Povežite se s nama

U fokusu

Gdje je zapelo? Staze na bedemu Starog Grada pune su graba, a Grad za uređenje plaća gotovo 400 tisuća kuna godišnje

Objavljeno:

- dana

Kad je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za svoga nedavnog posjeta Varaždinu požurila sa šetnjom oko Staroga grada pa nije imala vremena prošetati i bedemom, domaćini su odahnuli.

Jer da je predsjednica naumila proći bedemom, prvo bi joj valjalo pronaći adekvatnu obuću za tu avanturističku šetnju. Predsjednica je došla u udobnim zimskim, kožnim cipelama, a za šetnju bedemom su potrebne visoke, gumene i nepromočive čizme.
Park oko Staroga grada je, smatra se, nedopustivo zapušten, a osobito bedem, izgrađen nešto prije 1544. godine.

Stari grad ne bi trebalo puno dirati, nego ga samo držati uređenoga. Njegov potencijal je
velik. (Vjeran Strahonja)

Bedem, koji bi trebao biti reprezentativna šetnica za turiste u posjetu gradu, izgleda poput zapuštenoga seoskog puta. Tu su graba do grabe, koje nije moguće zaobići, pa kad padne kiša, šetnja bedemom je loše iskustvo. I stube su trošne, pa ni za suhog vremena nije sigurno da se iz šetnje Starim gradom namjernik neće vratiti s uganutim gležnjem.

Na što se troši?

Istovremeno, Grad Varaždin godišnje iz proračuna izdvaja 6,6 milijuna kuna za održavanje svih zelenih površina u Varaždinu i bližoj okolici. Od tog se novca najviše – 380 tisuća kuna – troši za održavanje parka oko Staroga grada.
Budući da to nije malen novac, realno je očekivati da će okoliš tvrđave iz 12. stoljeća, današnji dom Gradskog muzeja Varaždin, biti pristojno uređen, ako već ne besprijekorno, barem primjereno.

Međutim, park je, smatraju građani, ali i botaničari, nedopustivo zapušten.
(Ne)uređenost okoliša Staroga grada svako malo se spomene i na sjednici Gradskog vijeća, a zadnji je o temi govorio vijećnik Vjeran Strahonja.

– Nije mi jasno da se rade planovi o parkovima uz Dravu i Plitvicu, za neke nove šetnice, a ne uređujemo ono što imamo. Stari grad ne bi trebalo puno dirati, nego ga samo držati uređenoga. Njegov potencijal je velik – rekao je vijećnik svojim kolegama.

Akcentni light show

Dok turisti i građani zaobilaze lokve pune vode na stazi po bedemu, gradskim je proračunom predviđeno čak 900 tisuća kuna za postavljanje akcentne rasvjete oko Staroga grada. Radi se o raznobojnoj rasvjeti, kakva je postavljena i oko HNK-a Varaždin.

Oponenti toj ideji tvrde da takva, kako je zovu, „kičasta rasvjeta“, nikako ne odgovara povijesnom prostoru Staroga grada. Osim toga, smatraju da je besmisleno trošiti na akcentnu, futurističku rasvjetu dok se prvo ne napravi osnovno – urede staze oko tvrđave.

Od akcentne se rasvjete na kraju moralo odustati, jer je novac hitno trebao za nešto drugo. Mnogi će reći „nasreću“ jer se, kako vele, nadaju da će do sljedećeg proračuna netko uspjeti uvjeriti odgovorne kako nema smisla da akcentna rasvjeta u crveno-narančastom light showu osvjetljava grabe po bedemu.

Šlampavost

Dok će jedni reći da su ovo trivijalni problemi kojima se skreće pozornost s važnijih stvari, drugi će im odgovoriti da je Stari grad vrijedna turistička znamenitost, a turizam je dio Strategije razvoja Grada, pa se smatra da je ovakva šlampavost nedopustiva.
Za uređenje parka oko Staroga grada trebali bi se brinuti Parkovi. U opisu njihova posla na Starom gradu, između ostaloga, piše: „nabava i doprema sipine za parkovne staze, razvoz sipine po stazama i ravnomjerno razasrtanje“.

Svatko radi svoj posao, pa što ne štima?

Zašto je onda staza na bedemu puna lokvi s vodom, a drveće već dulje vrijeme guše bršljani? Na pitanje kontrolira li Grad svoju tvrtku obavlja li posao za koji ima pristojan budžet, iz Grada nam je stigao odgovor:

– Kontrolu i nadzor obavljanja svih poslova na zelenim površinama Grada Varaždina i prigradskih naselja pa tako i Staroga grada vrši Upravni odjel za komunalne poslove, urbanizam i zaštitu okoliša Grada Varaždina i to na svakodnevnoj, tjednoj i mjesečnoj razini.

Krajem mjeseca pismeno se ovjeravaju dnevnici rada koje vode Parkovi d.d. za obavljene poslove za taj mjesec, nakon čega se dostavljaju fakture-situacije na ovjeru.

Mjesečne fakture ispostavljaju se u skladu s godišnjim financijskim planom razrađenim po mjesecima za tekuću godinu.

Parkovi, dakle, posao (ne)odrade, Grad prekontrolira i ovjerava fakture. Gdje je zapelo?

U fokusu

Zbog krize u Njemačkoj drvoprerađivači smanjili proizvodnju, Požgaj grupa našla nova tržišta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kako je drvno-prerađivačku industriju i graditeljstvo pogodila kriza, ponajprije u Njemačkoj, čini se da se po prvi put događa da Hrvatske šume ne mogu prodati predviđenu količinu trupaca. Odnosno, prema nekim informacijama do kojih je došao Lider, imaju višak.

Pad narudžbi je očekivan, jer nakon štete izazvane olujnim nevremenom uslijedila je kriza u Njemačkoj koju sve više osjećaju i druge europske zemlje. Potvrđuje to i čelni čovjek Požgaj grupe Nikola Požgaj koji kaže da se pad narudžbi mogao očekivati čak i da krize u Njemačkoj nije bilo s obzirom na to da su 2021. i 2022. bile rekordne godine u proizvodnji i izvozu drvno-prerađivačke industrije.

Naime, to su godine nakon pandemije kada su kupci nastojali popuniti skladišta robom koju su k tome plaćali skuplje, pa kad su se trgovci namirili, bilo je za očekivati pad bez obzira na krizu u Njemačkoj.

Doduše, on ne vjeruje da je došlo do ukupnog pada narudžbi drvnoprerađivačkih proizvoda i posljedično tome pojave viška trupaca zbog toga, nego kao jedini mogući uzrok neprodanih trupaca vidi u spomenutoj vjetrolomnoj oluji koja je oštetila mnoga stabla.

– Nisam siguran da ima viška trupaca u Hrvatskim šumama jer ih i oni režu onoliko koliko treba. Ako bi ih rezali više, to bi značilo da trupci negdje leže i postoji opasnost da počnu trunuti. Ali u HŠ najbolje znaju taj podatak, a ono što se može reći jeste da je s nekih tržišta, tu prvenstveno mislim na njemačko, naručeno manje drvno-prerađivačke robe u zadnje vrijeme – kaže Požgaj.

No dodao je da Požgaj grupa i dalje radi s istim kapacitetom, odnosno, pad njemačkih narudžbi nadomještaju novim narudžbama iz drugih zemalja.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Nastavite čitati

U fokusu

Poznat je datum kad kreće isplata povrata poreza

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Porezna uprava objavila je da isplata povrata poreza na dohodak kreće 2. svibnja. Pravo na povrat ima čak 830.122 porezna obveznika, a rješenje Porezne uprave počet će stizati od današnjeg dana.

-Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine,  u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura – stoji u priopćenju Porezne uprave.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528  osoba do 25 godina života u iznosu od  75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od  100.127.481,51 eura.

Ostatak priopćenja donosimo u nastavku:

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje