Povežite se s nama

U fokusu

Zbog zlouporaba ih prijavila policija i USKOK, ali ipak otišli s otpremninama

Objavljeno:

- dana

PRITVORI I OTPREMNINE

Oni su dugo bili na vodećim pozicijama u Varaždinu. Mnogi su ih znali, štoviše o nekima od njih pričalo se s nekom vrstom strahopoštovanja, a onda ih je odvela policija. Razlog – sumnja u zlouporabu ovlasti i položaja. No, usprkos tome, neki su ostali na pozicijama, a svima su isplaćene i otpremnine, izuzev u jednom slučaju.

Zbog toga što nitko nije kriv do trenutka kad mu se ne presudi? Poštovanja ugovora? Ili…? Početkom godine valja se prisjetiti slučajeva koji su obilježili varaždinsku svakodnevnicu, a njihovo raspetljavanje zacijelo neće ostati nezamijećeno ni u ovoj godini.

Utvrda Varkom

Najviša otpremnina koja je isplaćena direktoru pod povećalom USKOK-a iznosi nešto više od 700.000 kuna! Upravo toliko isplaćeno je Tomislavu Kezelju koji je šef varaždinske komunalne tvrtke bio još od 2000. godine, a ta fotelja bila je njegova svojevrsna utvrda sve do 4. ožujka ove godine kada je skupo smijenjen. Nekadašnjeg šefa varaždinskog HDZ-a nije s tog mjesta uspjela izbaciti niti USKOK-ova optužnica podignuta u studenom 2011. koja ga tereti da je kao trećeokrivljeni s pozicije direktora Varkoma sudjelovao u sklapanju poslova navodno štetnih za Grad Varaždin.

Godinu i četiri mjeseca nakon optužnice
Kezelj je maknut

Konkretno, optužnica u kojoj je prvookrivljeni bivši varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, Kezelja tereti da je sudjelovao u zaključenju poslova kojima je društvu T7 VIS omogućena gradnja postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada u Brezju. Osim okolnosti sklapanja ugovora na koje zacijelo novo svjetlo baca nedavni potez ministra Mihaela Zmajlovića, USKOK smatra da je Grad Varaždin lošije prošao u zamjeni zemljišta u Jalkovcu i Brezju koje je, usput rečeno, pod vodom kod svake obilnije kiše. U ovom slučaju na zagrebačkom Županijskom sudu održana su pripremna ročišta.

Građevinski mito

Daleko manji iznos, ali ne zanemariv, primio je još jedan Varaždinac kojeg je s vodeće pozicije odveo USKOK. Stanko Vitez baš poput Kezelja imao je utvrdu, ali njegova fotelja bila je ona pročelnika Upravnog odjela za prostorno uređenje. Početkom 2013., točnije 17. siječnja pa sve do 11. veljače, boravio je u istražnom zatvoru u Remetincu i to zbog sumnje da je tražio mito. USKOK sumnja da je za protuuslugu za izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola za jednu tvrtku preko reda tražio da se njemu i članovima obitelji prilikom kupnje tih stanova od te tvrtke odobri kupnja po cijeni daleko nižoj od tržišne te da je za tri stana koja je kupio od te tvrtke pribavio korist od najmanje 67.684,20 eura.

Vitez je otišao umirovinu, pa mu je zato isplaćena otpremnina

I on je primio otpremninu, ne zbog otkaza već zbog mirovine. Slučajno ili vjerojatno, svega nekoliko sati prije nego su USKOK-ovi istražitelji došli po Viteza na mjesto pročelnika postavljen je privremeni pročelnik Vlado Podbrežnički i to uz službeno objašnjenje da “Vitez nije zadovoljavao uvjete, tj. bio je inženjer geodezije, a nije imao potrebnu graditeljsku, arhitektonsku ili pravnu struku”. – Otpremnina u iznosu od 47.513,64 kuna isplaćena je 27. ožujka 2013. Kod računanja otpremnine uzimaju se zadnje neto plaće koje je primao prije početka spriječenosti za rad. Otpremnina se isplaćuje nakon donošenja rješenja o prestanku službe zbog odlaska u mirovinu – pojasnili su u Gradu Varaždinu.

Natalijino “plivanje”

U muškom društvu optuženih i osumnjičenih našla se i bivša ravnateljica Javne ustanove Gradski bazeni Natalija Žetko, koja je također primila otpremninu. Kaznena prijava protiv nje podignuta je još u studenom 2011. pod sumnjom da je od početka 2007. do sredine lipnja 2011. propustila evidentirati, obračunati, prijaviti i platiti porezna davanja i doprinose prema fondovima, u iznosu od oko 1.606.000 kuna, čime je za navedeni iznos oštetila državni proračun, a prošlog tjedna Županijsko državno odvjetništvo donijelo je i rješenje o provođenju istrage u ovom slučaju. Dva mjeseca nakon što se posumnjalo da je pronevjerila novac, Žetko je s Gradskim bazenima zaključila sporazum o otkaznom roku i otpremnini visine 45.320, a zatim je zaposlena u HEP-u.

Pravilna iznimka?

Jedina osoba koju je odvela policija, koja je s mjesta direktora samo nekoliko dana nakon toga maknuta i nije primila otpremninu, je bivši direktor Parkova Miljenko Ptiček. Policija ga je privela baš u ovo blagdansko vrijeme 2010., a optužnica Županijskog državnog odvjetništva koja ga tereti za više kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju te poticanja na krivotvorenje službene isprave podignuta je u rujnu 2012. Županijsko državno odvjetništvo tereti ga da je kroz niz kaznenih djela Ptiček sebi i drugima pribavio materijalnu korist u visini od 1.057,142 kune. No Ptiček je zbog toga tužio Parkove.

Kaznena prijava nije bila razlog za otkaz Natalije Žetko

Pokrenuo je na Općinskom sudu u Varaždinu spor radi naplate 192.000 kuna temeljem ugovora o radu iz 2007. godine. Sudski spor je djelomično riješen u korist Parkova, a djelomično ga je sutkinja obustavila do okončanja drugih sudskih sporova koji se vode protiv Ptičeka, stoji u izvješću Parkova za 2012. godinu.
Očigledno, nejednako se postupalo u sličnim ili gotovo istovjetnim slučajevima. Ptiček je zbog sumnji USKOK-a odmah ostao bez posla i otpremnine, dok su ostali zadržali posao ili ga mirno napustili s otpremninama. Ako je potonje bilo tek posljedica poštovanja ugovora i načela da nitko nije kriv dok mu se ne dokaže suprotno, onda bi u slučaju osuđujućih presuda trebali uslijediti barem postupci za povrat otpremnina, odnosno naknadu prouzročene štete.

Pravni prostor od pritvora do presude dopušta otpremnine

Četvoro Varaždinaca koji su osumnjičeni za zlouporabu položaja i ovlasti nisu vodili privatne tvrtke već su radili u javnom sektoru. Znači, ukoliko su doista Miljenko Ptiček i Tomislav Kezelj kao direktori komunalnih poduzeća u djelomičnom vlasništvu Grada Varaždina oštetili ta poduzeća – to su učinili na štetu svih građana Varaždina. Isto tako i njihove su otpremnine nešto što se isplaćuje dijelom iz džepova građana. Otpremnina Stanka Viteza kao zaposlenika gradske uprave u potpunosti je isplaćena iz gradskog proračuna dok je Natalija Žetko oštetila Javnu ustanovu koja se velikim dijelom financira iz gradskog proračuna. Što je ispravno s neke pravne točke gledanja, da li je u redu da su čelnicima koji su pod sumnjom u zlouporaba položaja i ovlasti isplaćene otpremnine i to nekog zajedničkog gradskog novca upitali smo i profesora Pravnog fakulteta i vijećnika Roberta Podolnjaka.
– U konkretnim slučajevima koje navodite moguće je da bi određenom sudskom presudom bilo utvrđeno da su zaposlenici kojima je isplaćena otpremnina počinili tešku povredu iz radnog odnosa (primjerice zlouporaba položaja i ovlasti, koruptivne radnje itd.) međutim mi do danas nemamo, osim potvrđene ili podignute optužnice, nikakve sudske presude, čak niti prvostupanjske. A nikome se ne može reći da je učinio tešku povredu obveza iz radnog odnosa dok nema pravomoćne sudske presude. U tom međuprostoru između podignute optužnice, često i pritvora pa sve do konačne presude očito postoji mogućnost da se zaposleniku isplati otpremnina. To bi se moglo izbjeći eventualno tek u slučaju da je neki zaposlenik u pritvoru te ne može dolaziti na posao čime bi se stekli uvjeti za raskid radnog odnosa. No, ako bi  on u konačnom bio oslobođen na sudu imao bi pravo na potraživanja iz radnog odnosa – upozorava Podolnjak.
Što se tiče samih otpremnina, objašnjava Podolnjak, one proizlaze iz Zakona o radu, a konkretiziraju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili menađerskim ugovorom.
– Pravo na otpremninu pripada radnicima koji kumulativno ispunjavaju pretpostavku neprekidnog dvogodišnjeg trajanja radnog odnosa i kojima poslodavac ugovor o radu okončava poslovno ili osobno uvjetovanim redovitim otkazom ugovora o radu, dok to pravo nemaju radnici kojima je otkaz ugovora o radu uvjetovan njihovim skrivljenim ponašanjem, niti radnici kojima je zbog njihovog ponašanja, teške povrede obveza iz radnog odnosa, izvanredno otkazan ugovor o radu. To pravo, također, ne pripada niti radnicima kojima ugovor o radu prestaje sudskim raskidom – kaže Podolnjak.

 

Izvor:
Foto:

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

U fokusu

Marković: Bez Čačića na listi SDP bi dobio sedmi mandat u III. izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.

S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.

– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.

U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.

– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.

Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.

– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje