Povežite se s nama

U fokusu

Zlatan Mošmondor novi glavni tajnik HNS-a

Objavljeno:

- dana

Nakon što je HNS u svibnju postao prva politička stranka koja je novo vodstvo izabrala online, elektronski izbori su se održali su se u subotu, 24. listopada , a ovaj put birali su članovi Središnjeg odbora.

HNS-ovci su pritom poručili da će prioritet i dalje biti slušati ljude i baviti se konkretnim stvarima.

– Pad gospodarstva, neizvjesnost, problemi u zdravstvenom sustavu, ljudi se svaki dan suočavaju sa strahom što će biti sutra, glavni grad nam je oštećen u potresu. Suočeni smo s nizom problema i nema vremena ni mjesta za politikanstvo i međusobna prepucavanja, čemu nažalost stalno svjedočimo na političkoj sceni. Nije dovoljno govoriti o problemima, već treba reagirati. Zato ću uvijek pozivati na dijalog i suradnju sa svima onima koji žele da Hrvatska sutra bude bolja nego što je danas – rekao je predsjednik HNS-a Predrag Štromar.

Za novu predsjednicu Središnjeg odbora Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata izabrana je Ruža Kovačević Bilić, trogirska dogradonačelnica i predsjednica HNS-a Splitsko-dalmatinske županije.

Funkciju potpredsjednika obnašat će Branko Putarek i Dubravka Vrbetić.

Nakon 20 godina mjesto glavnog tajnika HNS-a napušta Srećko Ferenčak koji se zahvalio predsjedniku Štromaru i svim članovima te poželio uspjeh u daljnjem radu.

HNS se ovim putem ujedno zahvaljuje Srećku Ferenčaku na dugogodišnjem i svakodnevnom neumornom radu za dobrobit Stranke. Bez njegovog čvrstog vođenja nijedan uspjeh HNS-a ne bi bio moguć.

Središnji odbor na sjednici je izabrao Zlatana Mošmondora za novog glavnog tajnika HNS-a. Mošmondor je potpredsjednik Skupštine Varaždinske županije, a do sad je obnašao i dužnost tajnika HNS-a Varaždinske županije.

– HNS ima dobru infrastrukturu, vrijedne ljude koji čine temelj ove stranke, a namjeravamo i dalje slušati građane i baviti se konkretnim stvarima. Pred novom predsjednicom Središnjeg odbora, potpredsjednicima i novim glavnim tajnikom Stranke je velika odgovornost i puno posla. Težiti boljem sutra, gdje su sloboda, tolerancija i jednakost niti vodilje, a razvoj, stabilnost i jednake mogućnosti nešto što želimo ostvariti i ostaviti onima koji dolaze poslije nas, bile su i ostale temeljne vrijednosti HNS-ovih politika. Na svima nama velika je odgovornost, a jedini pravi put je onaj koji nas vodi prema naprijed – rekao je predsjednik HNS-a Predrag Štromar i čestitao novoizabranima.

U fokusu

Pitali smo policiju što je sa slučajem Mihalićevih krivotvorenih covid tekstova. Evo odgovora

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je prije gotovo mjesec dana u javnost izašla priča o sumnji na krivotvorenje covid testova, pitali smo policiju u kojoj je fazi istraga te što je do sad napravljeno.

-S obzirom da je prije oko mjesec dana u medije izašla informacija da se provodi istraga u slučaju navodnog krivotvorenja testova od strane Filipa Mihalića iz Gornjeg Kneginca te da se uključio i Interpol, zanima nas što je do sad otkriveno? Jesu li pronađeni dokazni materijali, ispitani svjedoci? – stoji u našem upitu.

Jesu li županijske ustanove ili tvrtke kupovale Mihalićeve krivotvorene covid testove? Evo što kaže župan

Stigao nam je kratki odgovor koji prenosimo u nastavku.

-Nastavno na vaš upit obavještavamo vas kako se u sklopu istraživanja poduzimaju potrebne mjere i radnje iz nadležnosti policije, a o kojim detaljima, s obzirom na tajnost izvida, u ovom trenutku ne možemo javno iznositi podatke. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja o rezultatima istog, kao i svim poduzetnim mjerama i radnjama, policija će izvijestiti nadležno državno odvjetništvo, a kada se steknu uvjeti u koordinaciji s državnim odvjetništvom izvijestit će se javnost – priopćili su iz policije.

Podsjetimo, u travnju je 24 sata prvi objavio da je Filip Mihalić iz Gornjeg Kneginca, inače sin bivšeg načelnika te općine, bivšeg saborskog zastupnika i utjecajnog HDZ-ovca Anđelka Mihalića i utjecajne majke odvjetnice Sanje Mihalić, krivotvorio COVID testove.

Testove za koronu prvo su uvozili od licenciranog proizvođača iz Kine, tvrtke Xiamen Boson Biotech. No, kako su objavili novinari 24 sata, a sumnje potvrdili i istražitelji, počelo je krivotvorenje testova u Turskoj, a prepakiravali su ih u Varaždinu. Pakiranje se odvijalo u hali kod varaždinske istočne obilaznice, a kako doznajemo, tamo su radili i ljudi iz našeg kraja. Obećavala se dobra plaća, kažu nam ljudi koji su dobili poziv da dođu tamo raditi.

Upućeni izvori i hrpa dokaznog materijala, upućuju na to da je tijekom 2022. godine Mihalić, uz pomoć turskih veza, pokrenuo vlastitu proizvodnju gotovo identičnih testova, na kojima stoji oznaka kineske firme Xiamen. Jedino su štapiće za testiranje morali nabavljati odvojeno, od druge kineske firme.

Više o samom slučaju pročitajte u tekstu: Kako su Mihalići iz Kneginca stekli bogatstvo: Anđelko zarađivao na zemljištima, sin Filip krivotvorio novac, a potom i covid testove

Nastavite čitati

U fokusu

Dvije varaždinske kompanije među 100 najvećih u Hrvatskoj po ukupnim prihodima ostvarenima 2022. godine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FINA je objavila ljestvicu poduzetnika prema ukupnim prihodima tijekom 2022. godine.

Jutarnji list je o ovome u svom tiskanom izdanju od 31. svibnja objavio veliki članak o 100 najvećih kompanija po prihodima.

Prošla je godina prema navedenim podacima bila godina energetskih tvrtki. Naime, prva četiri mjesta po ostvarenim prihodima drže upravo energetske kompanije.

Na prvom mjestu je INA koja je lani imala nešto više od 35 milijardi kuna prihoda i gotovo 3 milijardi kuna dobiti prije oporezivanja. Napomenimo da im je dobit 2021. bila gotovo 1,5 milijardi kuna. Prosječna mjesečna neto plaća u INA-i lani je bila 12,496 kuna.

Po prihodima je na drugom mjestu Prvo plinarsko društvo, a na trećem MET Croatia Energy Trade.

Među 100 najvećih su se našle i dvije tvrtke koje imaju sjedište u Varaždinskoj županiji.

Najviše na ljestvici je Vindija koja zauzima po prihodima 25. mjesto. Vindija je 2022. imala 3,4 milijarde kuna prihoda i 20,8 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja. Bolji su to rezultati nego 2021. godine kada je Vindija imala nešto manje od 3 milijarde kuna prihoda i gotovo 4 milijuna kuna dobiti. Prosječna mjesečna neto plaća u Vindiji je lani bila 7025 kuna.

Druga je Koka, a ona je 73 mjestu ljestvice. Koka je lani imala 1,5 milijardi kuna prihoda, a 2021. gotovo 1,3 milijarde kuna. Također, Koka je 2022. imala gotovo 32 milijuna kuna dobiti, što je značajno više nego godinu ranije kada im je dobit bila 8,5 milijuna kuna. Prosječna plaća u Koki je lani iznosila 5634 kuna.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje