Da put do pripravništva nije lagan, uvjerili su se mladi pripravnici diljem Hrvatske koji su završili obrazovanje medicinskog smjera.

Naime, zdravstveni radnici prvostupnici i magistri fizioterapije, radne terapije, radiološke tehnologije, sanitarnog inženjerstva, medicinsko-laboratorijske dijagnostike i primaljstva te srednjoškolska zanimanja zdravstvenog usmjerenja fizioterapeutski tehničari, sanitarni tehničari, zdravstveno-laboratorijski tehničari, dentalni tehničari i drugi dužni su odraditi pripravnički staž u trajanju od 12 mjeseci kako bi stekli uvjet za prijavu i polaganje stručnog ispita. Nakon njegova polaganja dobivaju odobrenje za samostalni rad i licencu, što im omogućuje rad u struci. Pritom nailaze na prepreke koje, pogotovo tijekom pandemije uzrokovane koronavirusom, to onemogućavaju.

– Za vrijeme čekanja pripravništva ne smijemo biti zaposleni izvan svoje struke, već moramo biti u evidenciji nezaposlenih HZZ-a. Ako se zaposlimo izvan svoje struke, nakon toga na HZZ-u u evidenciji nezaposlenih moramo biti minimalno šest mjeseci kako bismo se mogli javljati na natječaje u našoj struci. Možete zamisliti koliko nam to stvara problema, jer se nismo u stanju financirati, nego nakon završenog fakulteta ponovno ovisimo o svojim roditeljima – napisali su pripravnici okupljeni u Facebook grupi „Pripravnici u neizvjesnosti“ u svom obraćanju medijima i u nadi za pokretanjem promjena. Grupa broji oko 1600 članova i svakim danom sve više raste.

Nedostatak zdravstvenoga kadra

Napominju da su kvote za pripravništvo i inače bile jako male u odnosu na broj učenika i studenata koji završe neki od zdravstvenih smjerova, a ove je godine mjera aktivne politike zapošljavanja – pripravništvo – na nekoliko mjeseci bila obustavljena zbog COVID-a-19. Mjera je potom vraćena, no omogućeno je samo 170 pripravničkih mjesta na razini cijele države te za sva zanimanja zajedno.

– Izazovi pojačane zdravstvene zaštite i skrbi koje je pred nas stavio COVID-19 trebali bi ukazati na važnost jakog zdravstvenog sustava i nužnost ulaganja u zdravstvene radnike. Upravo ovo vrijeme savršen je podsjetnik na to koliko zdravstvenog kadra nedostaje u bolnicama. I što je najvažnije, postoje tisuće spremnih, mladih, obrazovanih i ambicioznih ljudi koji čekaju svoju priliku sa željom za radom. Shvaćamo da se država nalazi u teškoj situaciji, ali zar je pravedno da nas se drži taocima sustava koji se mora promijeniti? Zar naš sav trud, vrijeme, odricanje i novac koji smo uložili u naše obrazovanje ne vrijedi ništa? Pripravnički staž ukinut je za medicinske sestre, primalje, doktore medinice, stomatologe, farmaceute i biokemičare – objašnjavaju mladi medicinari te se pitaju zašto se i za ostala zdravstvena zanimanja ne ukine obvezni pripravnički staž i omogući izravno odobrenje za samostalni rad, ako država već nije u mogućnosti omogućiti pripravništvo.

S pripravnicima se slaže i predsjednica Hrvatske komore fizioterapeuta Mirjana Grubišić, na čiju je adresu poslan upit.

– Zalažemo se da se ukine pripravništvo jer je nepotrebno i ne postoj ni u jednoj zemlji EU-a i svijeta. Europska komisija već niz godina pritišće našu zemlju da se pripravništvo ukine, ali administracija Ministarstva zdravstva iz ne znam kojih razloga to blokira. Umjesto pripravništva, treba se uvesti model rada pod nadzorom u prvoj godini rada – odgovorila im je Grubišić, no nije poznato je li Komora nešto poduzela po tom pitanju.

Premalo natječaja

Prema podacima HZZ-a, u evidenciji nezaposlenih na dan 30. rujna 2020. nalazilo se 38 osoba medicinske struke bez radnog staža s područja Varaždinske županije, od kojih je najviše fizioterapeuta, njih devet, a sedam je medicinskih laboratorijskih tehničara i šest operatora na opremi medicinske radiologije. HZZ – Područni ured Varaždin putem mjera aktivne politike zapošljavanja u 2019. godini u pripravništvo je uključio 35 pripravnika, od kojih je 10-ero fizioterapeuta. Lani je bilo traženo ukupno 46 pripravnika medicinske struke, a ove je godine u razdoblju od siječnja do rujna raspisano samo 12 natječaja, i to sedam za farmaceutskog tehničara, tri za medicinskog laboratorijskog tehničara te po jedan za sanitarnog tehničara i sanitarnog inženjera.

Prema podacima HZZ-a – Područnog ureda Čakovec, nezaposlenih iz zdravstvenog sektora koji prvi put traže zaposlenje i koji su kandidati za mjeru pripravništva je ukupno 20 (od ukupno 58 nezaposlenih zdravstvenih djelatnika). Od toga je 16 zdravstvenih stručnjaka te četiri tehničara i pomoćnika u zdravstvu. Najviše je prijavljenih fizioterapeuta, njih osmero.

– U ovoj godini smo sukladno odobrenim kvotama zaprimili dva zahtjeva za pripravništvom u javnom sektoru, i to za pripravnika fizioterapeuta i farmaceutskog tehničara, i četiri zahtjeva u privatnom sektoru, te su svi zahtjevi odobreni. Za javni sektor je otvoreno još jedno mjesto, odnosno kvota za jednu osobu još nije iskorištena. Kvote za pripravništvo određuje nadležno Ministarstvo zdravstva te su u 2020. godini one znatno smanjene u odnosu na prethodnu godinu. U 2020. godini imali smo ukupno 214 iskazanih potreba za radnicima u zdravstvenom sektoru (privatni i javni sektor) – priopćio je Područni ured Čakovec.

Jedna od pripravnica u čekanju je Varaždinka Patricija Solar, koja je završila gimnaziju, a potom i studij radiološke tehnologije na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Iako je studij završila ove godine i vrijeme čekanja pripravništva naizgled ne djeluje zabrinjavajuće, situacija je loša, govori Patricija, jer su kvote pripravnika za iduću godinu već određene, a natječaji se raspisuju od početka rujna. Što se tiče radioloških tehnologa, natječaj za Varaždinsku županiju dosad nije izašao, niti je u planu.

– Iz iskustva kolega koji su prethodnih godina odradili pripravništvo u našoj struci, očekivali smo da će barem taj dio nakon završetka studija biti jasan jer je, s obzirom na broj studenata radiološke tehnologije diljem Hrvatske, bilo dovoljno mjesta za nas. Napomenula bih kako u drugim granama zdravstva to nije tako, već se čak i pronalaženje pripravništva doista čini neizvedivim. Ove godine riječ je o otprilike 170 mjesta u pripravništvu za sve zdravstvene struke na razini cijele Hrvatske. Iz toga se može zaključiti kako je to u prosjeku dvoje pripravnika na svaku bolnicu i dom zdravlja. Bolnice nas trebaju, što potvrđuju i kontakti s nadležnima, no kvote bolnicama od strane Ministarstva su odobrene te zasad nemamo informacija da će se taj broj mijenjati u idućim mjesecima. Može se dogoditi da ćemo na odrađivanje pripravništva čekati do iduće jeseni, a bez njega, stručnog ispita i licence za samostalni rad nemamo nikakvu mogućnost zaposlenja u struci, kao ni konkurirati na tržištu rada u Hrvatskoj i šire – ispričala je Solar.

Čekanje

Još veći očaj prisutan je kod njezine srednjoškolske kolegice, sada prvostupnice fizioterapije, koja je htjela ostati anonimna, a podaci su poznati redakciji. Naime, ona je završila preddiplomski stručni studij fizioterapije na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu još u listopadu 2019. godine te otad traje njezina potraga za pripravništvom.

– Od listopada prošle godine, otkad sam prijavljena na HZZ-u, za mjesto prvostupnika fizioterapije u Varaždinskoj županiji bila su objavljena dva natječaja. Rečeno nam je da će zadnji natječaji biti objavljeni u studenome te da se onda čeka do sljedeće godine, kada Ministarstvo donosi odluku o novim kvotama, i da nakon toga opet kreću natječaji – rekla je mlada fizioterapeutkinja, dodavši da ove godine to, nažalost, nije bilo tako.

Do kraja veljače nisu bile donesene kvote, a s pojavom pandemije koronavirusa na njih se, kaže, zaboravilo. Na pitanja upućena Ministarstvu zdravstva i HZZ-u često nisu dobili odgovor, a ako su ga i dobili, rekli bi da nemaju novih informacija te da se Ministarstvo trenutno bavi pandemijom. Prvi natječaj u Varaždinskoj županiji za pripravnike fizioterapije izašao je prije nekoliko dana, a otvoreno je jedno mjesto.

– S obzirom na to da moramo biti u evidenciji HZZ-a, situacija je neopisivo teška, a nekolicina ljudi odlučila se na rad izvan struke jer je potreba za prihodima nadjačala volju za radom u struci. Pitanje koje si svi postavljamo glasi: „Ako je pripravništvo obvezno, zašto nam nije omogućeno?“ Nisam za ukidanje pripravništva, ali mislim da bi se trebala uzeti u obzir novonastala situacija i zato nam ili treba skratiti trajanje pripravništva ili omogućiti veće kvote – ističe.

Za komentar smo upitali i Varaždinku Kaju Pavlinić, odnedavno članicu Upravnog odbora Mreže mladih Hrvatske, mreže koja se, između ostaloga, zalaže za socijalna prava mladih, s posebnim naglaskom na obrazovanje, zapošljavanje i radnička prava.

– Svakako je žalosno čuti za ovakve probleme s pripravništvom, pogotovo u danima kada je zdravstveni sustav blizu kolapsa zbog pandemije uzrokovane koronavirusom. Mreža mladih Hrvatske je na proljeće održala Zoom sastanak s predstavnicima inicijative, no nažalost, nema previše utjecaja na broj otvorenih natječaja, već može samo nastaviti apelirati i progovarati o ovom problemu. Na mjeru su utjecali zabrana zapošljavanja u javnom sektoru i potpore za očuvanje radnih mjesta. Nadamo se da će novci koji dolaze iz EU-a u okviru Fonda za oporavak biti, između ostaloga, usmjereni prema daljnjem razvoju i jačanju modela pripravništva, kako u javnom, tako i privatnom sektoru – rekla je Pavlinić.

Nemoć

Sve dok se ne dogode neke promjene i mladim medicinarima ne omogući jednostavniji put do zaposlenja, ne preostaje im drugo nego čekati ili potražiti posao u drugoj struci ili u drugoj državi. I dok u Hrvatskoj nedostaje gotovo svih zanimanja medicinske struke, ovo potonje velikom se broju pripravnika u čekanju čini kao sve izglednija opcija.

– U Hrvatskoj nedostaje tisuće medicinskih sestara, a neke od njih zapele su zajedno s nama budući da su završile svoje obrazovanje prije ukidanja obveznog staža te sada zajedno s nama u neizvjesnosti mjesecima čekaju pripravnički staž. Očajni smo i treba nam pomoć. Ne možemo više čekati kod kuće bez prihoda i nadati se čudu – poručili su mladi pripravnici.