Povežite se s nama

U fokusu

Zdravstveni i socijalni radnici koji nemaju COVID potvrdu i odbiju test moći će dobiti izvanredni otkaz?

Objavljeno:

- dana

Zaposlenici u sustavu zdravstva i socijalne skrbi koji se ne žele cijepiti, nemaju COVID-potvrdu, nisu preboljeli bolest i odbiju test na COVID-19, od 1. listopada neće moći ulaziti u ustanove u kojima rade, odnosno smatrat će se da se nisu ni pojavili na poslu, a onda će posljedično moći dobiti i izvanredni otkaz, doznao je Jutarnji.hr u Vladi.

Zakoni o radu i pravilnici o radu za ustanove u zdravstvu i socijalnoj skrbi neće se mijenjati, već će se za one koji odbijaju COVID-potvrdu smatrati da se nisu ni pojavili na poslu.

Prema Zakonu o radu, nedolazak na posao može se smatrati teškom povredom radnih odnosa i radniku se može dati otkaz skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanredni otkaz bez prava na otpremninu i otkazni rok, a različiti pravilnici o radu točno definiraju postupke u tim situacijama.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da to poslodavac učini.

Poslodavac može dati i izvanredni otkaz ugovora o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovorenih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Izvanredni otkaz zbog skrivljenog ponašanja radnika obvezno se daje radniku koji je bez opravdanog razloga izostao s rada više od tri dana uzastopno. To znači da bi poslodavac radniku, koji odbija imati COVID potvrdu i zbog toga tri dana zaredom ne može doći na posao i raditi, mogao dati i izvanredan otkaz.

Kršenja radnih obveza

Pravilnik o radu Zavoda za vještačenje, primjerice, definira da se zbog kršenja radnih obveza radniku može izreći jedna od tri mjere: usmeno upozorenje, pisano upozorenje i otkaz te se izriču ovisno o učestalosti i intenzitetu počinjene povrede i nastaloj šteti. Teškom povredom smatraju neopravdan nedolazak na posao dva do četiri uzastopna dana.

– Ako netko učestalo odbija imati COVID-potvrdu, protiv njega će se moći pokrenuti svi procesi sukladni Zakonu o radu i pravilnicima o radu, a Stožer će definirati za koje skupine će biti obveza izdavanja COVID-potvrda. COVID-potvrde odnosit će se i na korisnike ustanova u zdravstvu i socijalnoj skrbi, ali samo za punoljetne osobe, s iznimkom dječjih domova i nekih drugih skupina koje mogu imati probleme zbog cijepljenja – pojašnjena je za Jutarni.hr namjera Vlade.

Profesor s Katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Viktor Gotovac smatra kako je s pravne strane uvođenje sankcija, za one koji odbiju predočiti potvrdu ili testirati se, moguće.

– Stava sam da bi to trebalo biti uređeno zakonom, i to bi bila najbolja opcija. No, s obzirom na to da je Stožer civilne zaštite ovlašten za donošenje odluka koje u ovom trenu imaju snagu kao zakon, sigurno se takva penalizacija može uvesti – govori Gotovac i dodaje da je Ustavni sud već u nekoliko navrata potvrdio odluke Stožera.

Iz Ministarstva rada mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kažu kako su spremni prema preporukama Stožera civilne zaštite donijeti odgovarajuću odluku oko obveze COVID-potvrde za zaposlenike i korisnike skupina na koje će se to odnositi, što će se dogoditi paralelno i u koordinaciji sa sustavom zdravstvene skrbi, piše Jutarnji.

Iako se COVID potvrde uvode za devet dana, nadležna ministarstva još nisu poslala upute ravnateljima ustanova.

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

U fokusu

Marković: Bez Čačića na listi SDP bi dobio sedmi mandat u III. izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.

S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.

– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.

U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.

– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.

Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.

– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje