Povežite se s nama

Život i društvo

Živo je u svim goricama, evo na što sve vinogradari moraju mislitii ovh dana

Objavljeno:

- dana

POČELE PRIPREME ZA BERBU

Da bismo dobili vino dobrih kemijskih i organoleptičkih svojstava, treba dobro poznavati vinogradarstvo, dakle uzgoj vinove loze, i podrumarstvo, gdje iz slatkih bobica grožđa pravilnim procesom fermentacije (vrenja) nastaje vino.

VINO

Zakonom o vinu vinom se smatra proizvod dobiven alkoholnim vrenjem mošta od svježega grožđa plemenite sorte Vitis vinifera. Uz alkohol, u vinu se nalaze i drugi proizvodi kvaščeva metabolizma koji su važni za osobine vina, a to su npr. glicerol, koji daje punoću i utječe na kvalitetu vina. Sama kvaliteta vina obuhvaća kemijski sastav i organoleptičke osobine vina, a to su boja, bistroća, ujednačenost okusa i sadržaj aromatičnih i buketnih tvari.

Vina koja se proizvode u Hrvatskoj dijele se u dvije regije, kontinentalnu i mediteransku, od kojih se svaka od njih razlikuje po zemljopisnim, orografskim, ampleografskim, agroekološkim, geološkim i drugim značajkama.

Proizvodnja vina provodi se kroz više faza, a započinje berbom.
Berba grožđa se obavlja kad grožđe dostigne tehnološku zrelost, odnosno u onom trenutku kad je prikladno za preradu ili upotrebu u svježem stanju. Zrelost se određuje po izgledu i organoleptički te kemijskim i fizikalnim metodama.

“Ne poznavati okus vina, isto je što i ne vidjeti boje. Život treba vidjeti i s te strane. Inače, ostajete polučovjek kojeg samo govor izdvaja od ostalih sisavaca.” 
(Tin Ujević) 

Prvi pokazatelj zrelosti je boja listova, koji su žute ili crvene boje te se počinju sušiti, dok peteljkovina odrveni. Bobica je mekana, a boje karakteristične za sortu grožđa.
U samoj bobici tijekom dozrijevanja povećava se količina šećera, do granice karakteristične svojstvima sorte te uvjetima dozrijevanja u određenoj godini. Udio šećera u bobici je pokazatelj kada je potrebno obaviti berbu, jer je šećer hrana za kvaščeve gljivice koje ga svojim metabolizmom prvenstveno pretvaraju u etanol. Udio šećera se može odrediti na nekoliko načina.

Osim što iskusni vinogradari svojim osjetilima mogu procijeniti slatkoću grožđa, količina šećera se utvrđuje tzv. moštomjerima. Jednom tjedno se uzima uzorak bobica uzetih s različitih dijelova grozda iz različitih dijelovima vinograda. Zatim se istisne sok iz boba, sok se ulije u uređaj u koji se uroni skala koja je označena u stupnjevima Brixa. Postotak šećera u grožđu odnosno soku izražava se u stupnjevima Brixa. Dakle, 21˚ Brixa je zapravo 21˚ šećera.

U novije vrijeme vinogradari koriste refraktometar pomoću kojeg na licu mjesta u vinogradu mogu odrediti postotak šećera. Dovoljno je kapnuti kap-dvije soka istisnutoga iz bobice na prizmu uređaja i očitati količinu šećera.

Postotak šećera u grožđu i soku može varirati od 16 do 30˚, no obično je između 20 i 40˚. Uz vrlo jednostavan račun, unaprijed se može izračunati koliko će alkohola imati vino. Većina kvasaca će pretvoriti jedan stupanj Brixa u 0,6 posto alkohola, pa ako se u vrenje stavi sok s 18˚ Brixa, vino će imati 10,8 posto alkohola.

Osim šećera, pokazatelj zrelosti grožđa je i njegova kiselost. Grožđe sadrži nekoliko kiselina, od kojih je najviše vinske i jabučne, a zajedno se nazivaju ukupne kiseline. Količina kiselina u grožđu smanjuje se dozrijevanjem, a ono može biti ubrzano višim temperaturama. Ukupne kiseline u grožđu kreću se od 5 do 9 grama po litri. Bijela su vina kiselija od crnih. Ukupne kiseline određuju se titriranjem uz pomoć natrijeve lužine te indikatorima. To je laboratorijski test koji se u malim gospodarstvima rjeđe provodi.

1.Berba

Berbu je najbolje provoditi za sunčanih dana, jer padaline mogu smanjiti količine šećera i kiselina u grožđu. Pogodna temperatura za berbu je između 15 i 20˚ C.
Nakon berbe, grožđe je potrebno što prije transportirati do mjesta prerade, a ako se čeka s preradom, potrebno je sumporenje uz pomoć kalijeva metabisulfita (vinobran), koji uništava nepoželjne bakterije i divlje kvasce dok su vinski kvasci na njega otporni.

2.Mljevenje ili tiještenje

Prvi proces prerade nakon branja je mljevenje ili tiještenje grožđa. Provodi se u muljačama, koje se sastoje od dvaju rebrastih valjaka koji se okreću jedan prema drugome. Valjcima se može pomicati razmak ovisno o veličini bobica grožđa. Valjci ne smiju trgati peteljkovine i koštice da njihov kemijski sastav ne bi utjecao na kvalitetu mošta.

3.Runjenje

Zatim slijedi runjenje grožđa, tj. uklanjanje peteljkovine. Ono se provodi specijalnim strojevima koji su vezani za muljaču ili za mala gospodarstva, uz pomoć runila.

4.Prešanje

Nakon runjenja, ovisno o boji vina koje želimo dobiti, slijedi prešanje. Sama tehnologija proizvodnje vina, bijelih i crnih, se razlikuje u ovoj fazi. Meso bobice crnoga grožđa je boje kao i kod bijelih. Boju crnim i ružičastim vinima daje pokožica bobe. Kod crnih vina radi se gnječenje, gdje je cilj da pukne pokožica bobe grožđa i da se oslobodi izlaženje soka te započne međudjelovanje soka i kožica. Pri grubljem gnječenju postoji mogućnost izlaska previše gorkih i oštrih tanina iz kožice i sjemenki, što utječe na krajnji proizvod, vino. Nakon gnječenja, masulj dobiven od crnih bobica ide na fermentaciju.

Kod proizvodnje bijelog vina, masulj koji dobijemo nakon mljevenja prebacuje se na prešanje. Može se provoditi prešama na vijak, pri čemu se masulj stavlja u drveni koš, a tlak se postiže navijanjem vijka. Prešanje se može raditi i hidrauličnom prešom, koja postiže tlak do 6 atmosfera. Ne smije se provoditi brzo, da ne bi došlo do sabijanja koma, što bi onemogućilo otjecanje mošta.

Prešanjem dobivamo mošt samotok, koji nastaje pri istjecanju mošta prije tlačenja, prva preševina nakon prvog tlačenja, i druga preševina koja nastaje nakon rastresanja koma i ponovnog prešanja.

Nakon prešanja u mošt se dodaje sumporov dioksid (SO2). Njegova je uloga je zaštita od bakterija i nepoželjnih kvasaca, jer djeluje i kao antioksidans, odnosno sprečava negativno djelovanje kisika na sastojke mošta, a potom i vina. Osim toga, na taj se način mošt pročišćava te se talože nečistoće.

Pretakanje

Nakon 24 do 48 sata (ovisno o temperaturi podruma) slijedi pretakanje mošta u pripremljene bačve. Bačve se pune tako da se iznad tekućine ostavi barem jedna desetina praznog prostora. Pri fermentaciji, stvaranjem CO2, stvara se i pjena koja popunjava prazan prostor iznad tekućine. Na taj se način u bačvi stvaraju i anaerobni uvjeti koji pogoduju metabolizmu kvasca.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

Život i društvo

Uskršnja izložba Učeničke zadruge Vrčeki u Viničkoj tradicijskoj kući

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Učenička zadruga Vrčeki iz Osnovne škole Vinica organizirala je izložbu radova sekcija u Viničkoj tradicijskoj kući u razdoblju od 20. do 22. ožujka pod nazivom “Vuzim i Vrčeki – kaj su naše ruke napravile”.

Izložbu je svečano otvorio načelnik Općine Vinica, dr.sc. Branimir Štimec, prof., a riječi pozdrava i pohvale za trud i angažman uputila je i ravnateljice škole Mirjana Jambriško. Tijekom trodnevnog programa izložbu su razgledali djelatnici osnovne škole s učenicima, vrtićke grupe s odgojiteljicama i ravnateljicom Dječjeg vrtića Vinica, članovi KUD-a Vinica, predstavnica Udruge mladih Umami Vinica te drugi mještani općine. Posjetitelji su imali prilike poslušati priče o nekadašnjim uskršnjim običajima koje su pripovijedale učenice članice Povijesne sekcije.

Učitelji su s nekim razrednim odjelima realizirali nastavu u tradicijskoj kući. Voditeljice sekcija održale su radionice ukrašavanja pisanica prirodnim tehnikama i radionicu izrade cvjetnih puški za učenike i mještane u suradnji s bivšom ravnateljicom škole, Anicom Hrnčić te djelatnicama Srednje škole Arboretum Opeka, Vericom Tot, Blaženkom Adamić Gregurec i Gabrijelom Adamić. Voditeljica zadruge Vrčeki, Suzana Mihelčić, izuzetno je zadovoljna podržanom idejom o realizaciji izložbe te zahvaljuje voditeljicama sekcija na angažmanu te podršci i posjećenosti izložbe od strane školskih djelatnika, partnera, načelnika i mještana općine Vinica.

Nastavite čitati

Život i društvo

Više od 300.000 eura uloženo u uređenje vodotoka i sanaciju ceste na području Ivanečke Željeznice

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak boravio je 27. ožujka u Ivanečkoj Željeznici u kojoj je u pratnji predsjednika Gradskog vijeća Grada Ivanca Zdenka Đurasa, direktora Hrvatskih voda VGO za Muru i Gornju Dravu dr.sc. Milana Reze, ravnatelja Županijske uprave za ceste Tomislava Osonjačkog, njegovog pomoćnika Krunoslava Lukačića te predsjednika Mjesnog odbora Ivanečka Željeznica Vladimira Mudrog obišao radove koje izvode Hrvatske vode u cilju sprečavanja izlijevanja potoka u Ivanečkoj Željeznici te poplavljivanja javnih i privatnih površina.

Župan Stričak zadovoljan je izvedenim radovima naglasivši pritom važnost sanacije i uređenja prometnica kako bi sigurnost svih sudionika u prometu bila neometana.

– Nakon prošlogodišnje elementarne nepogode prouzročene obilnim padalinama, održali smo kolegij svih načelnika i gradonačelnika kako bi detektirali tzv. crne točke, tj. mjesta koja su usporavala protočnost vode. Temeljem tih prijava, održali smo sastanak s Hrvatskim vodama, Hrvatskim cestama, Hrvatskim šumama i Županijskom upravom za ceste te kako bi pripremili interventne mjere, da bi ovu godinu dočekali što spremniji. Jedan od odličnih primjera te zajedničke suradnje je vidljiv i ovdje u Ivanečkoj Željeznici gdje su Hrvatske vode odradile odličan posao, a ŽUC je sanirao cestu te tako omogućio kvalitetniji i sigurniji promet, pogotovo autobusima koji voze djecu u školu – rekao je župan Stričak zahvalivši se svima na suradnji.

Direktor Hrvatskih voda VGO za Muru i Gornju Dravu dr.sc. Milan Rezo je istaknuo kako su Hrvatske vode u Ivanečkoj Željeznici provele radove kroz hitne intervencije održavanja vodotoka Ivanečka Željeznica.

– Vlada Republike Hrvatske je Hrvatskim vodama VGO za Muru i gornju Dravu osigurala milijun eura za sanaciju šteta na otvorenim vodotocima koje su nastale uslijed oborina u svibnju i kolovozu 2023. Zbog palih oborina kroz program hitnih intervencija u 2023. godini izvedeno je radova u iznosu od 150.000 eura na bujičnom vodotoku Ivanečka Željeznica. U 2024. godini Vodno gospodarska ispostava Plitvica – Bednja je aktivno nastavila na uređenju Ivanečke željeznice s planiranim iznosom od 100.000 eura – rekao je direktor Rezo naglasivši da su Hrvatske vode u fazi projektiranja uređenja sliva Ivanečka Željeznica kojim će se postići cjelovito rješenje zaštite od štetnog djelovanja voda i smanjenja rizika od poplava.

Ravnatelj ŽUC-a Osonjački pohvalio je izvrsnu zajedničku suradnju između ŽUC-a i Hrvatskih voda.

– Ovo je primjer izvrsne zajedničke suradnje. U prvoj fazi Hrvatske vode rješavale su vodotok, dok smo mi u drugoj fazi sanirali cestu uloživši 65.000 eura te smo na taj način omogućili kvalitetniji i sigurniji promet, pogotovo autobusi ma koji voze djecu u školu – rekao je ravnatelj Osonjački.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje