Povežite se s nama

Međimurje

Zbog agresivnih drvosječa iz romskih naselja, vlasnici šuma nabavljaju pištolje!

Objavljeno:

- dana

SAM SVOJ RENDŽER

Krađe drva, protupravno prisvajanje ljekovitog bilja, gljiva, kestena i ostalih šumskih plodova iz privatnih šuma postali su najveći sigurnosni problem Međimurske županije, koji svakog trenutka može eskalirati i završiti s ljudskim žrtvama, upozorili su sudionici javne tribine koju je organizirala Udruga šumoposjednika “Jegnjed“.

Naime, za razliku od ostatka Hrvatske, više od 70 posto šuma u Međimurskoj županiji je u privatnom vlasništvu i one ne uživaju zaštitu lugara poput državnih. – Situacija je alarmantna i prije dva tjedna susreo sam šumoposjednika koji mi je doslovno rekao: “Mene više nitko neće istjerati iz moje šume, jer ću se naoružati!“ – naglasio je Mario Vlašić, dipl. ing. šumarstva.

– Stvar bi mogla postati jako ozbiljna, dobro je da su s nama na tribini i predstavnici PU međimurske. Zamislite što će se dogoditi ako dođe do krvavog obračuna između ljudi koji bespravno ulaze u tuđe šume i onih koji ih ne uspijevaju u tome spriječiti na miran način. Pokušao je to napraviti šumovlasnik koji se nedavno susreo s četiri Roma kradljivca kojima je poručio da se udalje. No, oni ne samo da su nastavili sa svojom rabotom već su mu poručili da će mu odsjeći glavu – upozorava Vlašić te dodaje da vlasnik šume više svoj posjed ne obilazi bez pištolja.

Ovakav slučaj nije usamljen te je pokrenuta inicijativa da se putem tribina donesu prijedlozi za rješavanje problematike protupravnog prisvajanja primarnih i sekundarnih šumskih proizvoda kako bi se poboljšalo stanje i gospodarenje privatnim šumama Međimurske županije. Kakvo je ono zapravo, dobro znaju u Policijskoj upravi međimurskoj, koja je lani evidentirala više od 137 šumskih krađa, dok su 2015. evidentirane 303 šumske krađe.

Tuđe je slađe

– Trenutno su najugroženije lokacije u predjelu Sivičke šume, Zelene, Murčak u Domašincu i drugih. Osim krađe stabala, problema ima i sa sekundarnim proizvodima, ali se nitko time ne želi baviti. Primjerice, ako želite skupljati plodove kestena ili gljive u državnoj šumi, za to morate imati potvrdu nadležne Šumarije u Čakovcu. Kod privatnih šuma to nije slučaj, jer bi tek nakon berbe građani morali ishoditi popratnicu za ubrane plodove. U praksi se to ne događa i trebalo bi donijeti Zakon koji regulira ovu problematiku. Zamislite kako biste se osjećali da netko nepozvano dođe u vaš vrt i pobere vam sve orahe – slikovito je Vlašić opisao apsurdnu situaciju u kojoj se nalaze privatni šumovlasnici.

Policijski službenici ne bi stigli nadzirati šume ni s posebnim helikopterima

Osim kradljivaca, njihova stabla kestena napale su ose najeznice i dodatno ih uništava rak. Nažalost, stručnjaci iz Savjetodavne službe prognoziraju potpuni nestanak autohtonoga pitomoga kestena iz međimurskih šuma u razdoblju od svega 15 godina. Inače, u njima su najzastupljeniji hrast lužnjak, grab, kesten, bagrem (riječ je o invazivnoj vrsti u narodu poznatijoj pod imenom agacija), obični bor i smreka, dok uz rijeku Muru i Dravu rastu topole.

– Kradljivcima drva za ogrjev najinteresantniji je bagrem, ali se on brzo regenerira i od te njihove rabote šume nemaju baš nikakve koristi. Pravu situaciju o zastupljenosti pojedinog drveća u međimurskim šumama znat ćemo tek kada se završi studija koja će obuhvatiti njihovu ukupnu površinu od oko 8.000 hektara – rekao je Vlašić. Ovakav prostor koji je obrastao šumskom vegetacijom policijski službenici ne bi mogli nadzirati ni s posebno opremljenim helikopterima. No, kradljivcima drva ipak povremeno uspješno stanu na kraj.

– Krajem prošle godine uhvatili smo dvije organizirane skupine kradljivaca. Oduzeli smo im prijevozno vozilo i pronašli vlasnika drva. Počinitelji su pripadnici nacionalne manjine s područja Međimurske županije. Nažalost, ima dosta pojedinaca i obitelji koje ne prijavljuju krađe drva. Ako ih nema, mi ne poduzimamo kriminalističko istraživanje na mjestu događaja. Kada pronađemo počinitelja u prometu ili ga zateknemo pri krađi, oduzimamo mu drva i utvrđujemo tko je njihov vlasnik. Ako ga nema, imamo problem, jer zakonski nije regulirano mjesto na koje bismo drva deponirali, i bilo bi dobro da se to riješi na nivou Županije – predlaže Nenad Plevnjak, voditelj za analitiku PU međimurske, čiji službenici provjeravaju popratnu dokumentaciju koju moraju imati prodavači drva za ogrjev i prijevoznici drvene građe.

Podrška župana

Na njega se nadovezao međimurski župan Matija Posavec rekavši da su krađe za Međimursku županiju stvar najvećeg prioriteta.
– Zato sam osobno došao podržati ovu inicijativu Udruge “Jegnjed“. Problem krađa moraju riješiti različite institucije, a šumske su po mnogo čemu specifične.
Međimurci su vrijedni ljudi koji rade cijelu godinu i teško se mire s tim da im to neko preko noći oduzme – zaključio je Posavec.

Šume su kao samoposluge

Na najveću devastaciju međimurskih šuma, koja je imala biblijske razmjere, osvrnuo se Siniša Golub, okolišni aktivist, publicist i ravnatelj JU Međimurska priroda.
– Dogodila se u Muričaku nakon što je 1923. godine grof Eugen Feštetić prodao svoje vlastelinstvo zagrebačkom konzorciju Slavonija. Nakon toga započela je velika sječa djevičanskih hrastovih šuma kako bi se prodala građa za izradu željezničkih pragova i namještaja. Od tada se naše šume, koje zauzimaju od 10 do 15 posto obraslih površina, nisu oporavile i nema ih dovoljno ni da proizvedu kisik za 115.000 Međimuraca – ustvrdio je Golub.
Dodao je da njihova devastacija ne prestaje do današnjih dana.

– Cijene energenata poput plina rastu, plaće su male i neki u tuđe šume po drva za ogrjev učestalo odlaze biciklima (i 20 puta dnevno!) te traktorima – zaključio je Golub.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Mlada karatistica Ana Filipović, dobitnica Priznanja “Anto Dragić”, iz Samobora se vratila s još jednom medaljom!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nedavno je u organizaciji Zajednice sportskih udruga Čakovca održana dodjela priznanja najboljim sportašima i ekipama za 2020. godinu.

Priznanje “Anto Dragić” dodjeljuje se perspektivnim mladim sportašima!

Podijeljena su i priznanja za perspektivne sportaše koja nose ime po poznatome čakovečkom sportskom djelatniku Anti Dragiću, koji nas je napustio prije pet godina. Jedna od dobitnica Priznanja za perspektivne sportaše „Anto Dragić“ tako je i 16-godišnja karatistica Ana Filipović iz Belice, članica Karate kluba „Globus“.

Borbena od vrtića

– Karateom sam se počela baviti još u vrtićkoj dobi. Za to je zaslužan moj prijatelj Žankarlo Krnjak, koji je počeo odlaziti na treninge pa me jednoga dana pozvao sa sobom da vidim kako to izgleda. Trenutačno sam članica Karate kluba „Globus“, koji se spojio s Karate klubom Mala Subotica. U Klubu s nama rade tri trenera: Dejan Slukić, s kojim najviše radim, Mladen Vizinger i Tomislav Magdalenić – kaže mlada karatistica. Zanimalo nas je kako izgledaju sami treninzi, što nam je rado opisala.

– Počinjemo sa zagrijavanjem, pri čemu radimo na osnovnim tehnikama. Ponekad imamo jedan, a ponekad dva treninga dnevno. Ako su dva, tada je jutarnji trening više taktički usmjeren – to su situacije iz borbe do kojih bi moglo doći, tada radimo na reakcijama. Večernji trening pak je u tome slučaju posvećen kondicijskim vježbama i sparingu, odnosno međusobnim borbama.

Kad sam krenula u srednju školu, teško mi je bilo pomiriti školske obveze i treninge, no online nastava mi je bila od velike pomoći (smijeh), a u međuvremenu sam uspjela dobro organizirati i posložiti aktivnosti. Dobra organizacija olakšava život! – smatra Ana, inače učenica 2. GM razreda prirodoslovno-matematičke gimnazije u Tehničkoj školi Čakovec. Dodaje da joj puno znači i što su profesori, ali i prijatelji, puni tolerancije i razumijevanja za njezine sportske aspiracije.

– Sve se uspijemo dogovoriti, a osobitu podršku pritom mi pruža razrednica, profesorica Renata Turk. Što se prijatelja tiče, naravno da i za njih nađem vremena: povremeno moram prije otići s kakvog rođendana, no računam na to da znaju kako funkcioniram i da me neće previše špotati! (smijeh) – objašnjava. Zahvaljujući karateu, ističe, upoznala je mnoge nove ljude i stekla puno prijatelja, pa i najbolju prijateljicu Nikolinu Golomboš.

Majstorica crnog pojasa

Na državnom ekipnom Prvenstvu Hrvatske s kolegicama kadetkinjama Sarom Novak i Emom Marčec u Novigradu 2018. godine Ana je osvojila treće mjesto – bila joj je to prva državna medalja. Godinu kasnije Emu Marčec zamijenila je Leona Gulija te su djevojke u tome sastavu na državnom u Sesvetama bile još uspješnije i osvojile srebro. Na prošlogodišnjem državnom natjecanju u Rijeci osvojila je drugo mjesto među juniorkama, prethodno osvojivši zlato na Međimurje Openu u rujnu. Protekloga vikenda Ana je u Samoboru također nastupila na Prvenstvu Hrvatske: kući se vratila s broncom oko vrata. Nedavno je položila ispit za majstorsko zvanje crnoga pojasa.

(Bronč)Ana iznimno važnom smatra podršku obitelji i bliskih osoba. Najveću potporu pružaju joj majka Nikolina, otac Tomislav, bake i djedovi, starija sestra Tea i mlađi brat Petar, koji se također bavi karateom.

– Ono čega mnogi ljudi nisu svjesni, a što svakako moram istaknuti, zasluge su koje za naše uspjehe imaju naši treneri. Oni u nas ulažu puno vremena – to publika, nažalost, ne vidi, a mi znamo koliki dio uspjeha pripada i treneru. Iznimno je važna i podrška obitelji te bližnjih ljudi; bez toga ništa! – zaključuje perspektivna sportašica, koja će nakon srednje škole razmisliti hoće li studirati agronomiju i nastaviti obiteljsku poljoprivrednu tradiciju ili upisati vojnu akademiju…

Ana je iz Samobora protekloga vikenda donijela broncu, a uskoro će joj postati teško skladištiti sve medalje…

Nastavite čitati

Međimurje

Utorak: u Međimurju 36 novih slučajeva zaraze, preminule su dvije osobe

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

korona

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, u protekla 24 sata obrađen je 221 uzorak, od čega je evidentiran 31 pozitivan nalaz na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 14,02 posto pozitivnih od broja testiranih, priopćio je 11. svibnja županijski Stožer civilne zaštite.

Iz drugih županija prijavljena su 2 pozitivna slučaja SARS-CoV-2 virusa kod osobe s prebivalištem/boravištem u Međimurskoj županiji, dok su brzim antigenskim testiranjem utvrđena 3 pozitivna slučaja.

U protekla 24 sata oporavile su se 82 osobe. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 437.

Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 55.906 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.

U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirana su 84 pacijenta pozitivna na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitalizirano je 7 pacijenata, otpušteno je 12 pacijenata, a 4 pacijenta su na invazivnoj respiraciji.

U protekla 24 sata preminule su dvije osobe, muška osoba stara 77 godina i ženska osoba stara 98 godina, oboje s brojnim pridruženim bolestima.

Prema mjestu prebivališta u periodu od 03.05.2021. do 09.05.2021. godine, 110 je ukupno oboljelih na području grada Čakovca, 18 na području grada Mursko Središća, 35 na području grada Preloga, 8 na području općine Belica, 2 općine Dekanovec, 2 općine Domašinec, 17 općine Donja Dubrava, 28 općine Donji Kraljevec, 14 općine Donji Vidovec, 17 općine Goričan, 3 općine Gornji Mihaljevec, 30 općine Kotoriba, 18 općine Mala Subotica, 55 općine Nedelišće, 7 općine Orehovica, 8 općine Podturen, 8 općine Pribislavec, 7 općine Selnica, 18 općine Strahoninec, 12 općine  Sveta Marija, 19 općine Sveti Juraj na Bregu, 9 općine Sveti Martin na Muri, 12 općine Vratišinec, 9 općine Šenkovec i 10 općine Štrigova.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!