Bilić s Posavcem istrčao utrku: Politika bi se trebala ugledati u sportaše. Važno je doći do cilja, ali…
Danas je održana utrka Centrum Mundi Ludbreg, a među gotovo 400 trkača bili su i ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić i...
Na području Republike Hrvatske u proteklom, relativno kratkom razdoblju (proteklih 10-tak dana) dogodilo se više prometnih nesreća s poginulim osobama, u kojima je smrtno stradalo 12 osoba.
Što se tiče stanja sigurnosti na prometnicama Međimurske županije, u prva četiri mjeseca ove godine evidentiran je manji broj prometnih nesreća, te teško i lako ozlijeđenih osoba, međutim povećao se broj prometnih nesreća s poginulim osobama, kao i broj smrtno stradalih osoba. Naime, u navedenom razdoblju bilježimo ukupno 113 prometnih nesreća (u četiri mjeseca 2019.-169 prometnih nesreća), šest prometnih nesreća s poginulim osobama (2019. – tri osobe) u kojima je smrtno stradalo šest osoba (2019. – četiri osobe), teško je ozlijeđeno pet osoba (2019. – devet osoba), a lakše je ozlijeđeno 39 osoba (2019. – 58 osoba).
Manjem broju prometnih nesreća, te lako i teško ozlijeđenim osoba u tim nesrećama, svakako su doprinijele i mjere koje se provode zbog pandemije COVID – 19 virusa, a koje su utjecale na znatno manji broj vozila u cestovnom prometu, međutim u takvim okolnostima pojedini vozači krše prometne propise, te upravljaju vozilom brzinom većom od dopuštene, a zbog čega dolazi do prometnih nesreća, često s najtežim posljedicama.
Analiza prometnih nesreća na području Republike Hrvatske
Analizirajući nesreće, razvidno je da su ih većinu prouzročili mladi vozači (do 24 godine starosti), odnosno mlađe osobe, upravljajući osobnim vozilima ili motociklima, prvenstveno zbog grubog kršenja prometnih propisa.
Nadalje je glavni uzrok smrtnog stradavanja kretanje nepropisnom (znatno većom brzinom od dopuštene), odnosno brzinom neprimjerenom uvjetima na cestama, prilikom čega su vozači slijetali s kolnika, nalijetali na objekte koji se nalaze uz kolnik, odnosno prelazili svojim vozilom na suprotnu stranu kolnika i sudarali se s vozilima koja su dolazila iz suprotnog smjera.
Apel roditeljima
Kako su u posljednje vrijeme, jedan dio teških nesreća sa smrtnim stradavanjem, skrivile mlade osobe odnosno mladi vozači, poseban apel uputili bismo roditeljima, ali i drugim odraslim osobama, da im ne omogućavaju dostupnost upravljanja vozilom prije položenog vozačkog ispita.
Također, da im ne omogućavaju upravljanje vozilom ukoliko imaju saznanja da je osoba konzumirala alkoholna pića odnosno da pronađu alternativno rješenje (uslugu prijevoza, taxi, prenoćište i sl.).
Naposljetku, da prije povjeravanja vlastitog vozila na upravljanje mladoj osobi i osobi za koju se sumnja da nije sposobna sigurno sudjelovati u prometu, temeljem životnog i prometnog iskustva, istoj ukažu na sigurno, ali i odgovorno sudjelovanje u prometu.
Aktivnosti policije
Policija će u narednom periodu nastaviti, ali i intenzivirati, poduzimanje pojačanih aktivnosti usmjerenih na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prekršaja, posebice tzv. „četiri glavne ubojice u prometu“ (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel), kao i prekršaje vozača mopeda i motocikala te prema ponavljačima teških prometnih prekršaja – recidivistima.
Nadzor prometa odvijat će se na većem broju lokacija, a u poduzimanje aktivnosti biti će uključen maksimalno raspoloživi broj policijskih službenika, kao i svi raspoloživi uređaji i oprema koja se koristi u nadzoru i kontroli prometa, kao što su: uređaji za utvrđivanje stupnja alkoholiziranosti, uređaji za nadzor brzine, testeri za droge, uređaji za automatsko očitavanje registarskih pločica i dr.
Svjesni smo činjenice kako je aktivnost prometne policije samo jedan od čimbenika kojim se može utjecati na smanjenje broja prometnih nesreća i njihovih posljedica, te da se primjerena sigurnost u cestovnom prometu ne može ostvariti isključivo i samo poduzimanjem mjera policije već i odgovornim ponašanjem svih sudionika u prometu.
Savjeti sudionicima u prometu
Ovom prilikom sve sudionike u prometu, a posebice vozače, upozoravamo da se pridržavaju prometnih propisa odnosno da:
U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.
Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.
Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.
U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.
Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.
U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.
Razina države
Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.
U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).
U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.
S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.
– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.
U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.
– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.
Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.
– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.