Zimska škola informatike u Čakovcu okupila najbolje mlade informatičare iz cijele države
U Čakovcu se treću godinu zaredom održava Zimska škola informatike, u organizaciji Hrvatskog saveza informatičara uz suradnju s Mladim informatičkim...
Postoje rane i kasne sorte, a kod nas je najrasprostranjeniji bijeli kupus. Zelje je uživalo veliki ugled među starim Rimljanima, koji su ga nazivali „najboljim povrćem“, a već je Aristotelov učenik Teofrast, u 4. stoljeću prije Krista, definirao tri vrste kupusa.
Kupus je povrće visoke biološke i niske kalorijske vrijednosti. Prednjači zastupljenost vitamina C i beta-karoten, a slijede kalij, željezo, magnezij, sumpor i bakar. Povoljan odnos kalcija i fosfora osiguravaju maksimalno iskorištavanje kalcija u ljudskom organizmu. Sok svježeg kupusa dokazano liječi čir na želucu, kao i upalu debelog crijeva.
Najviše hranjivih i ljekovitih sastojaka sadržano je u sirovom kupusu, svježem ili kiselom. Kupus sadrži i tartronsku kiselinu koja usporava pretvorbu šećera i ostalih ugljikohidrata u mast, što ga čini poželjnom namirnicom za smanjenje tjelesne težine. Bogat je celulozom, pomaže u zacjeljivanju rana te preventivno kod prehlade i kašlja.
Svježi kupus najčešće se koristi kao salata. Rane proljetne sorte pogodne su za pripremu na pari ili lagano kuhanje, dok su kasnije sorte odlične za pirjanje ili pečenje. Svježi ili kiseli kupus odličan je u gotovo svim kombinacijama, posebno u jelima s mesom, kao što je sekeli gulaš. Kiseli kupus u velikoj se mjeri koristi u pripremi raznih mesnih zimskih jela, a najpoznatija je svakako – sarma. U postupku kiseljenja upravo se sorta varaždinsko zelje pokazala kao idealna.
Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.
Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:
Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.
U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.
Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.
Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.
Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.