Šef Misije veleposlanstva Australije u Republici Hrvatskoj Andrea Biggi sa suradnicima posjetio je Međimursku županiju.

Posjet je započeo boravkom u Osnovnoj školi Donja Dubrava u kojoj su učenici pripremili zanimljiv edukativni program o Australiji, te su ga povodom Nacionalnog dana Australije predstavili članovima Veleposlanstva, kao zahvalu na donaciji australske mobilne učilice.

Šef Misije Biggi obišao je i Centar znanja Međimurske županije, gdje se susreo sa županom Matijom Posavcem i gradonačelnicom Grada Čakovca Ljerkom Cividini, ravnateljicom Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA-e Sandrom Polanec Marinović, ravnateljem Tehnološko-inovacijskog centra Ivanom Plačkom, direktorom Turističke zajednice Međimurske županije Rudijem Grulom te predstavnicima Županijske komore i Obrtničke komore Čakovec koji su mu predstavili gospodarske, obrazovne, kulturne i prirodne potencijale Međimurja.

– Drago mi je da je moj posjet Međimurju u prigodi skorog obilježavanja 30. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i Australije. Odnosi dviju zemalja su vrlo kvalitetni, a nadam se da će do kraja godine Australija imenovati novog veleposlanika u Hrvatskoj, kojemu ću prenijeti dojmove o svemu što radite i po čemu ste primjer dobre i uspješne prakse.

Razlozi zbog kojih je Međimurje prva županija koju posjećujem u svom mandatu je povezanost preko vaših sugrađana, a učenici u školi u Donjoj Dubravi su mi pričali o svojim rođacima koji žive i rade u Australiji. Drugi razlog je razgovor o gospodarskoj suradnji, prije svega o razmjeni znanja i iskustva u razvoju komunalne infrastrukture, zelenoj energiji i održivom gospodarstvu, a treći je razlog pogled u budućnost u kojoj ćemo još snažnije i kvalitetnije surađivati. Pozivam vas da se uz razne manifestacije koje organiziramo uključite u kreiranje Sporazuma o slobodnoj trgovini Australije i EU, kojim se stvaranju poslovne prilike na obostranu korist, a koje uključuju i Hrvatsku – istaknuo je Biggi.

Župan Matija Posavec zahvalio je angažmanu Veleposlanstva Australije u donaciji mobilnih učilica Osnovnoj školi Donja Dubrava, prisjećajući se posjeta bivše veleposlanice Ekonomskoj i trgovačkoj školi te ranijih dolazaka predstavnika Veleposlanstva.

– U suradnji dviju zemalja posebno treba naglasiti brojnu i istaknutu hrvatsku zajednicu u Australiji u kojoj veliki doprinos daju ljudi koji su tamo dolazili i iz Međimurja, ali i cijelog sjevera Hrvatske. Oni, sasvim sigurno, daju doprinos australskoj multikulturalnosti i gospodarskom razvoju te jačaju povezanost dviju zemalja. Međimursko gospodarstvo bilježi izvoz u Australiju, zbog čega postoji temelj još bolje gospodarske suradnje, pa i kroz povezivanje gradova u kojima žive naši iseljenici – rekao je Posavec, izražavajući nadu da će netko od međimurskih sportaša izboriti Olimpijske igre koje se 2032. godine održavaju u australskom Brisbaneu.

– Iako je udaljenost velika, grad Čakovec je pobratimljen sa sadašnjim gradom George’s River, nekadašnjim Hurstvilleom, u Australiji. Nastojat ćemo u vremenu pred nama njegovati te odnose uz povezivanje obrazovnih i kulturnih institucija te moguću razmjenu učenika ili predstavnika kulturno-umjetničkih društava koje bi, uvjerena sam, razveselile našu dijasporu u Australiji.

Gradsko vijeće donijelo je odluku o sklapanju Povelje o prijateljstvu, a sličnu je odluku donijela i druga strana te se nadamo da ćemo uskoro pokrenuti prve konkretne projekte – istaknula je gradonačelnica Cividini.

Šef Misije Andrea Biggi obišao je povezane ustanove u Centru znanja, prvi znanstvenoistraživački centar u vlasništvu jedne županije u Hrvatskoj “Metalsku jezgru”, Tehnološko inovacijski centar sa start up poduzećima te istaknuo pozitivne dojmove o ulaganju u znanstvenu izvrsnost i povezivanju gospodarskog i obrazovnog sektora u Međimurju.

Bogata kulturna i povijesna baština Međimurja predstavljena je uz obilazak Starog grada Zrinskih u Čakovcu, “Riznice Međimurja” i posjetom Knjižnici i čitaonici “Nikola Zrinski”, čija je ravnateljica Ljiljana Križan primila donaciju Veleposlanstva.

Zaključno s 31. prosincem 2021. godine u Hrvatskoj je pod ovrhom bilo 15.440 tvrtki i 239.278 građana. Njihov ukupni dug iznosio je 22,3 milijarde kuna, od čega su blokirani građani dugovali 18,1 milijardu, a tvrtke 4,2 milijarde, a riječ je samo o iznosu glavnica.

U odnosu na isti datum 2020. godine je devet više blokiranih poslovnih subjekata, ali i gotovo 7500 više građana. I dok se ukupni dug tvrtki u godinu dana smanjio za visokih 14,7 posto, odnosno 720,5 milijuna kuna, dug blokiranih građana se povećao za gotovo sedam posto, što iznosi oko 1,3 milijarde kuna. Od ukupnog dugovanja građana, najveći iznos otpada na nepodmirena potraživanja banaka što je oko 5,8 milijardi kuna.

U Međimurskoj županiji su sa zadnjim danom 2021. godine u blokadi bila 6472 građana, što je udio u ukupnom broju stanovnika od 5,69 posto. Njihov dug iznosio je gotovo 371 milijun kuna. Susjedna Varaždinska županija imala je 8451 blokiranog stanovnika, što je udio od 4,8 posto, a njihov dug je dosegao 723 milijuna kuna. Najviše udjele blokiranih u ukupnom broju stanovnika s 6,43 posto ima Bjelovarsko-bilogorska županija, a slijede je Sisačko-moslavačka i Koprivničko-križevačka s udjelom od 6,41 posto. Najviše duguju stanovnici Grada Zagreba, više od 5,3 milijarde kuna, a slijede Splitsko-dalmatinska županija s dugom blokiranih građana od 1,65 milijardi kuna i Zagrebačka županija s 1,3 milijarde.

Na području Grada Čakovca kraj lanjske godine dočekalo je 2119 blokiranih građana s ukupnim dugom od gotovo 170 milijuna kuna. Najzaduženiji su stanovnici Zagreba. Njih 48.948 pod ovrhom imaju potraživanja u iznosu od 5,3 milijarde kuna. Slijede gradovi Split (8785 blokiranih građana; dug od 851 milijuna kuna), Rijeka (7765 blokiranih; 491 milijun kuna), Osijek (6196 blokiranih; 392 milijuna kuna) i Varaždin (2612 blokiranih; 346 milijuna kuna).