Potpisivanje ugovora o potpori za udruge koje provode aktivnosti na području Općine Mala Subotica
U Općinskoj vijećnici Općine Mala Subotica upriličeno je u ponedjeljak, 26. veljače, potpisivanje ugovora o financijskoj potpori za udruge koje...
Kelj kakav danas poznajemo, u skladu s općeprihvaćenim mišljenjem, kultivirali su belgijski povrtlari sredinom 18. stoljeća. Iz Belgije se proširio u susjedne zemlje, Njemačku, Nizozemsku i Francusku, a potom i cijelom Europom. Uz obični glavati kelj, koji je ujedno i najrašireniji, postoje još dvije vrste – lisni ili bezglavi kelj te kelj pupčar ili prokulica.
Kelj u porodici kupusnjača slovi kao kvalitetna namirnica koja preventivno djeluje protiv raka. Naime, organosumporne komponente kao što su glukozinolati, djeluju na različite oblike raka, poput raka dojke ili jajnika, jer ovi fitonutrijenti neutraliziraju potencijalno kancerogene tvari. U kelju ima i do 15 vrsta glukozinolata.
Obiluje karotenoidima, moćnim antioksidantima koji štite stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala te poput filtera sprečavaju štetne utjecaje ultraljubičastoga zračenja na oči. Kelj je dobar izvor tiamina i riboflavina te vitamina B kompleksa. Vitamina K ima u kelju u velikim količinama, a on sudjeluje u sintezi elemenata za koagulaciju krvi. Kelj je ujedno izvrstan izvor mangana, koji je pak neizostavan u procesu dobivanja energije iz proteina i ugljikohidrata. Izvrstan je izvor kalcija koji sudjeluje u izgradnji kosti, ali za razliku od mlijeka, kelj ima daleko manje kalorija.
Načini pripreme kelja uistinu su raznoliki. Kelj se može kuhati u vodi ili na pari, pirjati, puniti različitim vrstama nadjeva ili pak pržiti. Tako pripremljeni kelj može se poslužiti kao toplo predjelo, juha, prilog ili glavno jelo. Pržite li kelj, potrebno vam je svega do pet minuta, kod blanširanja i parenja cijeli je postupak gotov za desetak minuta, a za pirjanje je potrebno izdvojiti od 15 minuta do pola sata.
U toplom predjelu kelj se odlično slaže s tjesteninom. Prženi ili pirjani kelj ukusan je prilog uz mesna jela ili ribu. U našim krajevima česte su juhe, variva i složenci od kelja u kombinaciji s drugim vrstama povrća i mesa. Listove kelja može se nadijevati mesom, rižom ili gljivama, pa u nedostatku kiseloga zelja upravo listovi kelja mogu poslužiti u pripremi sarme. I sam kelj može biti nadjev za piletinu ili neku drugu vrstu mesa, ukoliko se prethodno listovi opare.
Ministarstvo turizma i sporta krajem prosinca prošle godine objavilo je Javni poziv za iskaz interesa za sufinanciranje izgradnje, obnove, održavanja, opremanja i rekonstrukcije sportskih građevina u 2024. godini na koji je Grad Mursko Središće prijavio projekt „Rekonstrukcija sportske dvorane u Murskom Središću – zamjena sportskog poda“
U srijedu, 24. travnja, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak prisustvovao je potpisivanju i uručivanju Ugovora za spomenuti projekt u vrijednosti od 136.419,00 eura.
Sportska dvorana u Murskom Središću će tako uskoro dobiti novi sportski pod, a uskoro će se potpisati i ugovor u vrijednosti od 883.501,39 eura za kompletnu energetsku obnovu sportske dvorane – novi krov, fasada, prozori, rasvjeta, solari, toplinske pumpe…
Time će sportska dvorana svakako postati atraktivnije mjesto za sportske događaje, treniranje i natjecanja, a također će se time u idućim desetljećima osigurati funkcionalnost sportske dvorane i neće biti potrebe za nekim većim investicijskim ulaganjima.
Obzirom što je iz ova dva javna poziva Gradu Mursko Središće dodijeljeno više od milijun eura značajno se rasterećuje gradski proračun. Uz Grad Mursko Središće više jedinica lokalne samouprave iz Međimurske županije dobilo je sredstva.
Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.
Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:
Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.