Uspostavljeno izvanredno stanje obrane od poplava na zaštitnim vodnim građevinama na Muri
Hrvatske vode – Vodnogospodarski odjel za Muru i Gornju Dravu Varaždin, donio je danas, 6. kolovoza, u 16 sati rješenje...
HIPERKREATIVNO
Kad čakovečki zbor Josip Štolcer Slavenski krene na natjecanje, tajnik i dirigentica već imaju napisan kratki tekst zahvale. Nije to prepotencija, nego posljedica dugogodišnjeg iskustva. Jer „Josip Štolcer Slavenski“ najnagrađivaniji je hrvatski zbor.
Nagrada bi bilo i više kad bi mogli više putovati, ali za to nemaju dovoljno novaca. Pošast hrvatske kulture. Zato su se ograničili na nekoliko standardnih godišnjih, uglavnom državnih natjecanja i jedno međunarodno. Ove su godine bili na nekoliko međunarodnih jer su se održavala u – Hrvatskoj. Zbor je osnovan 1975. godine na inicijativu grupe građana. Tijekom 42 godine kontinuiranog djelovanja u njemu je pjevalo 550 pjevača. Danas ih je pedesetak. Tko jednom dođe u zbor, obično cijeli život ostane isprepleten sa zborom.
– Studenti pjevaju u zboru, odsele se za poslom, dođu u mirovinu i vrate se zboru ili se ljudi vjenčaju i dobiju djeca, a kad djeca odrastu, roditelji se vraćaju u zbor. Naši se članovi uvijek vraćaju – priča tajnik Zbora Dejan Buvač, službenik Ministarstva obrane, koji je i sam nekad pjevao u zboru, a danas je logistika.
Želite pjevati?
U 42 godine postojanja Zbor je imao samo dvije dirigentice. Prvo je to punih 30 godina bila Dragica Karolina Šimunković, koju je nakon umirovljenja zamijenila profesorica Senka Bašić Šamec. Iako je ovo nagrađivani zbor vrhunske kvalitete, mjesto u Josipu Štolceru Slavenskom može potražiti svatko i svakog dana. Zbor nema organiziranih audicija, ništa u vezi njega nije pompozno. – Tko želi pjevati, dođe i ja ga poslušam. Uoči li se i minimalni kapacitet, nikoga nećemo odbiti. Ljudi dođu na nekoliko proba pa obično i sami vide jesu li dorasli zboru ili nisu – veli dirigentica Senka Bašić Šamec, bivša profesorica harmonike, a danas ravnateljica čakovečke Umjetničke škole „Miroslav Magdalenić“. Pedesetak različitih karaktera, svi odličnih glasovnih mogućnosti.
Kreativce u takvom okruženju nerijetko obuzme žar za dokazivanjem i želje za isticanjem stvaraju se napetosti… Ima li toga u Štolcer Slavenskom? Dirigentica na pola rečenice već odlučno odmahuje glavom.
Pjevači su stari od 15 do 70 godina, ima muškaraca i žena, domaćica i liječnika. Svi su ravnopravni
– Ne, ne, ne… Odnos je obiteljski. Nema zloće. Naravno da se netko ponekad malo i posvadi, ali se odmah i izmiri. Baš kao u svakoj obitelji – veli.
Zbor je veliki dio života njegovih članova. Probe su redovito dva puta na tjedan, otprilike su dvadesetak dana godišnje zajedno na putu, autobusne su vožnje dugačke… Pjevači su svih generacija, od 15 do 70 godina. Ima muškaraca i žena, školaraca i različitih zanimanja. I nema podjele na „staleže“. Tu domaćica može u pjesmi dominirati nad liječnikom ako je muzikalnija. I kad se fešta svi su zajedno. A uvijek nalaze povod za dobar tulum – početak sezone, kraj sezone, sredina sezone… Mjesto održavanja nije problem. – Jedan pridruženi član drage nam volje, kad god zatrebamo, ustupi svoju vikendicu – smiju se. Dejan Buvač pušta pjevače da se brinu jedino i isključivo o glazbi. Dok dirigent brine o umjetničkom dijelu, on je na sebe preuzeo sve zadatke kojima će im učiniti zborski život ugodnijim.
– Kad stignemo u neki grad, dobiju dva sata slobodno. Za to vrijeme ja tražim najkraći put do mjesta nastupa. Tako da kad krenemo prema dvorani, nemaju o čemu brinuti – veli Buvač. Sa sobom u inozemstvo povede i profesora engleskog Davora, koji svojim znanjem jezika sve savršeno prevodi. Tako se nikad nije dogodilo da zbor zakasni na nastup.
Zborska kazališna družina “Štolcer “u sedam godina je nagrađena 28 puta
– Jednom nam je u Zadru pukla guma na autobusu. Pjevači su ju sami zamijenili i stigli smo na vrijeme – smije se Buvač.
On je i po stažu najstariji član zbora. U Josipu Štolceru Slavenskom je punih 35 godine, od prvog razreda gimnazije. Senka Bašić Šamec ima deset godina kraći zborski staž, 25 godina je u zboru, 11 je dirigentica.
Članovi su kreativci i njihov se umjetnički talent ne zaustavlja samo na pjevanju. Zbor ima i svoju kazališnu družinu „Štolcer“, po čemu je jedini takav zbor u Hrvatskoj. Tu su i dvije vokalne skupine, muška i ženska. Svi u Štolcer Slavenskom imaju jednu karakternu crtu – kad nešto rade, rade to najbolje.
– Glumačka družina Štolcer zadnjih je pet godina jedna od najuspješnijih amaterskih kazališnih družina u Hrvatskoj. Na državnom na
Redovni prihodi Zbora Josip Štolcer Slavenski su samo sredstva koja dobiju iz gradskog proračuna, a 300 tisuća raspoloživih kuna dijeli 19 udruga u kulturi. Tako se stalno moraju javljati na razne natječaje Grada, Županije i resornog Ministarstva, a budžet pokrpaju i sponzorskim sredstvima. Uzrečica je da je Čakovec premala sredina za toliko dobrih ansambala. – Premalo je novca za preveliku amatersku kvalitetu na gradskom području – veli Dejan Buvač
Izvor:
Foto:
U novoj konferencijskoj dvorani sjedišta Ministarstva unutarnjih poslova, uz moto “Zajedno gradimo siguran svijet”, svečano je 29. rujna obilježen Dan hrvatske policije i blagdan njenog zaštitnika sv. Mihovila.
Domaćini svečanosti bili su izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović te glavni ravnatelj policije Nikola Milina.
Tijekom današnjesvečane akademije, pojedincima i skupinama koji su se u proteklih godinu dana ostvarili iznimne radne rezultate uručene su nagrade, priznanja i zahvalnice Ministarstva unutarnjih poslova.
Ove godine iz redova međimurskih policajaca zahvalnice su primili policijski službenici Interventne jedinice policije. Zahvalnica se dodjeljuje policijskim službenicima Ministarstva koji su nesebično pomažući ostvarenju prava građana te na sličan način djelujući u njihovu korist, doprinijeli ugledu policije ili na drugi način dali dodatni doprinos policijskom djelovanju u zajednici.
– Krajem lipnja ove godine četvorica policijskih službenika iz Interventne jedinice policije sudjelovali su u spašavanju trojice brodolomaca tijekom pružanja ispomoći kolegama iz Policijske postaje Novalja na otoku Pagu. Radilo se iznimno zahtjevnom pothvatu, pošto su temperature bile vrlo visoke, a teren iznimno nepristupačan. Njemački državljani nakon brodoloma bili su fizički i emocionalno iscrpljeni te se bosi nisu mogli kretati po oštrim stijenama i škarpama. Ujedno, za jednim od brodolomaca morali su dodatno tragati jer se odvojio od ostale dvojice. Kako bi im pomogli i time spasili živote, požrtvovni interventnih policajci nosili su ih, čak i na ramenima, te ih uspješno prenijeli na sigurno – objavila je PU međimurska.
Zahvalnice su iz ruku ministra unutarnjih poslova i glavnog ravnatelja policije primili Nenad Veselko (zapovjednik tima interventne policije), Dalibor Turk (vođa grupe interventne policije), Dragutin Horvat (policijski službenik interventne policije) i Marko Jagić (policijski službenik interventne policije).
Motoristi
Policijaci PU međimurske iskazali su se na još jednom mjestu.
U srijedu, 27. rujna u Puli je održano 13. po redu natjecanje policijskih motorista, koje od 2015. godine nosi naziv Memorijal Šime Buzov. Natjecanje nosi naziv po policijskom službeniku PU splitsko-dalmatinske Šimi Buzovu koji je 26. rujna 2014. godine smrtno stradao u prometnoj nesreći kod Starigrada, putujući službenim motociklom na natjecanje u Pulu.
Natjecanje su organizirali Uprava za javni red i sigurnost, Služba prometne policije i Policijska akademija, uz organizacijsku podršku Policijske uprave istarske, a svoje vještine pokazalo je četrdesetak najboljih policijskih motociklista, po dva iz svake policijske uprave i dva iz Mobilne jedinice prometne policije.
Natjecanje se odvijalo pojedinačno i ekipno, a u konkurenciji pojedinačno, prvo mjesto osvojio je Ivan Ljubas iz PU osječko-baranjske. Drugo mjesto pripalo je Slavku Lijiću, također iz PU osječko-baranjske, dok je treći bio Tomislav Soldo iz PU istarske. U konkurenciji ekipno, najbolja je bila ekipa iz PU osječko-baranjske (Ivan Ljubas i Slavko Lijić). Drugo mjesto osvojila je ekipa PU istarske (Tomislav Soldo i Zvonimir Mijačević), dok su treća mjesto osvojili policijski službenici PU međimurske, Neven Celinger i Branimir Leko iz Postaje prometne policije Čakovec.
Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Čakovca, u suradnji s Hrvatskim zavodom za socijalni rad – Područni ured Čakovec, Obiteljskim centrom – Područna služba međimurska, Policijskom upravom međimurskom, Domom za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“ Čakovec i Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Međimurske županije u Čakovcu, obilježilo je 22. rujna, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Uz slogan i nit vodilju obilježavanja „Reci ‘ne nasilju’“, na čakovečkom Trgu republike poslali su poruku nulte stope tolerancije na nasilje, uz simboliku 13 pari cipela za 13 preminulih žena u 2022.
U akciju su se uključili i učenici Srednje škole Čakovec i Gospodarske škole Čakovec koji su na prigodnom štandu učili o važnosti prevencije i edukacije te poslali i osobnu poruku osude nasilja.
Ispred Povjerenstava za ravnopravnost spolova Grada Čakovca i Međimurske županije predsjednica gradskog povjerenstva Franciska Ćetković, ujedno predsjednica Udruge umirovljenika Grada Čakovca, pritom je naglasila da je upravo prevencija najvažnija i da je ključno educirati djecu i mlade kako bi bili socijalno odgovorne osobe.
Kako je pritom napomenuto, rodno uvjetovano nasilje nije privatna stvar pojedinca, već se radi o općem društvenom problemu.
Stoga organizatori obilježavanja ovakvih tipa traže odlučnije postupanje institucija društva u zaštiti žrtava, suzbijanju nasilja u obitelji, kao i bilo kojeg oblika nasilja.
Prema riječima predsjednice povjerenstva, Hrvatska je 3. zemlja u Europi prema broju ubijenih žena, a u posljednjih 20 godina u našoj zemlji život je izgubili gotovo 400 žena.
Niz zakonskih promjena
Pomaka u prevenciji ovakvih nemilih događaja, u smanjenju crne brojke, ali i većim kaznama za prekršitelje ima, pa je tako najavljen niz zakonskih promjena u ingerenciji Vlade RH.
Kako kažu, upravo je to odrađeno dijelom i na inicijativu nevladinih udruga civilnih društva, čemu su doprinijele i akcije ovakvog tipa koje osvješćuju javnost o ovom problemu.
– Vlada RH prije nepunih mjesec dana donijela je niz zakonskih promjena koje se odnose na kazneni i obiteljski zakon, Zakon o sprečavanju nasilja u obitelji te što je posebno važno uvodi se kazneno djelo femicida, to je ubojstvo žena na posebno okrutan način. Očekuje se da se s novim promjenama ide u javnu raspravu, nakon toga u saborsku proceduru, a uvođenje se očekuje od 1. siječnja 2024. godine. U novom setu zakona, osim uvođenja kaznenog dijela femicida, spolno zlostavljanje iz prekršajnog prelazi u kazneno djelo, a nizom zakonskih obveza intencija je zaštititi žrtvu – objasnila je Ćetković i dodala da se osniva fond pri resornom ministarstvu koji će zaštititi roditelja kojem se za djecu ne plaća alimentacija, što je ujedno jedan vid zlostavljanja i zanemarivanja.
Novina je i mjera približavanja koja će iznositi najmanje 50 metara, a ako se mjera prekrši, zamjenjuje se kaznom istražnog zatvora.