TRIBINA NA GEOTEHNIČKOM FAKULTETU
I dok su u varaždinskoj Gradskoj vijećnici prijepodne trajale konzultacije o tome gdje će biti zbrinut komunalni otpad iz varaždinskih domaćinstava, na Geotehničkom fakultetu trajala je tribina pod nazivom “Interpol i kaznena djela protiv okoliša”. Predavač je bio prof. dr. sc. Goran Kniewald, znanstveni savjetnik s Instituta Ruđer Bošković, koji je postao član ekspertne skupine Interpola.
– U zakonodavstvima zemalja članica Europske unije većina djela protiv okoliša su iz zakona o prekršajima prešla u kazneni zakon. U novom hrvatskom Kaznenom zakonu, koji na snagu stupa 1. siječnja 2013. godine, za djela protiv okoliša predviđene su dosta visoke kazne – rekao je prof. Kniewald.
Istaknuo je da problem Hrvatske što nemamo dovoljno ljudi koji bi se bavili ovim područjem i što nisu educirani. – Važno je educirati sve koji sudjeluju u procesu, od policijskih službenika koji bi trebali identificirati situaciju, preko edukacije kako na terenu uzimati uzorke pa sve do edukacije tužitelja i sudaca – naveo je.
Procesuirano (pre)malo djela protiv okoliša
Napomenuo je da je u Hrvatskoj dosad procesuirano vrlo malo djela protiv okoliša, pri čemu je najveći problem needuciranost.
Na pitanje tko je taj “prvi kotačić” u otkrivanju djela protiv okoliša, koje je postavio sudionik tribine, Kniewald je odgovorio da je čovjek, koji je osviješten i malo educiran, uvijek prvi koji će pokrenuti rješavanje pitanja stanja u okolišu tako što će obavijestiti policiju i inspekcijske službe.
– Građani mogu pristupiti bilo kojem policijskom službeniku i dati prijavu. Iako je naš Kazneni zakon u dijelu koji se odnosi na djela protiv okoliša rigorozniji nego u drugim zemljama, u praksi je problem da nije jasno za što je nadležna policija, a za što inspekcija zaštite okoliša zbog čega se nekad javlja sumnja u naš rad – uključila se u raspravu djelatnica Policijske uprave varaždinske.
Navela je da kaznenu prijavu državnom odvjetništvu, osim policije, može podnijeti i inspektor zaštite okoliša. – Mogu reći da čak dobro surađujemo s inspekcijom zaštite okoliša – istaknula je.
No doc. dr. sc. Lavoslav Sekovanić, također sudionik tribine, ustvrdio je da se ne može složiti da u Varaždinu suradnja dobro funkcionira.
– Pogledajte si otpad u Brezju. Nitko nije ništa poduzeo. Ogromne količine, 100.000 tona otpada slijevaju se u podzemni dio vodonosnika i zagađenje će biti dramatično i katastrofalno. To je moja prognoza – ustvrdio je.
Raste koncentracija nitrata na vodocrpilištu Vinokovščak
A doc. dr. Ivan Kovač upozorio je pak na porast koncentracije nitrata na vodocrpilištu Vinokovščak.
– Podaci pokazuju da je koncentracija nitrata na tom vodocrpilištu preko 30 miligrama po litri. Maksimalna dopuštena vrijednost nitrata je 50 miligrama po litri, a preporuka prema Nitratnoj direktivi je maksimalno 25. Poznato je da je zbog koncentracije nitrata iznad maksimalno dopuštenih zatvoreno 10 bunara u gornjem vodonosnom sloju na vodocrpilištu Varaždin. Sada koncentracije nitrata rastu i na drugom vodocrpilištu. Istraživanja su pokazala da nisu problem samo mineralna gnojiva, nego i peradarske farme. O tome se godinama govori, ali se ništa ne čini – rekao je dr. Kovač.
Prof. Kniewald je odgovorio da tu vidi dva osnovna problema, prvi je nedostatak strateškog planiranja, a drugi monitoring s osmišljenim mjerama.
Izvor:
Foto: ARHIVA RT