Grad Prelog organizator radionice u sklopu projekta ENES-CE
U sklopu projekta ENES – CE Grad Prelog organizira radionicu pod nazivom “Uključi se u ko-kreiranje energetske tranzicije svoga grada i...
U sklopu akcije „Doprinos mladih: za manje vršnjačkog nasilja“ organiziraju dva prikazivanja predstave „The Wall“ u trajanju od 50 minuta koju izvodi Dramski studio „Dada“ Kazališne družine „Pinklec“.
Ova edukativna predstava govori o problemu vršnjačkog nasilja, ali i ostalim tipičnim problemima i preprekama s kojima se susreću mladi na pragu svog sazrijevanja.
Predstave će se odigrati u srijedu, 12. rujna u 19 sati u Centru za kulturu Čakovec te u četvrtak, 13. rujna, u 12:30 sati u Domu kulture Prelog.
U petak, 14. rujna,u 17:45 u Centru za kulturu Čakovec prikazivat će se film „Oblak“. Besplatna projekcija se održava u sklopu projekta “Aktivni mladi protiv nasilja”.
Riječ je o dokumentarnom filmu koji govori o posljedicama vršnjačkog nasilja. To je intimna priča koja u periodu od godinu dana nakon smrti Luke Ritza prati njegove najbliže u svakidašnjoj borbi s bijesom, tugom i razočaranjem, vlastitom tjeskobom i uspomenama na njega.
Premlaćivanje zagrebačkog maturanta i njegova posljedična smrt 2008. godine te višemjesečna potraga za maloljetnim počiniteljima potresli su hrvatsku javnost i potaknuli dotad neviđenu građansku kampanju otpora vršnjačkom i uličnom nasilju.
Osim već spomenutog, film priča i o potrebi i važnosti građanske solidarnosti i aktivizma u današnjem društvu.
Uvod u film napravit će Berta Bacinger-Klobučarić, prof. psihologije.
– Pozovite svoje prijatelje, provedite zanimljiv i nešto drugačiji izlazak uz edukativan film koji govori o problemu nasilja među mladima, njegovim posljedicama, te saznajte na koji način i vi možete utjecati na smanjenje vršnjačkog nasilja – navode iz Udruge „Zora“.
Projekt „Aktivni mladi protiv nasilja“ provodi udruga Zora s partnerima Graditeljskom školom Čakovec, Gimnazijom Josipa Slavenskog Čakovec, Ekonomskom i trgovačkom školom Čakovec, Gospodarskom školom Čakovec i Tehničkom školom Čakovec, Udrugom za rad s mladima „Breza“ iz Osijeka, Centrom za kulturu Čakovec te Centrom za socijalnu skrb Čakovec s podružnicom Obiteljski centar Međimurske županije.
Sufinanciraju ga Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Grad Čakovec i Međimurska županija.
Građansku akciju „Doprinos mladih: za manje vršnjačkog nasilja“ provodi udruga „Zora“ te ju sufinancira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.
Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije Čakovec obilježava 65. obljetnicu postojanja, a osim po jubileju, ovu će godinu pamtiti i po useljenju u vlastiti prostor.
Naime, Upravni odbor udruge početkom je godine donio odluku o pokretanju dobrotvorne akcije za kupnju prostora, a samo tri mjeseca kasnije Udruga je uselila u novi prostor na adresi u Gajevoj 6 u Čakovcu.
Kako kažu predsjednica Udruge gluhih i nagluhih Mirela Igrec te članica Upravnog odbora Nada Igrec, dobar dio sredstava za kupnju novog prostora Udruga je uspjela uštedjeti u zadnjih nekoliko godina, dio sredstava dobiven je beskamatnom pozajmicom od Hrvatskoga saveza gluhih i nagluhih Zagreb, dok je ostatak u iznosu od 50.000 kuna osiguran iz Proračuna Grada Čakovca.
U spomenutoj dobrotvornoj akciji građani su svojim donacijama skupili 8.000 kuna, koje su također dodane cjelokupnom iznosu za kupnju prostora.
Poštujući epidemiološke mjere, Udruga je u četvrtak organizirala kratku svečanost u dvorištu kraj novoga prostora na kojoj se okupila nekolicina članova. Novi radni prostor obišao je i gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač koji je tom prilikom čestitao Udruzi – ne samo na jubileju i ostvarenju dugogodišnje želje, već i na odličnom radu Udruge koja nesebično pomaže osobama s oštećenjem sluha svih dobnih skupina.
Kovač je podsjetio i na Nagradu Grada Čakovca koju je Udruga gluhih i nagluhih Međimurske županije dobila 2018. godine.
Udruga trenutno broji 170 aktivnih članova, a djeluje s osnovnim ciljem prevladavanja posljedica teških komunikacijskih barijera koje se očituju u nepovoljnom socijalnom i kulturološkom položaju osoba oštećena sluha. Nudi i socijalne usluge poput preventivnih mjerenja sluha, tiskanja i izdavanja časopisa za gluhe, organizacije druženja i izleta za članove, tečajeva za znakovni jezik, prevođenja znakovnog jezika, kluba roditelja djece oštećena sluha te brojnih drugih.
Novi radni prostor Udruge gluhih i nagluhih u četvrtak je blagoslovio velečasni Leonardo Šardi, župnik u Svetoj Mariji i povjerenik Pastorala za osobe s invaliditetom i njihovih obitelji Varaždinske biskupije.
Svi aktivni sportaši koji se nalaze u natjecateljskom sustavu bilo kojeg sporta dužni su prema Zakonu o sportu Republike Hrvatske svakih šest mjeseci obaviti liječnički pregled. Pregled najčešće uključuje mjerenje visine i težine, provjeru vida i krvnog tlaka te opći klinički pregled uz obavezno obavljanje EKG-a i spirometrije. Ovlašteni za obavljanje pregleda sportaša su specijalisti medicine rada i sporta. Utvrdi li se bilo kakvo odstupanje od normalnog stanja, osobu se šalje na dodatne specijalističke preglede.
Tako to propisuje Zakon, ali kako stvari uistinu funkcioniraju u praksi? Danas je situacija daleko uređenija nego što je to bio slučaj prije desetak godina, kada su pojedini nesretni slučajevi na sportskim borilištima, od kojih su neki, nažalost, imali i smrtnu posljedicu, pokazali sav kaos oko (ne)brige za zdravlje sportaša. Iako u Zakonu već godinama jasno stoji da liječničke preglede smije obavljati isključivo specijalist medicine rada i sporta (ranije su te ovlasti imali specijalisti sportske medicine, op. a.), nerijetko se događalo da su liječnička odobrenja ovjeravali doktori drugih specijalističkih grana medicine… S tim da ovjerene sportske iskaznice nisu nužno bile garancija da su pregledi uistinu i obavljeni.
Ipak, posljednjih godina stanje je daleko uređenije. Sami klubovi dužni su voditi brigu o redovitosti pregleda svojih članova, dok organizatori natjecanja moraju provjeriti valjanost liječničkog pregleda.
U Međimurskoj županiji registrirano je oko 16.000 sportaša, a njih oko 10.000 sudjeluje u nekom obliku sportskog natjecanja. Preslika li se primjena Zakona o sportu na Međimurje dolazimo do brojke od oko 20.000 liječničkih pregleda godišnje.
– U Međimurju smo sportskim klubovima vezano za liječničke preglede izašli u susret na način da već nekoliko godinama provodimo javni poziv putem kojeg tražimo ordinacije medicine rada i sporta u kojima će se obavljati pregledi. To se radi na način da uvjetujemo maksimalnu cijenu pregleda od 50 kuna. Sportski klubovi s ordinacijama koje zadovolje uvjete dogovaraju mjesto i vrijeme pregleda. Klubovi izravno ordinacijama plaćaju uslugu pregleda. Ukoliko to ne učine, Zajednica sportskih udruga i saveza Međimurske županije, kao i Zajednica sportskih udruga Čakovca, takvim klubovima obustavljaju isplatu dotacija – pojašnjava Tomica Jakopec, tajnik u objema međimurskim sportskim zajednicama.
Zdravlje nema cijenu!
Takva praksa se pokazala i više nego uspješnom pa već godinama u prekršaju nije uhvaćen niti jedan sportski klub ili sportaš individualac.
– Smatram da je svakome u interesu da se brine o vlastitom zdravlju ili zdravlju članova kluba koji predstavlja. To posebno vrijedi za mlade sportaše, djecu i mladež. Nijedna cijena pregleda ne bi smjela ili trebala biti razlog da se preskoči taj vrlo važni aspekt bavljenja sportom i sudjelovanja u natjecanjima – dodaje Jakopec.
Trošak liječničkih pregleda sportaša najčešći je razlog zbog kojeg se pokušava zaobići sustav. Jer cijene liječnički pregleda u ostalim ordinacijama medicine rada i sporta, odnosno poliklinikama koje nude ovu uslugu, dosežu i nekoliko stotina kuna. Klubovima koji broje 100, 200 ili više članova to može predstavljati prilični financijski trošak.
– Ponavljam, zdravlje nema cijenu! Znam da klubovi nisu u sjajnim financijskim situacijama, ali to ne može biti opravdanje da se ne vodi briga o zdravlju. Kako se nađu novci za sve ostale stvari, tako se mogu i moraju i za liječničke preglede. To posebno vrijedi za djecu i mlade. Roditelji su ti koji moraju prvi reagirati ako uoče da klub ne obavlja svoju dužnost ili ako to radi na nepravilan način – zaključuje Tomica Jakopec.
Vodeći se mišlju da je svatko odgovoran za vlastito zdravlje, u susjednoj Sloveniji briga o zdravlju i liječničkim pregledima stavljena je u ruke samih sportaša. Naime, u Sloveniji punoljetni sportaši sami dogovaraju i obavljaju preglede, a točnost podataka ovjeravaju potpisom, dok za maloljetne natjecatelje to rade njihovi roditelji.
Sportske zajednice: sktivnosti za poticanje zdravog stila života
Međimurski sportaši ne brinu samo o vlastitom zdravlju već svojim primjerom potiču i ostale stanovnike da se okrenu zdravim navikama. Već nekoliko godina Zajednica sportskih udruga Čakovca u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije provodi aktivnosti pod nazivom „Volonteri u parku“. Aktivnost „Volonteri u parku“ dio je projekta „Živjeti zdravo“ koji se provodi diljem Hrvatske, a u Međimurju ga organizira županijski Zavod za javno zdravstvo u suradnji s ustanovama, institucijama i udrugama s čakovečkog područja koje se žele uključiti u realizaciju projekta. Cilj aktivnosti je organizirati slobodno vrijeme za građane svih generacija u parku, poticati usvajanje zdravih stilova života, razvijati prosocijalno ponašanje, njegovati međugeneracijsku suradnju, omogućiti socijalnu integraciju djece s poteškoćama u razvoju te očuvati životnu okolinu.
Za zdravu i sportsku alternativu tijekom školskih praznika zadužen je projekt Ljetnih sportskih kampova koje čakovečka sportska zajednica provodi već 16 godina. Kampovi su namijenjeni osnovnoškolcima koji nisu uključeni u sustav sporta, a prošle godine u ponudi su bila čak 24 kampa iz 18 različitih sportova. Kampove redovito pohađa više od 400 učenika. O uspješnosti projekta govori podatak da ga posljednjih godina kopiraju i druge sredine.
Festival sporta „Čakovec živi sport“ je jedinstvena manifestacija u okviru obilježavanja Dana Grada Čakovca kada čakovečki središnji trg „zauzmu“ sportski klubovi. Oni tijekom dana odrađuju prezentacije sportova, a organizirano ga posjećuju čakovečki vrtićarci i učenici osnovnih škola s ciljem približavanja sportskih udruga i široke palete sportova najmlađima.
Gradska i županijska sportska zajednica nekoliko puta godišnje organiziraju i akcije dobrovoljnog darivanja krvi. Akciji se redovito odazove veliki broj sportaša, trenera, klupskih djelatnika, ali ostalih građana koji su na bilo koji način vezani uz sport i sportske udruge.
Dvije zajednice veliku pažnju posvećuju i edukaciji trenerskog i upravljačkog kadra pa kroz razne radionice i predavanja ih upoznaju s novostima oko sportske medicine, sporta i medija, prijavama na natječaje, zakonsku regulativu i slično.
Grad Čakovec je u 2020. godini proglašen i Europskim gradom sporta, tek drugim takvim gradom u našoj zemlji. Nažalost, pandemija koronavirusa spriječila je održavanje brojnih planiranih aktivnosti, ali bolja perspektiva očekuje Međimursku županiju koja će u 2022. nositi prestižnu titulu Europska regija sporta. Međimurje će biti prva hrvatska i tek treća europska regija s tom titulom, a iz županijske sportske zajednice već pripremaju brojne događaje kojim će se obilježiti ta godina. Naglasak će biti stavljen na promociju kraja između Mure i Drave kao sportsko-turističke sredine te povećanja broja stanovnika koji se bavi sportom.