Povežite se s nama

Međimurje

Zapušteni vinogradi velika su opasnost za širenje zaraze: napada opasna zlatna žutica!

Objavljeno:

- dana

Zlatna žutica je trenutno najopasnija i neizlječiva bolest vinove loze u Europi, a intenzivno se posljednjih 10 godina širi u Hrvatskoj.

Bolest se širi na dva osnovna načina, skrivenim zarazama u loznim cjepovima i pomoću prirodnih prenositelja, kukaca iz skupine cvrčaka. Zlatna žutica se ne prenosi rezidbom ni dodirom zaražene i oboljele loze.

Iskrčili vinograde

– Sve donedavno se smatralo da zlatnu žuticu u međimurskom vinogorju imamo sporadično raširenu, samo na pojedinačnom trsju u pojedinim vinogradima. Ali ujesen 2017. godine šest je međimurskih vinogradara prijavilo jaču zarazu, veću od 20 posto trsova, i iskrčilo 2,78 hektara vinove loze inficiranih zlatnom žuticom. Novom odlukom o određivanju demarkacijskih područja u kojima se provode mjere za sprečavanje širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze, od sredine lipnja 2018. godine cijelo međimursko vinogorje se smatra zaraženim područjem.

Prenositelj, američki cvrčak, je nađen u svim zaraženim područjima, a njegova brojnost je različita

Naime, 57 katastarskih općina proglašeno je demarkiranim područjem. Svi vinogradari u zaraženom području moraju pregledavati svoje nasade na moguću pojavu simptoma zlatne žutice, redovito žutim ljepljivim pločama pratiti brojnost američkog cvrčka i provoditi suzbijanje cvrčaka nakon cvatnje vinograda – kaže Milorad Šubić iz međimurskog ureda Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.
Prenositelj, američki cvrčak, je nađen u svim zaraženim područjima, a njegova brojnost je različita od vinograda do vinograda.

– Nažalost, u vinogradima u kojima su provedene obvezne mjere suzbijanja naknadno u kolovozu i rujnu bilježimo veći broj ulova američkih cvrčaka na žutim ljepljivim pločama iz razloga što iz susjednih netretiranih vinograda cvrčci prelijeću u zaštićene položaje u kojima prestaje djelovanje insekticida – objašnjava Šubić.

Zapušteni netretirani vinogradi predstavljaju veliku opasnost za daljnje širenje zlatne žutice vinove loze. Stoga je njihovo krčenje u demarkiranom području obvezno.
Nova Naredba za poduzimanje mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze propisuje mjere u zapuštenim vinogradima u sigurnosnom području.
Tako će fitosanitarni inspektori narediti posjedniku zapuštenog vinograda u sigurnosnom području da ga u određenom roku privede kulturi te da ga redovito obrađuje i održava. Ako posjednik ne provodi ove mjere, inspektor će narediti krčenje zapuštenog vinograda.

Savjetodavna služba

– Ako se zapušteni vinograd nalazi izvan demarkiranog područja, o tome treba obavijestiti nadležnoga poljoprivrednog inspektora. Jedinice lokalne samouprave obvezne su nadležnim inspekcijama pružiti pomoć pri utvrđivanju posjednika zapuštenih vinograda. Prilikom sumnje na moguće simptome zlatne žutice u vinogradu, pomoć oko determinacije stvarnog uzroka žućenja i sušenja trsja vinogradari mogu potražiti u uredu Savjetodavne službe – zaključuje Šubić.

Međimurje

Međimurska priroda: Sezona (ne)gljivara

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Sara Srša, magistra urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša

Na slici: borov vrganj

Miris kestena koji se širi ulicama gradova upućuje da je započela sezona skupljanja šumskih plodova, među kojima su i gljive. Mnogi iskusni gljivari, manje iskusni i potpuno neiskusni odlaze u šumu sa željom da pronađu i skupe što više plodova te s ciljem da ih prodaju po najboljoj cijeni u korist povećanja kućnog budžeta. No nekih se pravila u berbi gljiva ipak treba pridržavati.

>>Čak i vrlo iskusni gljivari mogu zamijeniti određene vrste gljiva!<<

Zakonske odredbe

Hrvatske šume d.o.o. temeljem Zakona o šumama donijele su Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda kojim se regulira sakupljanje i iskorištavanje gljiva. Prema pravilniku, nedrvnim šumskim proizvodima koji se sakupljaju za hranu ljudi i/ili lijekove smatraju se: šumski plodovi, gljive, biljke za prehranu te ljekovito, aromatično, začinsko bilje i drugo bilje. Pravilnik propisuje da je prije skupljanja šumskih plodova, gljiva i bilja za osobne potrebe potrebno pribaviti dozvolu Hrvatskih šuma.

Za dozvolu se ne plaća naknada, a vrijedi do 31. prosinca tekuće godine u upravi šuma koja ju je i izdala. Prema Pravilniku o skupljanju zavičajnih biljnih vrsta, definirane su količine nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe koji donosi nadležno ministarstvo. Za osobne potrebe može se dnevno skupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva.

Poznavanje gljiva ključ je odgovornosti!

Gljive su sastavnice prirode; njihova prisutnost znak je zdravoga šumskog ekosustava i upućuje na bioraznolikost te pravilno funkcioniranje. Prije svega, prilikom berbe gljiva treba biti oprezan i voditi brigu da se ne ubiru gljive koje ne poznajemo. Berite gljive koje znate prepoznati i determinirati te samo u potrebnoj količini.

Važno je naglasiti da ne bi trebalo uništavati gljive koje smatramo da nisu pogodne za skupljanje, jer svaka od njih ima svoju ulogu u prirodi. Ukratko: ako ne poznaješ i ne razlikuješ gljive, ne diraj ih!

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO Demonstracija ispiranja zlata: očuvanje zanata koji je othranio brojne generacije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Donji Vidovec

Protekle nedjelje su članovi Moto nautičkog kluba „Vidovski zlatari“ iz Donjeg Vidovca, na dravskom kupalištu kod Svete Marije, održali demonstraciju ispiranja zlata. Okupljanje je održana u okviru projekta „Two Rivers one Goal II“, a privuklo je mnogobrojne mještane Donjeg Vidovca i susjednih općina.

– Brojni okupljeni mogli su uživati u druženju i lijepom popodnevu provedenom u društvu članova Kluba koji su cijelo događanje obogatili demonstracijom i pričama koje su naslijedili od nekadašnjih zlatara. Iz priča je vidljivo da je riječ o mukotrpnom zanatom na koji su brojni stanovnici ovog dijela Međimurja bili primorani da bi prehranjivali svoje obitelji – poručili su organizatori druženja.

Zlatarenje, odnosno vještina ispiranja zlata jedna je od zaštićenih natuknica nematerijalne baštine na području Međimurske županije. O umijeću zlatarenje Muzej Međimurja Čakovec snimio je i film u okviru projekta „Nematerijalna baština Međimurja“.

Prisutne su pozdravili načelnica Općine Donji Vidovec Bojana Petrić, zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec i predsjednik Moto nautičkog kluba „Vidovski zlatari“ Nenad Lukša.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje