Povežite se s nama

U fokusu

Želite cijepiti dijete da od krpelja ne dobije upalu mozga? Teško. Cjepiva za djecu trenutno nema i ne zna se kad će stići

Objavljeno:

- dana

Krpelji grizu sve više, a mogućnost borbe protiv njih je sve manja.

Nakon što je varaždinskom Zavodu za javno zdravstvo prvo ponestalo reagensa za lajmsku boreliozu, saznajemo da vlada nestašica i cjepiva za djecu protiv opasnog krpeljnog meningitisa.

Roditelje, koji su poslušali savjet epidemiologa pa odlučili cijepiti djecu i platiti nekoliko za to stotina kuna –  budući da to nije cjepivo iz kalendara – pedijatri su morali razočarati: cjepiva nema.

Nestašica  je u cijeloj Hrvatskoj i nema ga niti u Čakovcu, ali ni Zagrebu. To zapravo znači da se djeca sa sjevera danas nemaju kako zaštititi od meningoencefalitisa.

Što se dogodilo ne zna nitko – u Zagrebu se nadaju da će cjepivo uskoro stići, Varaždinci su pesimističniji i ne vjeruju da će tako skoro neko dijete biti cjepljeno.

Nestašica je zavladala prije tri tjedna.

Tri doze

– Prije tri smo tjedna pisali zahtjev, dosad nismo dobili ništa, a izgleda da niti neće stići skoro – rekla nam je voditeljica epidemiologije Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije, Katica Ćusek Adamić.

Budući da se cijepi u tri doze tijekom godinu dana, upravo je sad bilo pravo vrijeme za cjepivo, kako bi dijete sljedeće godine bilo sigurno da neće dobiti meningoencefalitis. Međutim, ova prilika izgleda izgubljena.

Inače, cijepiti se mogu već djeca od godinu dana starosti, nakon čega su tri do pet godina mirni, a epidemiolozi kažu da je već i nakon druge doze zaštita velika pa roditelji imaju šansu dijete cijepiti i u zimi, ako tad bude cjepiva.

Teške bolesti

Nakon što je Regionalni tjednik pisao o dječaku iz Maruševca (15), prvom ovogodišnjem pacijentu iz Varaždinske županije oboljelom od meningoencefalitisa, na redakcijskoj Fejsbuk stranici se spočitavalo „pretjerivanje“. Pojedini  čitatelji smatraju da ugriz krpelja nije „baš tako opasan“, da i njih „svake godine ugrize i po nekoliko beštija pa im nikad ništa nije bilo“.

Međutim, oni koji su imali nesreću da ih ugrize zaraženi krpelj pa su oboljeli od meningoencefalitis ili lajmske borelize, ali i epidemiolozi upozoravaju da je riječ o vrlo teškim bolestima.

Krpeljni meningitis se manifestira brzo, počinje povraćanjem i ima simptome slične gripi – umor, visoka temperatura, glavobolja, opća klonulost, mučnina, povraćanje, bolovi u mišićima – pa ga nije lako odmah uočiti.

Kad bolest dođe u drugu fazu, koja iznova nastupa s naglo i s visokom temperaturom, sve postaje puno ozbiljnije: bolest zahvaća središnji živčani sustav, odnosno upali se moždana ovojnica i naposljetku progredira u upalu mozga, encefalitis.

On se manifestira pospanošću, vrtoglavicom,drhtavicom, poremećajem svijesti, nesvjesnim trzanjem očnih jabučica, poremećajem govora, oštećenjem moždanih živaca…

Liječiti se može jedino u bolnici i ne postoje specifični antivirusni lijekovi.

Cijepljenje je učinkovito u 97 posto slučajeva, ali cjepiva trenutno  nema i ne zna se kad će stići.

„Obješena“ jedna strana lica i oštećenja zglobova

Za drugu krpeljnu bolest, lajmsku boreliozu, cjepiva nikad nije niti bilo.. I ta je bolest vrlo opasna: manifestira se crvenim „prstenom“ mjesec dana nakon ugriza, što znači da se treba redovno pregledavati, a ne samo neposredno nakon boravka u prirodi.

Ukoliko ta, prva faza bolesti, promakne, druga se faza javlja nakon otprilike godinu dana i to teškim oštećenjima poput „obješene“ jedne strane lica ili oštećenja zglobova.

Budući da nije riječ o bezopasnim nego, štoviše, vrlo opasnim bolestima,  epidemiolozi preporučuju dobro se informirati.

– Nije svaki krpelj opasan. Ljude ugrizu krpelji puno puta, ne razbole se i vjeruju kako je riječ o nečem bezazlenom. Međutim, koga je ugrizao zaraženi krpelj, dobro zna kroz što prolazi u liječenju, a postoji i mogućnost najgoreg ishoda. Djeca su zbog svoje ranjivosti osobito osjetljiva – slažu se epidemiolozi.

Kad će stići cjepivo, ne zna se.

.

U fokusu

FOTO Mraz uništio kulture i na području Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike.

Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura otišla u minus, a povrće i voće oštetio je mraz.

– Šteta od mraza je 100 % i to drugu godinu zaredom. U ponedjeljak, 22. travnja, ujutro u voćnjaku je bilo – 3 stupnja – rekao nam je proizvođač jabuka, krušaka i šljiva te vinogradar Josip Žmegač iz Donje Voće.

Ove fotografije su s njegovog imanja u Donjoj Voći, ali kako saznajemo štete od mraza je bilo na području susjednih općina kao i diljem Hrvatske.

Nastavite čitati

U fokusu

Državni revizori utvrdili hrpu nepravilnosti u poslovanju Međimurske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.

Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.

Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.

Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.

Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.

Više čitajte OVDJE.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje