U Poduzetničkom inkubatoru Ivanec 6. listopada održan je sastanak Poslovnog kluba Ivanec, udruženja koje okuplja ivanečke gospodarstvenike, objavio je Grad Ivanec na svojoj internetskoj stranici.
Inicijativa za održavanjem sastanka, koji je tematski bio vezan uz aktualnu problematiku opskrbe plinom i poremećaje na tržištu energenata, održan je na inicijativu poslovnog sektora. O interesu koji je izazvala ova tema dovoljno govori podatak da se sastanku odazvalo više od 20 poduzetnika i obrtnika, među kojima su bili i predstavnici najvećih ivanečkih izvoznih tvrtki, a uključili su se i gradonačelnik Milorad Batinić, direktor Ivkom plina Darko Putar i direktorica Poslovne zone Ivanec Lana Labaš.
Pozdravljajući okupljene poduzetnike, gradonačelnik Batinić naglasio je da Poslovni klub i jest formiran s ciljem održavanja partnerskih odnosa lokalne zajednice i poduzetnika, jer bez poduzetnika i radnika koje oni zapošljavaju nema ni punjenja proračuna, a ni najvećeg dijela komunalne naknade.
Osvrćući se na pojedine potporne mjere koje je Grad izradio za poduzetnike kako bi im barem djelomično ublažio aktualnu situaciju prouzročenu poskupljenjem i poremećajima na tržištu energenata, Batinić je naglasio da Grad u svojim rukama naprosto nema dovoljno alata da može učiniti i više:
-Grad se financira isključivo od poreza i prireza i od komunalne naknade, to su njegovi jedini prihodi (od PDV-a, npr., ne dobiva ni kune). Ako Grad nekoga oslobađa od plaćanja komunalne naknade, u tom slučaju Grad svako oslobođenje mora i nadoknaditi. Možda na prvu izgleda da to i nisu velike svote, međutim, kada se zbroje sve mjere i potpore koje Grad planira izdvojiti za poduzetnike, građane i socijalne kategorije, proizlazi da je riječ (do sada) o svoti od oko 2,5 milijuna kuna – izjavio je gradonačelnik.
Istaknuo je da od 2018. godine Grad Ivanec od države prima pomoć u obliku fiskalnog izravnanja, međutim, to su strogo namjenska sredstva koja se smiju koristiti samo za investicije.
-Valja uvijek imati na umu da država može ukinuti fiskalno izravnanje i stoga vodimo računa o potrebi da Grad funkcionira u okviru svojih zadanih prihoda – naglasio je Batinić
Direktorica Poslovne zone L. Labaš u nastavku je detaljnije predstavila program mjera i potpora Grada Ivanca za poduzetnike, a koji se odnosi na povrat uplaćene komunalne naknade (20 %) i poreza na potrošnju (100 %). Ove mjere projicirane su za razdoblje od 6 mjeseci (jednako kao i državne mjere), a bude li potrebe nastavit će se i nakon 31. ožujka 2023.
Većina poduzetnika prešla HEP-Plinu
Darko Putar, direktor Ivkom plina, govorio je o tome kako su se tektonski poremećaji na tržištu plina odrazili na poslovnu suradnju s 286 pravnih odnosa koje je opskrbljivao plinom.
Do 1. listopada drugog opskrbljivača potražilo je 35 pravnih osoba, a nakon toga datuma, kada je Ivkom plin svima poslao dopise o sporazumnom raskidu ugovora, većina ih je prešla na zajamčenu opskrbu putem HEP-Plina po cijeni od 17,5 kn/m3.
Bez pomoći države koja će situaciju oko plina (čija cijena varira pa je tako, primjerice, u proteklih dana na burzama duplo pala) nekako morati riješiti, sami opskrbljivači su nemoćni. Ivkom plin, rekao je, svih proteklih godina osiguravao je poduzetnicima plin po iznimno niskim cijenama i trudio se odgovoriti na svaki njihov e-mail i svaki poziv. Na žalost, zbog već navedenih razloga, to više nije moguće pa se tek sada, u novonastaloj situaciji, vidi što znači izgubiti pouzdanog partnera.
Riječ poduzetnika
U raspravu se uključio velik broj poduzetnika. Uz poruku da im je žao što su izgubili dobrog opskrbljivača, predsjednica NO-a Ivančica d.d. Nada Zver ocijenila je da će poduzetnici i ubuduće biti izloženi visokom rastu cijena energenata te da se priča neće vratiti na staro, to više što se od 1. travnja iduće godine najavljuje poskupljenje električne energije.
Svi moraju, rekla je, razmišljati o energetskoj samodostatnosti (uštede, obnovljivi izvori energije) te se u tom kontekstu založila za potrebu promjene sadašnjih kriterija koji tvrtkama ograničavaju pristup javnim natječajima, jer izvori financiranja moraju biti dostupni svima.
S obzirom na informacije HUP-a o razmjerno slabom interesu poduzetnika za korištenje energetskih vaučera (samo 30 % na državnoj razini), svima je sugerirano da iskoriste tu pogodnost, jer bilo bi šteta to ne učiniti, to više što se vaučeri automatski prenose na novog opskrbljivača plinom.
U raspravi se čulo da je 86 domaćih tvrtki i obrtnika ipak iskoristilo vaučere.
Redukcija proizvodnje
Što se tiče obnovljivih izvora energije (OIE), ocijenjeno je da će EU uložiti golem novac u ovaj segment te da po tom pitanju slijedi turbulentno razdoblje. Iskustva po tom pitanju su različita: dok su pojedine tvrtke na taj način uspjele riješiti svoje potrebe, We-Kr-u, iako ima instaliran 1 megavat iz OIE-a i dvije TS, to neće biti dovoljno za planirano proširenje proizvodnje. Stoga će dio proizvodnje eliminirati, odnosno reducirati je i zatvoriti pojedine dijelove pogona.
Slično će učiniti i u Iva-tekstilu, rekao je direktor Mladen Smontara, te u cilju ušteda eliminirati pojedine operacije i dijelove proizvodnje.
Dragutin Varga, direktor Itasa-Prvomajske, kazao je da u toj tvrtki o smanjenju temperature u halama na 19-20 stupnjeva ne mogu ni razmišljati zbog specifičnosti proizvodnje, koja zahtijeva temperaturu od najmanje 22 stupnja. Osvrćući se na cijenu koja je na jednom brojilu sa 67.000 kuna porasla na 465.000 kuna, pitao je tko to može izdržati. Bio je oštar prema državnoj politici, poručio je da bi svima bilo bolje da se – manje krade.
Darko Molnar iz hotela Orion predložio je da Grad uvede novu mjeru potpore za poduzetnike – sufinanciranje kamata na poduzetničke kredite. Gradonačelnik M. Batinić podsjetio je da je Grad svojedobno odobravao slične subvencije kod poticaja za turizam.
Ističući visok deficit od 3,5 milijarde kuna u državnom proračunu, iznio je mišljenje da ni od Vlade ne možemo očekivati da će na dulji rok moći financirati paket potpornih mjera.
– Moramo biti realni. Vjerujem da će neko rješenje naći EU, država će također dati sve što može, a jednako tako i Grad Ivanec. Međutim, isto je tako i činjenica da sada trpimo posljedice loših državnih politika. Jedno od njih je pitanje energije. Imamo plin i naftu. Sve je bilo spremno za istraživanja u Jadranu. Zašto su obustavljena, dok istovremeno Talijani s druge strane nesmetano „pumpaju“ i zahvaćaju iz našeg „bazena“? Ako država ne kontrolira energiju, to je potencijalno opasna situacija. Tu je i loša politika hrane, što je pitanje od nacionalne sigurnosti. Imamo i hidroenergiju, imamo Sunce, imamo sve preduvjete za samodostatnost. Ali nemamo dovoljno spremnosti da si uredimo državu kako treba – zaključio je gradonačelnik Batinić.
Naglasio je da je bio u kontaktu s državnim tajnikom za energetiku u Ministarstvu gospodarstva Ivom Milatićem koji je također bio pozvan na sastanak u Ivanec, ali mu se nije mogao odazvati zbog službenog puta u inozemstvo.
Milatić je izrazio spremnost da dođe na jedan od budućih poduzetničkih skupova u Ivanec kako bi iz prve ruke čuo sugestije poduzetnika ili da se organizira skup preko jedne od digitalnih aplikacija te da direktno odgovara na pitanja poduzetnika.
Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.
Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.
Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.
Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.
Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.
Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.
Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.
Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.
Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.
Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?
Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.
Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.
S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?
S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.
Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?
Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.
Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?
Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.
Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?
Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.
Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?
Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.
Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?
Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.
Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?
Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.
Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.
Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.
Što još imate u planu u budućnosti?
Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.
Varaždinska heljda
OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.
Proizvodi bez glutena
Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.
– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.
Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Foto: Ilustracija
