Povežite se s nama

U fokusu

Zbog mršave užine saziva se Vijeće roditelja i Školski odbor, evo što još kažu u Gradu Varaždinu

Foto: Ilustracija

Objavljeno:

- dana

Nakon što su nam se požalili roditelji učenika varaždinske II. osnovne škole da im djeca nakon školskog obroka ostaju gladna, stigao nam je i odgovor od Grada Varaždina.

U Gradu, među ostalim, navode da je održan sastanak s ravnateljicom Sanjom Posavec  te je dogovoreno da se žurno  sazove Vijeće roditelja i Školski odbor kako bi se analiziralo nove cjenike nabave namirnica te planove prehrane.

Varaždin: od mršave užine školarcima kruli u želucu pa roditelji sve glasnije negoduju

Odgovor Grada Varaždina prenosimo u cijelosti:

Nastavno na upit roditelja II. osnovne škole,  zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković i privremena pročelnica UO za društvene djelatnosti Danijela Vusić, održali su sastanak s ravnateljicom Sanjom Posavec  te je dogovoreno da se žurno  sazove Vijeće roditelja i Školski odbor kako bi se analiziralo nove cjenike nabave namirnica te planove prehrane.

Početkom siječnja došlo je do znatnog povećanja nabavnih cijena i nastojalo se zadržati propisane nutritivne standarde za užine o čemu je nadležni gradski upravni odjel razgovarao sa svim ravnateljima. U ponedjeljak 21.2.2022. će biti ponovno održan sastanak na kojemu će se odlučiti o daljnjem omjeru financiranja roditelja i Grada.

Grad je od 1.1.2022. s obzirom na opću gospodarsku situaciju i stalna poskupljenja, a kako bi olakšao roditeljima, uveo subvenciju od 2 kune po užini tako da su roditelji umjesto 5 kuna plaćali 3 kune.  Ministarstvo u svim školama provodi i program „Školska shema- školsko voće“ po kojemu svi učenici  dodatno uz užinu jednom tjedno dobivaju voće (jabuke, mandarine, kruške…).

Nutritivna vrijednost užine planira se na pretpostavci da djeca doručkuju te ručaju kod kuće. Učenici nižih razreda imaju i mogućnost obroka u sklopu poludnevnog boravka. 

Uvidom u planove prehrane u drugim varaždinskim osnovnim školama, razvidno je kako su planovi prehrane približno isti te će se od sljedeće nastavne godine, a nakon provedenog pilot projekta „Čarobna osmica“ u V. OŠ, koji je verificiran od strane Ministarstva i koji su sačinili nutricionisti Anita Car i Davor Hostić isti biti uveden i u druge osnovne škole.

Činjenica je također kako je zbog propisanih covid mjera ograničeno korištenje školskih kuhinja kao i   zbog učestalijih izostanaka učenika radi izolacija i samoizolacija tijekom siječnja i veljače bilo zahtjevnije organizirati školsku prehranu.

Grad Varaždin će i nadalje poticati sve aktivnosti kojima će se unaprijediti standardi i osigurati kvaliteta prehrane svih učenika varaždinskih osnovnih škola. Razumijemo roditelje, ali molimo i razumijevanje za trenutnu situaciju koja će biti riješena u najkraćem mogućem roku.

U fokusu

Ako Vlada ne intervenira, u utorak opet drastično poskupljuje gorivo

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gorivo će od utorka ponovno drastično poskupjeti, neslužbeno doznaje Dnevnik Nove TV.

Naime, 5. srpnja istječe moratorij na cijene goriva pa je pred Vladom novi izazov – u sve manjem prostoru intervenirati i ponovno stopirati spiralu inflacije.

Ako Vlada ne intervenira, dizel od utorka skače s 13 na 14 kuna i 31 lipu.

Benzin će poskupjeti nešto manje – s 13,50 na 13,91 kunu, a plavi dizel na 10,67.

– Kao i proteklih tjedana – pričekajmo. Puno puta ste me pitali je li ovo na stolu ili ono, u kriznim vremenima sve je na stolu – rekao je ministar financija Zdravko Marić za Novu TV i kratko komentirao mjeru vaučera za gorivo koja je također moguća:

– Velika većina ljudi ima jedno vozilo, ali postoje ljudi koji imaju nekoliko vozila, pa se onda povlače socijalni kriteriji, koji bi značili je li oportuno takvu mjeru dati svima jednako ili uvesti jednu vrstu razlikovnosti – dodao je Marić.

>>Od rujna će socijalno ugroženi dobivati vaučere za gorivo?

Nastavite čitati

U fokusu

Živimo skučeno, cijene rastu, a radnici sve siromašniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da su gorivo, energenti i hrana sve skuplji, nije nikakva novost, kao ni činjenica da sve više građana u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. I ne govorimo o slučajevima pod socijalnom skrbi, već o ljudima koji svaki dan idu na posao, ali su im troškovi života sve veći.

Oni koji su imali sreće pa su im poslodavci povećali plaće, nisu ništa bogatiji. Prema svim dostupnim podacima, hrvatska radna klasa je siromašnija jer je inflacija ˝pojela˝ plaće.

Prema podacima Eurostata, kod nas su i dalje pojedini artikli, poput, primjerice, odjeće, jeftiniji nego u drugim europskim zemljama. Kad izuzmemo činjenicu da se isplati prijeći mađarsku ili slovensku granicu radi ulja, mlijeka, sokova ili drugih namirnica, podaci Eurostata govore da je u Hrvatskoj hrana 5,9 % jeftinija od prosjeka EU-a. Međutim, i dalje smo na samom europskom dnu po standardu. Krivac su isključivo niske plaće. Prosječni Hrvat zarađuje oko 900 eura mjesečno, dok prosječni stanovnik EU-a zarađuje oko 1916 eura.

Na rubu siromaštva

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila 7607 kuna, što je nominalno više za 6,6 %, a realno niže za 0,7 % u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto-plaća za ožujak bila je nominalno viša za 2,1 %, a realno je ostala ista.

Medijalna neto-plaća za ožujak 2022. iznosila je 6352 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Zabrinjavajuće je da polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobiva plaću manju od one koju Državni zavod za statistiku navodi kao prosječnu. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna.

Podaci Eurostata pak govore da su kod nas 13 % jeftiniji alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća 8 %, namještaj plaćamo 19,3 % manje od prosječnog Europljanina, automobile 6,9 %, javni prijevoz 13,1 %, a restorane i hotele 19,9 %. Kazališta, zabavne i rekreativne sadržaje plaćamo po 21,4 % nižim cijenama od prosječnih u EU-u, hrana nam je 5,9 % jeftinija, a stan i režije čak 56,7 %.

No, ako se usporedi, primjerice, Zagreb s drugim europskim gradovima, razlika u plaći je gotovo 7600 kuna.

Spomenimo i da je u Zagrebu prosječna neto-plaća znatno veća nego na sjeveru Hrvatske, gdje, nažalost, velik broj radnika preživljava od minimalca.

Živimo skučeno

Podaci Eurostata pokazuju još jedan zabrinjavajući podatak: ljudi u Hrvatskoj žive skučeno. Konkretno, slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 do 17 godina, kao i, naravno, ona punoljetna, nemaju svoju sobu.

U Hrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima.

Spomenuti podaci pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj, u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 % stanovnika, u Latviji 42,5 %, u Bugarskoj 39,5 %, a u Poljskoj 36,9 %. Hrvatska je na petome mjestu s dna ljestvice.

Predviđanja

Predviđanja za jesen nisu nimalo optimistična, cijene energenata i hrane i dalje rastu, a najavljuje se i recesija. Premijer Andrej Plenković pak misli drugačije, prošlog se tjedna pohvalio turističkom sezonom, rastom prosječne plaće i smanjenjem broja nezaposlenih.

Rekao je pritom da je broj zaposlenih porastao za više od 400.000. Također je rekao kako je dobio podatak da će uskoro biti manje od 100.000 nezaposlenih.

– To je jako dobar podatak, jer ja takvih sjećanja nemam – rekao je premijer. Spomenimo i da se nekoliko stotina tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske i da se većina poslodavaca već duže vrijeme bori s nedostatkom radne snage.

Podsjetimo da je Vlada mjerama nastojala ublažiti posljedice krize. Posljednja intervencija vrha države odnosi se na ograničavanje cijena goriva. Prethodno je Vlada donijela paket mjera koje su se odnosile na ublažavanje rasta cijena energenata. Hoće li sve to biti dovoljno za ublažavanje krize? Ostaje za vidjeti. I dok se radnici bore s preživljavanjem, poslodavci upozoravaju državu da smanji vlastitu potrošnju, odnosno da ukine nepotrebne namete te smanji trošarine i poreze.

Jedno je sigurno: recesija nam je pred vratima.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje