članaka i oko 7500 predavanja.

Zamjera se da je Rudolf Steiner poznatiji u svijetu nego u Hrvatskoj. Zašto?
– Slažem se, a da je tome tako dokazuju i posjeti Centru i rodnoj kući ljudi iz svih krajeva svijeta. Teško je naći odgovor na pitanje zašto, no to nam je ujedno i svojevrsna smjernica na čemu trebamo raditi. Zajedno sa svojim timom radimo i na promociji Centra, koji je za posjetitelje i štovatelje dr. Steinera otvoren tek prošle godine.

Gdje vidite biodinamiku u budućnosti?
– Ključno je vratiti plodnost tlima, jer je plodno tlo preduvjet za jeftiniju i manje tretiranu proizvodnju. Prekomjernim korištenjem mineralnih gnojiva, nekorištenjem stajskoga gnoja i lošim plodoredom s previše okopavina – sagorjelo je naše nacionalno blago – humus! Tla u Hrvatskoj su uglavnom kisela, žedna i jalova. Stoga umjetnim gnojivima gnojimo jalovinu, a navodnjavanjem kao da vodu točimo u sito, jer u tlu nema dovoljno humusa da zadrži vlagu i hranjive sastojke. Jedini način poljoprivredne proizvodnje koji stabilizira i povećava postotak humusa u tlu je biodinamička poljoprivreda. Neki od biodinamičkih poljoprivrednika iz Međimurja već imaju na svojim parcelama izuzetno visoke postotke humusa i na taj način osiguranu kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju na dugi rok.

Osobna iskaznica: Centar dr. Rudolfa Steinera

Centar dr. Rudolfa Steinera osnovan je u prosincu 2007. godine. Sjedište je u Donjem Kraljevcu, rodnome mjestu dr. Rudolfa Steinera, a osnivači su Općina Donji Kraljevec i Međimurska županija. Glavna djelatnost Centra je širenje znanja i iskustava o biodinamičkoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali i povezivanje proizvođača i potrošača. Centar ima namjeru proširiti svoju djelatnost i na druga zanimljiva područja djelovanja dr. Steinera. Centar financiraju osnivači, Ministarstvo poljoprivrede, ali i brojni donatori. Svake godine sve veći udio u prihodima čine vlastiti prihodi (radionice, tečajevi, edukacije). Centar dr. Rudolfa Steinera je jedinstvena takva institucija u svijetu, u vlasništvu jedne općine i jedne županije. 
– To je najmanje što smo kao zajednica mogli učiniti za trajnu promociju lika i djela dr. Rudolfa Steinera, filozofa, znanstvenika i humanista kojeg poštuje i cijeni nebrojeno ljudi diljem svijeta.

Zvijezde I biodinamika

I glazbena zvijezda Sting se bavi biodinamičkim vinarstvom prema Steinerovim načelima. Skeptici će reći da je riječ o pomodnosti, ali rezultati ih demantiraju. Na primjer…? Koliko slavne osobe mogu pridonijeti zagovoru nečega ili nekoga?
– Mnogo je slavnih, poznatih osoba u svijetu koje su završili waldorfske škole, koji u svojoj prehrani koriste biodinamičke namirnice te na taj način potiču ovakvu vrstu proizvodnje i promoviraju biodinamiku. Glazbena zvijezda Sting je tako izjavio da je više zaradio prodajom svojeg biodinamičkog vina nego od svoje glazbe! Prigodom koncerta u Beču, Sting je zahvalio dr. Steineru na znanju koje je podario čovječanstvu, a koje i on uspješno primjenjuje u svojoj proizvodnji vina, kao i u svakodnevnom životu. Nedavno je naš Centar posjetila osoba iz New Yorka, koja radi za UN na projektu alternativnog obrazovanja koje uključuje i waldorfsku pedagogiju. A velik dio opremanja samog Centra u Donjem Kraljevcu pomogla je slavna i poznata obitelj Porsche.

Izvor:
Foto: Privatna arhiva