Pomalo dramatične informacije o pomoru pčela i pčelinjih zajednica na području Istre, Dalmacije i Slavonije, posljednjih dana osvajaju medijski prostor. I dok jedan dio pčelara za pomor pčela krivi posljedice bolesti američke kuge još od jeseni, drugi ipak mnogo staloženije pristupaju tumačenju ovoga problema.

Među njima je i višestruko nagrađivani međimurski pčelar Željko Trupković, predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije „Agacija“.

Prijetnja u prekomjernoj i nekontroliranoj upotrebi pesticida i herbicida

– Mislim da je situacija koja se dogodila u Slavoniji prenapuhana. Svake godine pčelari nakon zimske stanke bilježe prosječne gubitke od 10 do 20 posto. Neki prođu bez gubitaka, kod drugih može biti i do 70 posto. Međimurski pčelari također računaju s određenim gubicima, tako da unaprijed pripremamo svoje zajednice – poručuje pčelar Željko Trupković te skreće pozornost na jednu drugu stvar:

– Kada pčelari ostanu bez 15-ak posto zajednice to se računa pod normalnim, ali probajte zamisliti koliko bi se ljudi diglo na noge da takve gubitke prijave uzgajivači svinja, krava, koza…

Osim bolesti koje napadaju pčele, najveća opasnost ovim medonosnim životinjama prijeti od prekomjerne i nekontrolirane upotrebe pesticida i herbicida u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

– Kod pojedinih bolesti pčela, sami pčelari niti ne upotrebljavaju intenzivna sredstva za liječenja, a sve kako bi se zadržala visoka kvaliteta meda. Upotreba otrova u zaštiti voća i povrća na poljima je sasvim drugačija priča. Nažalost, još uvijek ima poljoprivrednika koji se ne pridržavaju jasnih pravila o vrstama i načinu korištenja zaštitnih sredstava. Najsigurnije prskanje kultura je u večernjim satima, kada se pčele vraćaju u svoje košnice – kaže Trupković.

Sami pčelari traže za svoje pčelinje zajednice lokacije u prirodi koje su još uvijek pošteđene intenzivne izloženosti pesticidima i herbicidima. Iako je takvih lokacija sve manje, čak i u gusto naseljenoj Međimurskoj županiji nađe se odgovarajući prostor, poput obale rijeke Mure.

Međimurski med među najtraženijim na tržištu

Europska unije dala je veliki vjetar u leđa pčelarima, odlukom o zabrani korištenja izuzetno agresivnih insekticida iz skupine neonikotinoida.

– Riječ je o jakom otrovu koji zahvaća svaki dio biljke, dugo se zadržava u njoj i ubija pčele. U Hrvatskoj se provodi stroga kontrola upotrebe zaštitnih sredstava i tek rijetko se još dogodi da pojedini nesavjesni poljoprivrednici posegnu za ovim zabranjenim sredstvom. Ugroženi su pogranični dijelovi prema Srbiji i BiH, pa i u ovoj činjenici možda leže problemi s kojima se sada susreću pčelari u Slavoniji – dodaje Trupković.

Kvaliteta međimurskoga meda nadaleko je poznata. Upravo sustavan pristup brizi prema pčelama i košnicama, kao i stalno usavršavanje znanja o postupanju s medom, svrstali su međimurski med među najtraženiji na tržištu.

– Međimurski pčelari izuzetno su pedantni u svojemu poslu i vole učiti. Stalna edukacija, usavršavanja, usvajanje novih znanja i vještina, odlasci na sajmove… nužni su ukoliko želite zadržati iznimno visoku kvalitetu meda. Uvijek volim istaknuti da mi nismo medari, već pčelari. Pčelarima su u prvom planu pčele i očuvanje zdravlja u njihovom prirodnom staništu. Ukoliko su zadovoljena ova dva preduvjeta možete računati i na med vrhunske kvalitete – poručio je iskusni pčelar Željko Trupković.

U Međimurskoj županiji djeluju dvije pčelarske udruge koje okupljaju više od 250 pčelara. Iako je još rano prognozirati kakva će biti predstojeća pčelarska sezona, vlasnici košnica nadaju se najboljem.

– Pčele su u dobrome stanju. Bagrem se očekuje za dva do tri tjedna. Ne bude li mraza i previše kiše, čeka nas dobar početak sezone – zaključio je Trupković.