Još 2019. godine pokrenuta je izmjena Zakona u vodama u koji je amandmanom vladajuće većine uvršten članak kojim se dopušta eksploatacija pijeska i šljunka bez poštivanja nužnih okolišnih postupaka i izrade procjena utjecaja na ekološku mrežu. Na ovu činjenicu odmah su reagirale brojne okolišne udruge upozoravajući da se postupak pokreće pod krinkom zaštite od poplave i održavanja plovnog puta. Na izmjene Zakona o vodama je reagirala i Europska komisija koja je hrvatskim zakonodavcima uputila službenu opomenu zbog ignoriranja europskog zakonodavstva i postojeće direktive o zaštiti prirode i voda.

Nakon gotovo dvije godine nove izmjene Zakona o vodama napokon su se našle na javnom savjetovanju. Na sporne odredbe Zakona najglasnije su upozoravale udruge WWF Adria, Zelena akcija, BIOM i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode. Iako pozdravljaju nove izmjene Zakona i dalje upozoravaju da i novi prijedlog Zakona ponovno nastoji zaobići europske direktive i ostavlja prostora za zaobilaženje okolišnih postupaka.

– Novi prijedlog izmjena Zakona o vodama i dalje nije usklađen s direktivama i zakonodavstvom Europske unije jer ponovno predviđa opće izuzeće od izrade odgovarajućih studija procjene utjecaja zahvata – ovaj puta pod izgovorom mogućih poplava. Također, Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o zaštiti prirode već detaljno propisuju slučajeve kada je moguće odstupiti od obveze odgovarajuće procjene utjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, stoga se dodatna odstupanja ne bi trebala propisivati navedenim Zakonom jer se ista stvar zakonski normira s dva zakona što povećava pravnu nesigurnost u primjeni. Nadalje, direktiva o procjeni utjecaja na okoliš jasno ističe da se o izuzeću od okolišnih postupaka mora odlučivati na razini pojedinačnih slučajeva i pri tome se mora utvrditi hoće li doći do negativnih posljedica – pojašnjava Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije.

Okolišne organizacije također su uputile apel Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da učini javnom dostupnim na svojim internetskim stranicama svu dokumentaciju iz okolišnih postupaka, pa tako i sve nadopune dokumentacije i konačne verzije koje u pravilu nisu dostupne putem stranice Ministarstva.

– Posebno se osvrćemo na činjenicu da za okolišne postupke vezane za strategije, planove i programe nikakva dokumentacija nije dostupna, za razliku od zahvata, kao što nije dostupna niti informacija o započinjanju postupka dok je isto za zahvate dostupno – poručuju, dodajući da do prvotnih izmjena Zakona od prije dvije godine nije ni trebalo doći jer je bilo već tada jasno da će se u kratkom razdoblju dozvoliti štetni projekti eksploatacije pijeska i šljunka koji će dovesti do daljnje degradacije višestruko zaštićenih ekosustava.

– Podsjećamo da je u protekle dvije godine odobreno nekoliko projekata iskapanja pijeska i šljunka koji su nanijeli nepovratnu štetu rijekama, od kojih se najviše ističe „slučaj Petrijevci“ kada je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u jeku pandemije izdalo rješenje Hrvatskim vodama za iskapanje oko 460.000 kubnih metara sedimenta iz rijeke Drave, zbog čega smo u konačnici pokrenuli tužbu protiv resornog Ministarstva. Držimo nedopustivim da se propisi i zakoni iskorištavaju za partikularne interese nauštrb javnog te da se time ugrožava dobrobit svih nas – rekao je Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.

– Unatoč tome što su vladajućima puna usta ublažavanja posljedica klimatskih promjena i provođenja tzv. zelenih politika, dosadašnja praksa implementacije pokazuje suprotno. Strateški dokumenti, poput Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine, nisu ambiciozni i prepuni su floskula, dok izostaju konkretne mjere implementacije koje bi doista transformirale naše društvo u niskougljično i uspješno ublažile posljedice klimatskih politika. Donosioci odluka moraju konačno shvatiti da bez očuvane prirode, kojom se upravlja održivo i strateški, ni mi nećemo imati budućnost – zaključila je Branka Španiček iz WWF Adrije.