SDP predstavio mjere za bolji standard, Boris Lalovac dao punu podršku Bosilju i Markoviću
SDP je predstavio mjere za bolji standard: veće plaće i mirovine, niže cijene u trgovinama i novi model financiranja lokalne...
Time i sjever Hrvatske prati trendove u turizmu koji su posljednjih godina napravili “bum” na obali i u Zagrebu.
Stoga ne čudi da je predavanje pod nazivom “Vaša kuća, vikendica ili stan kao izvor prihoda” privuklo velik broj sudionika koji su u četvrtak, 24. svibnja, do posljednjeg mjesta ispunili veliku dvoranu Županijske palače u Varaždinu. Predavanje je organizirala Turistička zajednica Varaždinske županije, a predavačice su bile Neda Telišman-Košuta sa zagrebačkog Instituta za turizam i privatna iznajmljivačica iz Varaždina Martina Marčec.
Među posjetiteljima bilo je najviše onih kojih su se već upustili u avanturu privatnih iznajmljivača, ali i onih koji razmišljaju o takvoj opciji pa traže dodatne informacije.
Prema podacima zagrebačkog Instituta za turizam, obiteljski je smještaj najbrže rastući segment smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. U posljednjih pet godina broj obiteljskih smještaja uvećao se za 49 % i danas čini 56 % ukupnih smještajnih kapaciteta u turizmu Hrvatske.
Gosti u privatnom smještaju sve više traže dobru gastronomsku ponudu i dodatne sadržaje
U istom je razdoblju broj noćenja u obiteljskom smještaju porastao za 61 %, dok bruto iskorištenost tog oblika turističkog smještaja iznosi 19 %. Za usporedbu, hoteli čine 20 %, a kampovi 22 % smještajnih kapaciteta u turizmu. Posljednjih pet godina u toj je kategoriji broj novih objekata porastao za 5 %, a broj noćenja za 15 %, dok iskorištenost iznosi 28 %.
Gledajući ukupnu statistiku o broju privatnih iznajmljivača, tj. objekata u domaćinstvu na razini cijele Hrvatske, ono što se događa na sjeveru zemlje neki bi nazvali tek “statističkom pogreškom”. No oni koji na raspolaganju imaju kvalitetnu nekretninu, smisao za privatni posao i osjećaj za trenutak, u turizmu mogu vidjeti priliku za zaradu, osobito ako krenu na početku, dok tržište još nije prezasićeno ponudom.
Gosti u obiteljskom smještaju dnevno prosječno troše 74 eura, od toga svaki gost na smještaj potroši 31 euro, a na hranu 14 eura
Prema podacima sustava e-visitor, u Varaždinskoj županiji registrirana su 53 objekta u domaćinstvu, a u Međimurskoj 45. Od toga ih je u Varaždinu 28, a u Čakovcu šest. Te brojke ne obuhvaćaju smještaj na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, u hostelima i izletištima te kod onih koji su svoje stanove ili kuće odlučili iznajmljivati preko tvrtki.
Također treba uzeti u obzir da se na internetu, prvenstveno na Airbnb-u, oglašava dosta iznajmljivača koji svoje objekte još nisu registrirali ili su u procesu registracije, ali je takvih sve manje s obzirom na rigorozne kazne. S druge strane, u Splitsko-dalmatinskoj županiji turistima je na raspolaganju 26.359 objekata u domaćinstvu, u Istri 16.670, a u Gradu Zagrebu 1960. Dakako da se sjever Hrvatske ne može uspoređivati s glavnim turističkim središtima Hrvatske, ali te brojke mogu ukazati na to da na sjeveru postoji prostor za rast na području privatnog smještaja. Upravo je u svom izlaganju taj potencijal sjevera istaknula Martina Marčec, koja je prije više od godinu dana počela turistima iznajmljivati mali stan od 29 četvorna metra smješten u središtu Varaždina. Zahvaljujući dobromu marketingu, pametnom korištenju suvremenih platformi za oglašavanje nekretnina za najam i srdačnom odnosu prema gostima, danas je njezin stan popunjen 20 dana tijekom svih mjeseci u godini.
Na internetskoj platformi Airbnb danas se oglašava oko 103.000 objekata iz Hrvatske, a na Booking.com-u oko 111.000
– Zagreb je posljednjih godina postao tražena turistička destinacija i u tom je trendu zahvaćen i sjever Hrvatske. Prije dvije godine šetala sam Starim gradom i odjednom shvatila da sam okružena turistima – ispričala je što ju je potaknulo na to da počne iznajmljivati svoj stan turistima, isprva samo vikendima, a zatim i cijeli tjedan.
Za velik uspjeh privatnih iznajmljivača posebice su zaslužni rezervacijski turistički portali poput Booking.com-a i Airbnb-a, koji su i malima omogućili direktan i brz pristup do ogromnog tržišta. Tako da se, prema podacima iznesenima na predavanju, na Airbnb-u danas oglašava oko 103.000 objekata iz Hrvatske, a na Booking.com-u ih je oko 111.000.
Prema istraživanju “Tomas”, koje provodi Institut za turizam, gosti u obiteljskom smještaju dnevno u prosjeku troše 74 eura, od toga svaki gost na smještaj potroši 31 euro, a na hranu 14 eura. Dok su donedavno glavni motivi dolaska toj kategoriji gostiju bili odmor i opuštanje, danas i oni sve više traže razne aktivnosti i dodatne sadržaje.
– Gosti u privatnom smještaju sve su više zainteresirani za gastronomiju, nova iskustva i zabavu. Zadovoljni su kvalitetom objekata, hranom i ljubaznošću domaćina, što ujedno stvara novi imidž hrvatskog turizma u svijetu – istaknula je Neda Telišman-Košuta. No treba poraditi na sportskim sadržajima, kulturnim manifestacijama, biciklističkim stazama i mogućnostima za kupnju. Osim pristupačnog marketinga i mogućnosti direktne online-rezervacije, nove su internetske platforme donijele i nove trendove u turizmu te nove prohtjeve i očekivanja gostiju. Pojavom Airbnb-a u prvi plan dolazi alternativni smještaj, tj. prostori koji odudaraju od sterilnih soba s krevetom i ormarićem.
Gosti sada traže “prostore s dušom i pričom” te bliskiji odnos s domaćinom, od kojeg očekuju autentično gostoprimstvo. Portal Booking.com nastao je gotovo 10 godina prije pojave Airbnb-a (2008. godine) te je na početku bio namijenjen hotelskom smještaju. Pojavom Airbnb-a i Booking.com počinje izlistavati alternativni smještaj, koji danas čini trećinu njihovih oglašenih objekata.
– Gostima je važna estetika prostora i on zapravo traži smještaj iz svojih snova. Nemojte misliti da prolaze samo stanovi u gradskoj jezgri. Prijateljica jednako uspješno iznajmljuje stan u naselju Grabanice – poručila je Martina Marčec, koja je svoj mali stan uredila s velikim osjećajem za detalje te ga opremila uspomenama s putovanja, slikama i knjigama. U ovom poslu vidi veliku priliku te se nada da bi razvojem dodatnih sadržaja sjever Hrvatske mogao jednog dana postati mala Toskana ili mali Tirol.
Među njezinim gostima zasad je najviše klasičnih turista, obitelji, ali i onih koji u Varaždin dolaze zbog posla, nekoga sportskog ili zabavnog događaja, zdravstvenih usluga ili sudjelovanja u projektima.
Razgovarali smo i s obitelji koja ima prostran, dvosobni stan u Trakošćanskoj ulici. Nakon što su se zadnji podstanari odselili, odlučili su ga renovirati i zaključili da bi im bilo isplativije iznajmljivati ga turistima nego ponovno podstanarima.
– Varaždin postaje sve zanimljiviji turistima, a tu je i autocesta, mnogi zbog posla putuju u inozemstvo i mogu stati na jednu noć i prespavati – govori nam Varaždinka koja se nada da će do ljeta završiti renoviranje stana, registrirati ga i početi reklamirati na internetu.
Nezadovoljni djelatnici Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije organizirali su prosvjed u Varaždinu protiv ravnatelja varaždinskog Zavoda za hitnu medicinu Mladena Smoljanca. U svojem osvrtu na nastalu situaciju u Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Varaždinske županije, danas je ravnatelj Mladen Smoljanec na konferenciji za medije ustvrdio da nezadovoljnici iznose neistine.
– Nastavni zavod za hitnu medicinu je isplatio dodatak/nagradu za rad u vrijeme COVID-19 prema Odluci Vlade RH o posebnoj nagradi radnicima, objavljenoj u Narodnim novinama 9. prosinca 2020 godine, gdje u stavku II. izrijekom stoji da se posebna naknada iz točke I. spomenute Odluke isplaćuje radniku za vrijeme koje je sukladno rasporedu poslodavca/ravnatelja proveo na obavljanju poslova u ustrojstvenim jedinicama koje pružaju skrb oboljelima od bolesti COVID-19. Svi zaposlenici su primili naknadu prema toj odluci. Radnici našeg Zavoda su nezadovoljni jer su čuli da se u drugim zavodima naknada isplaćivala bez obzira na vrijeme provedeno u radu s COVID-19 oboljelima. Kao ravnatelj sam odgovoran za zakonitost rada ustanove i tako sam postupio sukladno odluci. Ako je netko radio jedan sat s COVID-19 oboljelom osobom, obračunat mu je dodatak za taj jedan sat, a ne za cijeli dan, kao što zaposlenici smatraju da imaju pravo – ističe Smoljanec.
Sanitetski prijevoz
Međutim, sindikalisti koji zastupaju zaposlenike, prozvali su ga za nezakonite radnje i mobbing prema zaposlenicima.
– Sva radna mjesta unutar Zavoda su sistematizirana sukladno Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Tako su određeni i koeficijenti. I ravnatelji kao i svi ostali zaposlenici imaju pravo i dužnost usavršavati svoje znanje. Slijedom toga je i smjernica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, prema kojoj ravnatelji (dužnosnici) pored plaće smiju primiti, između ostalog, edukaciju povezanu s obnašanjem dužnosti – tvrdi ravnatelj Zavoda koji je za Regionalni tjednik komentirao posljedice svojih spornih odluka sanitetskom prijevozu.
– Što se tiče prijedloga odluke o vožnji sestara/tehničara u stražnjem dijelu vozila, pripremali smo je kako bismo zaštitili prava pacijenata. Naime, primali smo usmene i pisane primjedbe pacijenata i njihovih obitelji da se sestre/tehničari ne voze s pacijentima u stražnjem dijelu vozila, kao to nalaže Pravilnik o sanitetskom prijevozu. Svima nam je jasno da medicinska sestra ima važnu ulogu u vozilu, jer inače bi bio dovoljan vozač. Ona je u vozilu da pomogne pacijentu, da skrbi o tom pacijentu i zato sva vozila imaju posebno sjedalo za sestru/tehničara u stražnjem dijelu. lako je ova odluka naišla na negodovanje radnika Zavoda, pozdravljena je od strane pacijenata – rezolutan je Smoljanec.
Napomenuo je i da imaju odredbu u podzakonskom propisu, a i uputu Ministarstva zdravstva o plaćanju u slučaju kada se vozilom saniteta prevozi pacijent s liječnikom iz jedne bolnice u drugu. Nas je zanimalo i je li točna informacija da ukoliko zaposlenici u sanitetskom prijevozu posao odbiju, dobivaju prijetnje disciplinskim mjerama?
– Za svaku disciplinsku mjeru koja se eventualno izreče, provede se propisani postupak u kojem i djelatnici moraju napisati svoje očitovanje, koje se također uzima u obzir. Mi smo tu radi pacijenta – nije u redu da zdravstveni radnik napusti radno mjesto prije završetka radnog vremena bez opravdanog razloga – veli ravnatelj Zavoda čiji djelatnici imaju ugovor na varaždinskoj adresi Franje Galinca 4.
A prava drugih?
Tu je sjedište Nastavnog zavoda, a rade po potrebi posla i rasporedu u svim Ispostavama (Varaždin, Ludbreg, Novi Marof i Ivanec).
– Uvijek sam poštivao i poštivat ću sva prava djelatnika, ali potrebe pacijenata su na prvom mjestu, jer zbog njih smo i svi dobili posao u Nastavnom zavodu. Svi djelatnici u Nastavnom zavodu imaju identičnu radno zaštitnu odjeću i obuću i nitko osim jednog gospodina nikada nije imao primjedbe. U krajnjem slučaju, radno zaštitna obuća i odjeća je propisana Procjenom rizika. Svatko ima pravo na prosvjed i tražiti svoja prava, no, naravno, mora pritom voditi brigu i o pravima drugih. Također, i o mjestu i načinu prosvjeda – zaključio je Mladen Smoljanec.
Nezadovoljni djelatnici Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije organizirali su prosvjed u Varaždinu protiv ravnatelja varaždinskog Zavoda za hitnu medicinu Mladena Smoljanca.
Prosvjed se održao ispred varaždinskog Nastavnog zavoda za hitnu medicinu, a potom i ispred zgrade Varaždinske županije.
Kako doznajemo iz Varaždinske županije, za najavu prosvjeda saznali su prvo na društvenim mrežama.
– Tek potom smo u četvrtak, 16. ožujka, zaprimili dopis Hrvatskog sindikata hitne medicine kojim to potvrđuju te traže razgovor sa Županom. To je ujedno prvi i jedini dopis koji nam je od njih upućen. Na njihov zahtjev smo odgovorili čim smo dobili kontakt podatke. Naime, sjedište navedenog sindikata je u Vinkovcima, a na dopisu nisu bili navedeni adresa, brojevi telefona ili e-mail adresa. Predsjedniku Sindikata predložili smo termin sastanaka sa županom u ponedjeljak, 20. ožujka, u 10.30 sati, što je i prihvaćeno. Također, Varaždinska županija je ranije, u ponedjeljak, 13. ožujka, zaprimila i dopis drugog sindikata „Zajedno“, koji je zatražio inspekcijski nadzor u Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Varaždinske županije – ističu iz Županije.
Posla za DORH i INSPEKCIJE
Dodaju i da je temeljem njihovog dopisa, Ministarstvo zdravstva zatražilo postupanje HZZO-a, DORH-a, Državnog inspektorata i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
– Odmah po zaprimanju dopisa sindikata “Zajedno”, 13. ožujka 2023., zatraženo je očitovanje Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije o navodima iz dopisa. Ravnatelj je očitovanje dostavio 15. ožujka te njime pobija navode Sindikata. Ravnatelja zdravstvene ustanove razrješuje Upravno vijeće, iz razloga navedenih u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Zakonu o ustanovama. Dakle, ravnatelja se bez ikakvih štetnih posljedica po ustanovu, može razriješiti isključivo iz razloga koji su navedeni u Zakonu. Stoga su nadležna tijela (HZZO, DORH, Državni inspektorat, Hrvatski zavod za hitnu medicinu), ta koja utvrđuju je li koja od pritužbi sindikata razlog za pokretanje razrješenja ravnatelja – ukazuju iz Županije te napominju da, kada je u pitanju nadležnost Varaždinske županije kao osnivača, samo u prošloj godini je za Zavod za hitnu medicinu izdvojeno dva milijuna kuna (265.445 eura). Time su nabavljena četiri nova vozila za sanitetski prijevoz, kao i medicinska oprema, defibrilator, EKG, prijenosni aspirator, motorola stanica za komunikaciju s timovima na terenu, torbe za hitnu medicinsku službu i drugo.
– U ovoj godini bit će uloženo još više sredstava, 390.471 euro. Nabavit će se pet novih vozila za sanitetski prijevoz, već su nabavljena dva aspiratora i jedan defibrilator, a uz to će biti nabavljena i druga medicinska te radna i zaštitna oprema – tvrde u Županiji.