Povežite se s nama

Život i društvo

Živo je u svim goricama, evo na što sve vinogradari moraju mislitii ovh dana

Objavljeno:

- dana

POČELE PRIPREME ZA BERBU

Da bismo dobili vino dobrih kemijskih i organoleptičkih svojstava, treba dobro poznavati vinogradarstvo, dakle uzgoj vinove loze, i podrumarstvo, gdje iz slatkih bobica grožđa pravilnim procesom fermentacije (vrenja) nastaje vino.

VINO

Zakonom o vinu vinom se smatra proizvod dobiven alkoholnim vrenjem mošta od svježega grožđa plemenite sorte Vitis vinifera. Uz alkohol, u vinu se nalaze i drugi proizvodi kvaščeva metabolizma koji su važni za osobine vina, a to su npr. glicerol, koji daje punoću i utječe na kvalitetu vina. Sama kvaliteta vina obuhvaća kemijski sastav i organoleptičke osobine vina, a to su boja, bistroća, ujednačenost okusa i sadržaj aromatičnih i buketnih tvari.

Vina koja se proizvode u Hrvatskoj dijele se u dvije regije, kontinentalnu i mediteransku, od kojih se svaka od njih razlikuje po zemljopisnim, orografskim, ampleografskim, agroekološkim, geološkim i drugim značajkama.

Proizvodnja vina provodi se kroz više faza, a započinje berbom.
Berba grožđa se obavlja kad grožđe dostigne tehnološku zrelost, odnosno u onom trenutku kad je prikladno za preradu ili upotrebu u svježem stanju. Zrelost se određuje po izgledu i organoleptički te kemijskim i fizikalnim metodama.

“Ne poznavati okus vina, isto je što i ne vidjeti boje. Život treba vidjeti i s te strane. Inače, ostajete polučovjek kojeg samo govor izdvaja od ostalih sisavaca.” 
(Tin Ujević) 

Prvi pokazatelj zrelosti je boja listova, koji su žute ili crvene boje te se počinju sušiti, dok peteljkovina odrveni. Bobica je mekana, a boje karakteristične za sortu grožđa.
U samoj bobici tijekom dozrijevanja povećava se količina šećera, do granice karakteristične svojstvima sorte te uvjetima dozrijevanja u određenoj godini. Udio šećera u bobici je pokazatelj kada je potrebno obaviti berbu, jer je šećer hrana za kvaščeve gljivice koje ga svojim metabolizmom prvenstveno pretvaraju u etanol. Udio šećera se može odrediti na nekoliko načina.

Osim što iskusni vinogradari svojim osjetilima mogu procijeniti slatkoću grožđa, količina šećera se utvrđuje tzv. moštomjerima. Jednom tjedno se uzima uzorak bobica uzetih s različitih dijelova grozda iz različitih dijelovima vinograda. Zatim se istisne sok iz boba, sok se ulije u uređaj u koji se uroni skala koja je označena u stupnjevima Brixa. Postotak šećera u grožđu odnosno soku izražava se u stupnjevima Brixa. Dakle, 21˚ Brixa je zapravo 21˚ šećera.

U novije vrijeme vinogradari koriste refraktometar pomoću kojeg na licu mjesta u vinogradu mogu odrediti postotak šećera. Dovoljno je kapnuti kap-dvije soka istisnutoga iz bobice na prizmu uređaja i očitati količinu šećera.

Postotak šećera u grožđu i soku može varirati od 16 do 30˚, no obično je između 20 i 40˚. Uz vrlo jednostavan račun, unaprijed se može izračunati koliko će alkohola imati vino. Većina kvasaca će pretvoriti jedan stupanj Brixa u 0,6 posto alkohola, pa ako se u vrenje stavi sok s 18˚ Brixa, vino će imati 10,8 posto alkohola.

Osim šećera, pokazatelj zrelosti grožđa je i njegova kiselost. Grožđe sadrži nekoliko kiselina, od kojih je najviše vinske i jabučne, a zajedno se nazivaju ukupne kiseline. Količina kiselina u grožđu smanjuje se dozrijevanjem, a ono može biti ubrzano višim temperaturama. Ukupne kiseline u grožđu kreću se od 5 do 9 grama po litri. Bijela su vina kiselija od crnih. Ukupne kiseline određuju se titriranjem uz pomoć natrijeve lužine te indikatorima. To je laboratorijski test koji se u malim gospodarstvima rjeđe provodi.

1.Berba

Berbu je najbolje provoditi za sunčanih dana, jer padaline mogu smanjiti količine šećera i kiselina u grožđu. Pogodna temperatura za berbu je između 15 i 20˚ C.
Nakon berbe, grožđe je potrebno što prije transportirati do mjesta prerade, a ako se čeka s preradom, potrebno je sumporenje uz pomoć kalijeva metabisulfita (vinobran), koji uništava nepoželjne bakterije i divlje kvasce dok su vinski kvasci na njega otporni.

2.Mljevenje ili tiještenje

Prvi proces prerade nakon branja je mljevenje ili tiještenje grožđa. Provodi se u muljačama, koje se sastoje od dvaju rebrastih valjaka koji se okreću jedan prema drugome. Valjcima se može pomicati razmak ovisno o veličini bobica grožđa. Valjci ne smiju trgati peteljkovine i koštice da njihov kemijski sastav ne bi utjecao na kvalitetu mošta.

3.Runjenje

Zatim slijedi runjenje grožđa, tj. uklanjanje peteljkovine. Ono se provodi specijalnim strojevima koji su vezani za muljaču ili za mala gospodarstva, uz pomoć runila.

4.Prešanje

Nakon runjenja, ovisno o boji vina koje želimo dobiti, slijedi prešanje. Sama tehnologija proizvodnje vina, bijelih i crnih, se razlikuje u ovoj fazi. Meso bobice crnoga grožđa je boje kao i kod bijelih. Boju crnim i ružičastim vinima daje pokožica bobe. Kod crnih vina radi se gnječenje, gdje je cilj da pukne pokožica bobe grožđa i da se oslobodi izlaženje soka te započne međudjelovanje soka i kožica. Pri grubljem gnječenju postoji mogućnost izlaska previše gorkih i oštrih tanina iz kožice i sjemenki, što utječe na krajnji proizvod, vino. Nakon gnječenja, masulj dobiven od crnih bobica ide na fermentaciju.

Kod proizvodnje bijelog vina, masulj koji dobijemo nakon mljevenja prebacuje se na prešanje. Može se provoditi prešama na vijak, pri čemu se masulj stavlja u drveni koš, a tlak se postiže navijanjem vijka. Prešanje se može raditi i hidrauličnom prešom, koja postiže tlak do 6 atmosfera. Ne smije se provoditi brzo, da ne bi došlo do sabijanja koma, što bi onemogućilo otjecanje mošta.

Prešanjem dobivamo mošt samotok, koji nastaje pri istjecanju mošta prije tlačenja, prva preševina nakon prvog tlačenja, i druga preševina koja nastaje nakon rastresanja koma i ponovnog prešanja.

Nakon prešanja u mošt se dodaje sumporov dioksid (SO2). Njegova je uloga je zaštita od bakterija i nepoželjnih kvasaca, jer djeluje i kao antioksidans, odnosno sprečava negativno djelovanje kisika na sastojke mošta, a potom i vina. Osim toga, na taj se način mošt pročišćava te se talože nečistoće.

Pretakanje

Nakon 24 do 48 sata (ovisno o temperaturi podruma) slijedi pretakanje mošta u pripremljene bačve. Bačve se pune tako da se iznad tekućine ostavi barem jedna desetina praznog prostora. Pri fermentaciji, stvaranjem CO2, stvara se i pjena koja popunjava prazan prostor iznad tekućine. Na taj se način u bačvi stvaraju i anaerobni uvjeti koji pogoduju metabolizmu kvasca.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

Život i društvo

Grad Varaždin časti umirovljenike jednodnevnim izletom na more

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Varaždin, na prijedlog Povjerenstva za umirovljenike i osobe starije dobi Grada Varaždina, objavio je Javni poziv za iskazivanje interesa za jednodnevni izlet na more – Kvarner koji će za zainteresirane umirovljenike biti organiziran uz financijsku pomoć Grada Varaždina.

Pravo prijave na Javni poziv imaju umirovljenici s prebivalištem na području Grada Varaždina i mjesečnim mirovinskim primanjima do 2.500,00 kuna.

Javni poziv objavljen je na službenoj internetskoj stranici Grada Varaždina:

Javni poziv za iskazivanje interesa za jednodnevni izlet na more – Kvarner za zainteresirane umirovljenike uz financijsku pomoć Grada Varaždina (varazdin.hr).

Prijave za Javni poziv prijavitelji podnose od 1. do 25. srpnja 2022. godine do 10 sati.

Nastavite čitati

Život i društvo

Varaždinski vrtić “Dječji svijet“ uspješno završio još jedan Erasmus+ projekt

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Portugalu su održane aktivnosti posljednje mobilnosti u sklopu Erasmus+ projekta „COLINC – Collaborating for Inclusion“, ukupne vrijednosti 99.164,00€. Posljednji susret partnera na projektu koji je nepoznate ljude zbližio u odlične suradnike i prijatelje, odisao je ozračjem profesionalnog ponosa.

Sam projekt za ciljanu skupinu djelovanja imao je djecu s posebnim potrebama – djecu s teškoćama, darovitu djecu, djecu koja privremeno imaju neke posebne potrebe. Partnerstvo vrtića i osnovnih škola iz Hrvatske, Grčke, Italije, Portugala (koordinator) i Slovenije baziralo se na entuzijazmu, stručnom znanju i vodstvu, te na volji za timskim radom i spremnosti za promjenom.

Mobilnost je održana u Gradu Vila Nova de Gaia koji je prepoznao obrazovanje i inkluziju kao ključan faktor razvoja nekog kraja. „Dječji svijet“ su predstavljale Sanja Hajdin, Magdalena Erdelja i Nataša Gotal.

Ponosni na proces i uspjehe tijekom projekta, partneri su odlučili primjere dobre prakse i načine korištenja stimulativnih materijala prezentirati na međunarodnom online seminaru u vlastitoj organizaciji, a koji je održan početkom studenog prošle godine.

Primjere dobrih praksi prezentirali su praktičari koji svakodnevno rade s djecom, odnosno oni koji se prvi suočavaju s izazovima u radu s djecom s posebnim potrebama – odgajatelji, učitelji i stručni suradnici.

Izazovi s kojima su svi bili suočeni, pogotovo tijekom rada u pandemijskim uvjetima, polučili su među partnerima povećano razumijevanje, strpljenje, toleranciju i timski rad, te su rezultirali promjenom pristupa, načina rada, ponude materijala i hrabrosti da se usude raditi na drugačiji i za neke, novi način.

Tijekom projekta:

– Prepoznate su kvalitetne prakse u radu s djecom s posebnim potrebama

– Osviještena je upotreba ciljanih materijala i prilagodba okruženja kako bi se formiralo stimulativno okruženje i materijali

– Refleksijom praktičara produbile su se i ojačale kompetencije i znanja

– Stvoreni su materijali za diseminaciju i slobodnu distribuciju

Partnerstvo, suradnja, hrabrost, elan, motivacija, razumijevanje, poštenje, iskrenost, radišnost, trud, vrijeme, orijentiranost, pozitivan stav, podrška, učinkovitost, spremnost na promjene – samo su neki od stupova zajedništva, rada i rezultata na ovom projektu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje