Povežite se s nama

U fokusu

Život u vrijeme „mira“

Objavljeno:

- dana

Akademik Josip Pečarić na tribini u Varaždinu branio je pozdrav „Za dom spremni“, a tisuće ljudi na Thompsonovom koncertu zdušno su ga prihvatili.

Treba očekivati zgražanje i osude.
Aleksandar Stanković ponovio je tezu da je Domovinski rat bio građanski rat. Mnogi su prosvjedovali (pa tako i moj prijatelj Ferdinand Crnogorac); HRT se ogradio, a sad pak se mnogi zgražaju nad HRT-om, poput Jurice Pavičića koji u subotnjem Jutarnjem listu tvrdi da se provodi cenzura.

Ne postoji prava cenzura u Hrvatskoj, postoji samo istina. Ona, najčešće, nije crno-bijela. Ni pozdrav ZDS nije lišen negativnih konotacija, ali licemjerno je zgražati se nad ZDS-om i istovremeno promovirati tezu o građanskom ratu kada je Haaški sud, kako piše Snježana Pavić u istom broju Jutarnjeg, „amnestirao Slobodana Miloševića i Beograd od odgovornosti za rat u Bosni i Hercegovini“, pa tako i u Hrvatskoj.

Istina, ponavljam, nije crno-bijela, pa je tako Domovinski rat, osim što je bio neumitan plod pogane, nesporne i dugo pripremane agresije Srbije i pobunjenika, imao i elemente građanskog rata. Da, imao je: ali imao je i elemente svega vraga: gangsterskog obračuna, seoske krvne osvete, posttitoističkog ludila, sotonističkog rituala, velikoga obavještajnog „spina“, sukoba civilizacija i najšire svjetske geostrateške „šahovske partije“ (jer se inače ne bi Rusija i NATO u to pleli). Ali u prvom redu riječ je o velikosrpskoj agresiji na čelu s Miloševićem, potpomognutim svakojakom đubradi poput Mladića i Šešelja, ali i raznim priguzima koji su još uvijek na vlasti: Vučićem, Dodikom, Dačićem…
Nauštrb činjenica o agresiji nametati minorne elemente građanskog rata kada srpski mediji, navijači i političari (a posebno nakon presude!) tvrde da je Mladić srpski heroj – to je neodgovorno, nepametno, a možda i neslučajno.
 

Izvor:
Foto:

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

U fokusu

Marković: Bez Čačića na listi SDP bi dobio sedmi mandat u III. izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.

S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.

– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.

U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.

– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.

Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.

– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje