Povežite se s nama

Tema dana

Žalosno je da preko Bruxellesa moramo do Zagreba kako bi se nas “lokalce” uopće čulo

Objavljeno:

- dana

Bruno Hranić govori o utjecaju države na lokalnu sredinu

Kad putuje iz Vidovca za Bruxelles, Bruni Hraniću u koferu uvijek najviše mjesta zauzmu brošurice o vidovečkom zelju. Jednako tako bilo je i prošloga tjedna kad su Hranić i Blanka Glavica Ječmenica, vijećnica Maruševca, putovali u Atenu na 6. summit Odbora regija i gradova Europske unije.

Iako je to bio politički skup, Hranić ne propušta niti jednu priliku za predstavljanje općine na sjeverozapadu Hrvatske. Pa makar to činio kao potpredsjednik Povjerenstva za okoliš, energiju i klimatske promjene, pa u slobodnom vremenu “vodećim” Europljanima prezentirao zelje.
Dok sjedi u svojoj sobi, tamnoplavo obojenih zidova, ispunjenoj mnoštvom sitnica, primjer je poslovice da čovjeka ne valja suditi po izgledu. Jer, Brunu Hranića, onako visokog, s naočalama, odmjerenih pokreta, i mirnoga tona glasa prije bismo etiketirali „štreberom“ nego osobom koja uživa u svom plavom kreativnom neredu. Vjerojatno je upravo ta dvojakost „kriva“ što je Hranić već četvrti put u fotelji načelnika. S njim se lako poistovjete intelektualci kao i seljaci čije interese bezrezervno zastupa.

Državna politika – uopće se ne može zaključiti kuda država ide

Stoga ga nije teško zamisliti u onoj velikoj dvorani gdje se za održavanja summita okupilo 1400 europskih zastupnika. Jose Manuel Barroso, gotovo dvije tisuće europskih članova i načelnik Vidovca. – Skup je bio stvarno impozantan. Svake se dvije godine održava u drugoj zemlji Unije. Iz Hrvatske nas je došlo šestero. Glavni naglasak je bio na tezi da EU mora služiti svojim građanima, da se mora povećati participacija građana u odlučivanju u Uniji. Ono što je jako bitno za Odbor jest donošenje Deklaracije da se prema EU Parlamentu i Vijeću Europe moraju uvažavati stavovi lokalnih vlasti. Jer, zapravo se na toj lokalnoj i regionalnoj razini sprovodi 70 posto EU zakonodavstva – počeo je Hranić.
Kod nas ne samo da lokalna vlast nema utjecaja, već joj se smanjuje i ono malo što je još preostalo. Gotovo ste bez ikakvih ingerencija i sve odluke donose ljudi koji niti ne znaju gdje je Vidovec. Osjećate li to?
Definitivno smo previše centralizirana država, što će se ulaskom u EU morati promijeniti. I to što ranije jer je jedno od bitnijih načela u Uniji subsidijarnost što znači da se zapravo ni EU ni vlast određene države ne bi smjela miješati u provođenje odluka koje se najlakše i najbolje mogu provoditi na lokalnoj razini. Evo, čak postoji i mogućnost u Odboru da ukoliko i Europsko vijeće i EU parlament i Komisija ne prihvaćaju naše primjedbe o europskim zakonima, možemo pokreniti tužbu pred Europskim sudom. Ako je, dakle, povrijeđeno načelo subsidijarnosti.

Centralizacija

Kako u Vidovcu konkretno osjećate povredu toga načela, dakle, EU zakonima zabranjenu centralizaciju?
Evo, recimo, od 100 kuna koje naš zaposlenik uplati u državni proračun, direktno nam se vraća 10 kuna, a ostalo ostane u centralnoj vlasti plus još nekih sedam do osam posto kroz decentralizirana sredstva.
Hrvatska je centralizirana, ali sada je dio decentralizirane EU. EU zahtijeva decentralizaciju, a Hrvatska provodi centralizaciju. Dijametralno suprotna politika. Nismo li se ulaskom u Uniju obavezali na poštovanje njenih zakona?
Mislim da se to mora jako brzo riješiti. Centralna vlast koristi ovu medijsku hajku da je u Hrvatskoj previše općina, gradova i županija. Po meni, samo je mali broj općina koje treba ukinuti – one koje se ne mogu same financirati. Većina ih se može, što vidimo unazad zadnjih dvadesetak godina. Neke sredine su se jako razvile.
Zaista mislite da jednoj Hrvatskoj treba 428 općina?
Francuska ima preko 36000, a Belgija preko 500.
Mnogi će sada reći kako je logično da načelnik neće „navijati“ za ukidanje općina kad od nje živi…
Nisam načelnik cijeli radni vijek. Radio sam u dvije strane firme – talijanskoj i njemačkoj. Ne bojim se. Još se uvijek osjećam dovoljno mlad da budem načelnik ili ne.
Opet se sve „kosi“. Ako vam daju premalo novca, a daju, logično je da se ne možete sami financirati. Potom vele da će ukinuti općine koje to ne mogu… Paradoksalno.
Novac treba vratiti građanima. U bilo kojem obliku.
Koliko bi se novaca trebalo „vraćati“ u Općinu da bude samoodrživa?
Decentralizacijom novca treba decentralizirati i ovlasti. Kod nas se događa da nam država povećava obujam posla i nadležnosti, a ne „spušta“ novac za to sve. Zadnjih pet godina dobili smo tri četiri nova zadatka, odnosno ovlasti, pa evo i samu legalizaciju – morali smo zaposliti čovjeka ako smo željeli to kvalitetno riješiti. Zahtjeva je sve više, a nije nam dostavljen novac. Potom škole. Njih bi trebale financirati Županija i država, a mi na kraju financiramo prijevoz, kuhinju za siromašnije učenike, opremamo kuhinje… To nije naša dužnost, ali moramo djeci osigurati barem pristojan standard.

Od 100 kuna koje naš zaposlenik uplati u državni proračun, direktno nam se vraća 10 kuna

Koliko, dakle, mislite da bi vam trebalo biti vraćeno od svakih sto kuna?
Sigurno nekih 60 posto. S tim bi novcem Općina funkcionirala bez ikakvih problema.
Vjerojatno raspravljate o tome sa svojim kolegama u Odboru. Kako oni komentiraju situaciju u Hrvatskoj?
Na nivou odbora i regija raspravljamo o tome i pokušavamo donijeti što bolje zakonske odredbe. Preko Bruxellesa zapravo utječemo na Zagreb.
Nije li to zapravo žalosno?
Jest.

Jedan sastanak

Osjećate li se, bez uvrede, bedasto kad preko Bruxellesa morate do Zagreba?
Član sam i Upravnog odbora općina pa pokušavamo dokazati da općine nisu toliki „krivac“ za lošu situaciju, koliko nas „peru“ mediji. Ta Udruga općina definitivno pokušava i putem ministarstva i radnih tijela sudjelovati u izradi hrvatskih zakona, ali na žalost tu se ne uvažava naše mišljenje. Mi imamo predstavnike u skoro svakom ministarstvu, a godišnje se održi jedan do dva sastanka. Član sam Foruma za zaštitu okoliša pri Ministarstvu foruma za zaštitu. Dok je ministrica bila Mirela Holy, sastajali smo se dva puta na mjesec. Razmatrali prijedloge… Otkad je došao novi ministar, sveukupno je održan jedan jedini sastanak.
Dakle, smatrate da bi se puno toga moralo promijeniti na višim instancama kako biste mogli nesmetano odrađivati svoj posao?
Na žalost je rijetko tko iz državnog vrha bio na funkciji lokalnog dužnosnika – recimo gradonačelnik ili načelnik. Ali isto tako imate ministra Jakovinu, koji je očigledno zaboravio na probleme s kojima se susretao dok je bio načelnik općine.
Dakle, mislite da oni niti ne mogu razumjeti probleme s kojima se svakodnevno susrećete?
Definitivno.
To vam je jedan problem, a vjerujem da ništa manji nije niti biti načelnikom u kraju gdje je HNS gotovo pa neprikosnovena stranka. Konkretno, možete samo gledati ovo svakodnevno urušavanje sjeverozapadne Hrvatske koja je od, još donedavno najbogatijeg dijela Hrvatske „devalvirala“ do, na primjer, regije s najskupljom potrošačkom košaricom, a najmanjim prosjekom plaće u zemlji… Vjerujete li da ovakva situacija pogoduje HDZ-u na sljedećim izborima u kraju gdje ih nikada nisu dobili?
Mislim da imamo puno više šansi s obzirom na kompletnu državnu politiku za koju se uopće ne može reći u kojemu pravcu ide. Defitivno treba raditi na fiskalnoj konsolidaciji Hrvatske, ali usto treba raditi i na gospodarskim smjernicama i oporavku zemlje. Premijer izjavljuje da smo mi “business friendly” zemlja, a probajte to reći nekom poduzetniku koji dolazi s namjerom ulaganja. Ništa ne zna. Koliko će mu sutra biti PDV, hoće li biti poreza na dividendu, poreza na nekretnine…? Mislim da nemamo o čemu razgovarati. S time da smo i mi kao općine ograničeni. Moja općina je donijela odluku da sve investitore oslobađamo od plaćanja komunalnih doprinosa. Uvjet je da zaposle barem dvoje ljudi s područja Općine. S druge se strane javlja ta hajka na načelnike gdje, kad se pokuša dovesti poduzetnike uz oslobađanje od nekih nameta, već se javlja sumnja da je načelnik primio mito pa iz tog razloga daje „popust“ poduzetniku.

Ured europskog javnog tužitelja bavit će se kontrolom trošenja europskog novca

Ipak, morate priznati da nije tako čudno što su ljudi skeptični jer zemlja je ogrezla u korupciji. Barem u ovom dijelu Hrvatske, nakon odlaska gospodina Čačića postali ste relevantan suparnik. Plus, da ne govorimo o postupcima kojima HNS sam ruši svoju vjerodostojnost. Počelo je sa stranačkim ignoriranjem dojučerašnje uzdanice i dožupanice, Blanke Glavica Ječmenica, pa Čačićem, sada Martinčević i Koračević…
Tako ružnih stvari ima u svakoj stranci.
Istina. Ali s obzirom na snagu HNS-a u sjeverozapadnoj Hrvatskoj to direktno utječe ne cijelu regiju?
Tako je. To su ljudi koji su se zalagali za ovaj kraj i jako je važno da naši ljudi imaju svoje zastupnike u državnom vrhu, u EU parlamentu, ministre… Što se tiče funkcioniranja HDZ-ovih općina, mislimo da nemamo problema. Mojih devet kolega, bez na to obzira što stranka trenutno nije na vlasti u državi, ima kvalitetne projekte. No mislim da za takvo stanje mora postojati neki kontinuitet. Ne mijenjati vlast svake četiri godine pa ispočetka. Taman kad se uhoda – mora otići. Načelnik treba imati barem dva mandata kako bi se vidjeli rezultati.
Iznova, svađe među vladajućima u Regiji mogli biste okrenuti u svoju korist?
Sve smo jači. Predstavljanje mladih i sposobnih ljudi koji žele raditi za svoj kraj, pokazalo se dobrom idejom i praksom. Jako dobro surađujem s načelnicima susjednih općina. Nikada nas stranačka pripadnost nije spriječila da si međusobno pomažemo.

Vidovec vs. Banski dvori

Kad vidite sva ta događanja na nacionalnoj razini – suđenja, pronevjere, prijatelj protiv dojučerašnjeg najboljeg prijatelja… jel’ vam nekad drago što sjedite ovdje u maloj Općini Vidovec, a ne u Banskim dvorima?
Osobno nikada nisam niti nemam ambicija biti saborski zastupnik. Ne bih se kandidirao. Lijepo mi je živjeti u Vidovcu. Tu sam se skrasio. Mama je odavde, bila je dugo patronažna sestra u Vidovcu, a kasnije glavna sestra Doma zdravlja u Varaždinu, a tata je vidovečki zet. Bio je bio šef skladišta metražne robe u Varteksu. Dugo je i bio predsjednik Mjesne zajednice Vidovec, pa je valjda i taj politički gen prenio na mene.
Spomenuli ste Varteks. Kako komentirate sve što se događa, a kroz prizmu predstečajne nagodbe? Svima je drago što se, barem za sada, Varteks naizgled izvukao, ali nije li on ipak imao specijalni tretmanu odnosu na ostale tvrtke?
Slažem se. Svjedoci smo da se u Varteks nekoliko puta „upumpavao“ novac i da se nije uspio dići na noge. Dođe mi muka kad se sjetim ili mi tata priča o 12 tisuća zaposlenih. Samo iz moje uže obitelji u Varteksu je radni vijek provelo četvero članova. Predstečajne nagodbe stvaraju totalni kaos u hrvatskom gospodarstvu. Poznajem poduzetnike koji su po 20-ak godina u gospodarstvu, plaćali milijuna i milijuna poreza. Neki su opstali, neki nisu uspjeli. Da bi se nekima sada opraštale stotine milijuna kuna poreza. Predstečajne nagodbe i privatizacija mogu međusobno staviti znak jednakosti.
Četvrti mandat, mladi ste. Teško je povjerovati da nemate ambicija prema „gore“.
Interes mi je usmjeren prema Europskoj uniji, prema Odboru regija. I prije ulaska Hrvatske u Uniju sudjelovao sam kao promatrač, bio dosta angažiran na području zaštite okoliša… Kolege iz europske Pučke stranke prepoznali su moj rad pa sam prije mjesec dana izabran za predsjednika tog povjerenstva u Odboru regija.
Što je sada aktualno u Bruxellesu?
Osnivanje Ureda javnog tužitelja. On će se baviti kontrolom trošenja europskog novca. Eventualnim kriminalnim radnjama i nenamjenskim trošenjem.
Dakle. Hoćete li ponovno na lokalne izbore ili se usmjeriti na Europu?
Ovo je dobra kombinacija. Vidovec i Bruxelles. Mogu pomoći Vidovcu svojim angažmanom – susretnem mnogo ljudi i stječem poznanstva koja mi mogu pomoći u razvoju Općine. Lobiram na investitore. Isključivo smo se bazirali na poljoprivredu. Na mjestu gdje je bila barutana, gradit ćemo poljoprivredno-sabirni distributivni centar. Zapravo, već smo prostor dali u najam zadruzi koja užurbano radi. Na to se želimo fokusirati.
Jedna ste od rijetkih općina koja, hvala Bogu, bazira gospodarstvo na poljoprivredi. Teško je shvatiti da Hrvatska ne prepoznaje svoje strateške interese.
Vidovečki poljoprivrednici uspješno vode svoja gospodarstva i poduzeća. Pomoć Ministarstva i države definitivno nije niti približno na nivou kao u zemljama EU. Imamo kvalitetne proizvode, dobru zemlju, a pola zjapi prazno. Nikakvu strategiju.
Politiku još uvijek vode uvoznički lobiji. Mi još uvijek uvozimo krumpir i zelje. Ali zaista moram pohvaliti svoje poljoprivrednike koji, evo, već i izvoze. Imamo poljoprivrednu zadrugu „Varaždinsko povrće“. Ali i poljoprivedno poduzeće Desyre iz Nedeljanca, koja se bavi pretežno krumpirom. Bave se proizvodnjom, otkupom, imaju svoje poljoprivredne apoteke, dućane mješovite robe… Vlasnik je uz oca i majku mladi agronom Marko Hladika i jedan je od rijetkih koji kaže da se od poljoprivrede može živjeti dobro.

Kriminalci imaju svoje ime i prezime, a ne HDZ

I baš sada dok se vama ovdje zbog lokalnih previranja sve šire otvaraju vrata HDZ-a na nacionalnoj razini u ogromnoj korupcijskoj aferi… Koliko će i hoće li to naštetiti i lokalnom HDZ-u?
To nimalo ne utječe na nas. Odgovarati trebaju pojedinci koji su učinili kaznena djela, a ne stranka. Tu se uvijek pitam: „Ma kakva kolektivna odgovornost?“ Tih priča smo se mi Hrvati naslušali poslije Drugog svjetskog rata, pa Domovinskog rata. Mojih 200 članova i ja nismo niti primirisali tom novcu koji se spominje na suđenju. Siguran sam da je tako i s ostalih 200 tisuća članova stranke. Znam da taj novac nije došao do lokalnih organizacija jer nas je središnjica više puta upozorila da nema novaca za lokalne izbore ili za bilo kakve stranačke skupove. Ako se utvrdi gdje je završavao taj novac, neka kriminalci odgovaraju za svoju pohlepu. Oni imaju svoje ime i prezime. Kao i svaki drugi kriminalac – bez obzira na stranačke boje. Utemeljitelj sam županijskog HDZ-a i ne pristajem da se stranka pod čijim vodstvom je uspostavljena hrvatska država i dobio Domovinski rat naziva kriminalnom organizacijom. Ovaj pokušaj kriminalizacije mojih stranačkih prijatelja i mene osobno već nakon nepravomoćne sudske presude, osobno nas je povrijedila. Odbacujem bilo kakve insinuacije. Iza svojih riječi čvrsto stojim i uvjeren sam da ovaj presedan o suđenju političkoj stranci neće doživjeti svoju pravomoćnost.
Dakle, vjerujete da će Vrhovni sud srušiti presude?
Gledajmo to kao firmu u kojoj direktor pronevjeri novac, pa nije kriva cijela uprava ili poduzeće. Može se dogoditi i u nekoj udruzi – primjerice u izviđačima, da voditelj pronevjeri novac. Pa nisu onda valjda i izviđači krivi? Ako se utvrdilo gdje je novac i tko ga je trošio, taj neka i odgovara.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Glazba

Porin ove godine slavi četvrt stoljeća, među nominiranima su čak tri iz Međimurske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

porin

Nagrada Porin ove godine doživljava jubilarno, 25. izdanje, a među nominiranima su i tri imena iz Međimurja.

U kategoriji nagrade Porin “Novi izvođač godine” nominirana je Carla Belovari iz Svete Marije, pri čemu su u toj kategoriji nominirani i bend Fluentes te Boris Štok. Osim Carle, nominirana je i mlada Zsa Zsa, pravim imenom Jelena Žnidarić, iz Pušćina. Njezino se ime našlo u kategoriji “Najbolja vokalna suradnja”. Zsa Zsa je u duetu s Vannom otpjevala singl “Tragom svojih tragova”. U istoj kategoriji nominiran je i duet Olivera Dragojevića i Željka Bebeka (“Ako voliš ovu ženu”) te Bang bang feat. Saša Antić (“Kako stoje stvari”).

Mirko Švenda-Žiga sa suradnicima, Krunoslavom Lajtmanom te Tonijem Eterovićem, nominiran je za “Najbolji album popularne duhovne glazbe”. Radi se o albumu “Tri kralja jahahu”.

porin

Toni Eterović, Krunoslav Lajtman i Mirko Švenda Žiga

Najviše nominacija, čak 9, ove godine ima Mia Dimšić i suradnici. Nominacije i nagrade raspoređene su u 35 kategorija, a pristiglo je 1645 prijava. Pobjednici će biti proglašeni na svečanoj dodjeli 23. ožujka u splitskoj Spaladium Areni.

Nastavite čitati

Tema dana

Uspješno odrađen kamp

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

KOŠARKA

Košarkaški kamp u organizaciji KK Grafičar opravdao je svoje postojanje.

U sedam dana mladi ludbreški košarkaši, uz pomoć kvalitetnih trenera s područja naše i susjednih županija kao te posebno gostujućih trenera iz KK Cedevita napravili su veliki pomak u svom košakšakom znanju. Zanimljivo ej bilo i gostovanjre prof. Ante Tomas, a među demonstartorima bili su sadašnji i budući prvoligaški igrači. Kroz kamp je prošlo sedamdesetak mladih, a izdvojio je dvojac Grafičara Vađunec i Virag, od kojih u klubu mnogo očekuje u sljedećim sezonama. Mladi trenerski kadar ludbreškog kluba odradio je najveći dio posla oko kampa a u tome su sudjelovali Siniša Beser i trener mlađih kategorija Tomislav Horvat, a svoj udio dali su i trener Danijel Papp te Igor Dijanošić.

Izvor:
Foto:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje