Povežite se s nama

Međimurje

Zemla i njezina gravitacija

Objavljeno:

- dana

Riječ autora

 Barem deset sam puta od 2013. naovamo odgovarao – samo kratko, molim Vas – na pitanje o čemu je riječ u romanu Črna mati zemla. I, priznajem, bio očajan nad svakim svojim pokušajem. Kako sažeti tkivo u kojoj mi nijedna stanica nije irelevantna ni sporedna, jer riječ je, ipak, o životu?

Osjećam da sam s tom pričom sada na prekretnici, ona ulazi u prostor izvedbe, i možda je vrijeme za posljednji pokušaj. Bez okolišanja, bez pokušaja manipulacije i vabljenja. Međimurje, mitologija, kajkavski, devedesete, pogrebi, sve je to ipak samo pozadina koja kontrapunktira prvi plan. A u njemu likovi i njihove silnice. Sasvim svejedno je vjerujem li u sudbinu, kad vjerujem da je jedini pravi način da se ispriča priča – postaviti likove i njihove izvore tako da oni nezaustavljivo i nepogrešivo idu prema svome kraju, kakav god on bio. Učiniti strukturu njihovih priča takvom da dobiju vlastitu gravitaciju, nekakav nepisan svemoćan zakon koji djeluje u svijetu teksta. Evo gravitacija koje su na snazi u Črnoj mati zemli.

Samoobmana i eskapizam olakšavaju bol, ali vode u izolaciju.
Izolacija je plodno tlo za demone, prerušene u prijatelje.
Osjećaj krivnje za smrt drugih, makar neopravdan, postaje vidljiv i privlači mržnju kolektiva.
Kolektiv će se grubo okrenuti na nekoga tko se osjetio krivim, nikada na nekoga tko krivnju negira.
Narativ kolektiva o samome sebi čini sve da bi ostao afirmativan. Proždire sve što mu se uklapa, ispljune ostalo.
Ti su zakoni djelovali kada sam je pisao, tu priču o dječaku, o gubitku, o strašnoj tajni, o zajednici kojoj su se zaljuljali temelji, o prijateljstvu, ljubavi i izdaji, o tome kako je svatko od nas katkad na onoj strani koja okrene leđa. Ispovijed je to i isprika onima za koje mi je nedostajalo snage uputiti im je izravno, priznati da sam i sam bio na onoj drugoj strani, onoj koja zatvara oči pred nepravdom.
Ta je priča bila dvostruki krik. Trebalo je istodobno odzvanjati:
„Slušajte što su mi napravili.”

i
„Slušajte što smo mu napravili.”
Trebalo je, kažem, jer s vremenom postaje sve manje važno jesam li uspio odgovoriti na ponovljeno pitanje s početka. Črna mati zemla dobila je naime vlastitu, izvanjsku gravitaciju. Odgovor na pitanje o čemu je riječ u priči više ne pripada meni, pripada svakom od onih koji su dopustili da ih takne, da im se dogodi.
Teško je dočarati kakav je kapitalan događaj dramatizacija. Zamišljam ovo. Do travnja 2017. tekst je govorio: „Slušaj me, pričat ću ti o tami.”
A sada glasova ima više. Cijeli ansambl fonova koji se pustio prožeti pričom, učiniti je svojom. Približiš li se dovoljno, možeš ih čuti kako šapću:
„Hodi bliže. Bomo ti pokazali kak je črna.”

Kristian Novak

Izvor:
Foto:

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Međimurje

Općina Mala Subotica organizira predstavu “Legenda o Pozoju” 24. travnja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Općina Mala Subotica organizira predstavu “Legenda o Pozoju” u Društvenom domu u Palovcu.

Predstava će se odigrati u srijedu, 24. travnja, s početkom u 17:30 sati.

Predaja o zmaju Pozoju zaintrigirala je i članove teatra.002 i tako je, u suradnji s Muzejom Međimurja Čakovec, nastala predstava o strašnom biću koje spava, ali se povremeno i budi, ispod Staroga grada. Međutim, to nije samo priča o Pozoju. To je i priča o hrabrom učeniku, Đaku, Grabancijašu koji se usudio suprotstaviti strašnoj zvijeri. Bi li uopće grad, naše Međimurje, postojalo i danas da nije bilo Matije? Spava li Pozoj još uvijek ispod Staroga grada? Pitanje je to koje si postavljamo još i dan danas, a jedan od odgovora svakako ćete saznati pogledate li ovu zanimljivu i neobičnu predstavu.

Legenda o Pozoju teatra002. ispričana je kao pričopredstava s pop-up scenografijom. Predstava kombinira igrano-lutkarsko-glazbenu tehniku i vjerovali ili ne, u njoj se može naći i nešto kemije. Tekst i režiju potpisuje Bruno Kontrec, glazbu Stjepan Horvat i 2cooleles, autor pop-up knjige je Bruno Kontrec, za vizualni identitet zaslužni su Bruno Kontrec i Mario Jakšić koji također i glume u predstavi.

Ulaz je besplatan, a predstava traje 30 minuta i namijenjena je za djecu od 5 godina na dalje.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje