Povežite se s nama

Život i društvo

Zlatna priznanja za 33 vina: blistali traminac iz Črešnjeva i rajnski rizling iz Sračinca

Objavljeno:

- dana

IZLOŽBA VINA „VINEA 2016“

Traminac Senka Boršćaka iz Črešnjeva te rajnski rizling Stjepana Martinca Žuće iz Sračinca proglašeni su šampionima 16. po redu međunarodne izložbe vina “Vinea 2016.”, koja je otvorena danas u Vinici.

I dok je traminac ocijenjen s 88 bodova, oba vina OPG-a Martinec dobila su 83 boda, čime je Stjepan Martinec četvrti put postao šampion Udruge Vinea.

– Nema posebne tajne. Jedino što bih izdvojio je rashladni sistem, koji smo u podrum uveli prije nekoliko godina. Zahvaljujući tome možemo kontrolirati vrenje, tako da sve arome ostanu u grožđu, odnosno u moštu – rekao nam je Stjepan Martinac Žuco, koji ove godine slavi 40. godišnju bavljenja vinogradarstvom, ali i ugostiteljstvom.

U Sračincu četiri desetljeća vodi gostionicu Buffet Žućo, a uz to se marljivo bavi vinogradarstvom. Zajedno s obitelji posjeduje oko dva hektara vinograda, oko 10.000 čokota.

U čemu su vinogradili griješili?

Ove godine je na izložbu zaprimljeno 305 uzoraka vina proizvođača iz Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Međimurske županije te susjedne Slovenije, a prvi put su članovi Ocjenjivačkog suda predvođeni Marijom Kuščer uzorke ocjenjivali po međunarodno priznatoj Metodi 100.

Ocjenjivački je sud za 33 uzorka dodijelio zlatno priznanje, 95 uzoraka dobilo je srebrno priznanje, 104 uzorka brončano priznanje, za 35 uzoraka dodijeljeno je samo priznanje, dok je 38 uzoraka vina bilo eliminirano.

Marija Kuščer je istaknula da je prošla vinogradarska godina obećavala jako puno, jer je grožđe bilo zdravo, šećeri su bili dosta dobri i visoki, dok su kiseline kod pojedinih sorata, posebno graševine, bile niske.

– Smatralo se da neće biti puno brige oko vina i da će biti kvalitetna. Međutim, ocjenjivana vina – izuzev onih koji su dobili zlatna i srebrna priznanja – nisu pokazala kvalitetu koja se očekivala te je bilo puno grešaka u samoj fermentaciji i vinifikaciji nakon fermentacije. Bilo je vina koja su imala oksidativnu boju, od žute i tamožute prema smeđoj, znači premalo su sumporena ili je došlo do zastoja fermentacije ili je opet bila greška predugog držanja na enzimima, ako su to vinari upotrijebili – upozorila je na greške.

Koja vina su bila odlična?

Istaknula je da je istovremeno bilo krasnih vina, što pokazuju zlatne medalje.

– Najviše su se istakla vina sorte traminac, od 7 uzoraka čak šest je dobilo zlato, što je rijetkost. Doista smo bili iznenađeni ljepotom okusa i mirisa, praktički su blistali. Od sorti najzastupljenijih na ovom području isticao se rajnski rizling, dok se s miješanim vinima baš ne možemo pohvaliti, jer je bilo malo zlata, ali su dodijeljena srebra i bronce, što je također vrijednost – napomenula je Marija Kuščer.   

Dodala je da sorte graševine, žutog muškata i sauvignona ove godine nisu pokazale sortne karakteristike i zato nije bilo dodijeljeno puno zlatnih odličja.

Od crnih sorata zaprimljeni su samo pinoti, kod kojih je zamijećen napredak, pa su dodijeljena uglavnom srebrna i brončana priznanja. Pohvalila je i voćna vina, koji nije bilo puno, ali su skoro sva dobila zlatna priznanja.

Izložba u znaku jubileja: 130 godina viničke općinske uprave

Načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac je istaknuo da se ovogodišnja izložba „Vinea 2016“ odvija u znaku velikog jubileja: 130. godišnjice postojanja viničke općinske uprave.

– Početak seže u davnu 1886. godinu, traje kroz nekoliko prekida sve do ove godine, s čime se  ponosimo. Ime Vinea potječe iz rimskog doba, mjesto je velike povijesne i kulturne tradicije, mjesto dobrih i vrijednih ljudi te najboljih vina. Uvijek s ponosom ističem da je ova izložba mladih vina naš vinički brand, što potvrđuje i kontinuiranost održavanja ove prestižne manifestacije – istaknuo je Kostanjevac.

Naveo je da i ovogodišnja izložba s velikim brojem zaprimljenih uzoraka potvrđuje visoko mjesto među izložbama ovakve vrste u Varaždinskoj županiji.

– Dodijeljena odličja najveće su priznanje vinogradarima za njihov mukotrpan rad na ovim našim najljepšim bregima, strmima i teškim za obradu. No, izložbe ne bi bilo da nema vrijednih ljudi. Vinogradarstvo je za mene najzahtjevnija grana poljoprivredne proizvodnje. Praćena je sve većim problemima, administrativnim preprekama i nelojalnom konkurencijom, a uz to je svaka vinogradarska godina specifična. Upravo zato s punim pravom možemo reći da je bavljenje vinogradarstvom na našem području kruh sa sedam kora, koji uzima svoj danak: naši lijepi bregi su sve zapušteniji – napomenuo je Kostanjevac.

Općna Vinica pomaže subvencijama

Podsjetio je da su se najbolja vinička vina pila i na bečkom dvoru, najviše zahvaljujući grofovima Bombelles i ostaloj viničkoj vlasteli, koja su u tom kraju zasadila najkvalitetnije sorte vina.

– Općina Vinica će i dalje subvencionirati i poticati vinogradarstvo i voćarstvo te tako bar malo pomoći našim proizvođačima, od subvencija za okrupnjavanje zemljišta, preko subvencija za podizanje novih vinograda i voćnjaka, pa do subvencija za osiguranje od tuče i ostalih nepogoda. Vlada i resorna ministarstva će također kroz fondove Europske unije i mjere ruralnog razvoja pomagati svima koji se bave vinogradarstvom – rekao je.

Čestitao je svim dobitnicima odličja, a svim sudionicima je zahvalio što su odlučili sudjelovati na njihovoj izložbi vina.

Ovogodišnju 16. izložbu vina je već tradicionalno organizirala Udruga Vinea u suradnji s Općinom Vinica, a pokrovitelji su Ministarstvo poduzetništva i obrta te Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Na ovogodišnju izložbu stigli su potpredsjednik Sabora Robert Podolnjak, koji je otkrio da je ljubitelj vina, kao i saborski zastupnik Anđelko Stričak te varaždinski župan Predrag Štromar.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Život i društvo

Svjetleći objekt obasjao nebo iznad Varaždinske i Međimurske županije: Izgledalo je kao raketa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

suze svetog lovre, kiša meteora, perzeidi

U redakciju Regionalnog tjednika javili su se čitatelji iz svih dijelova Varaždinske županije koji su vidjeli svjetleći objekt na nebu, a pretpostavlja se da je riječ o meteoru.

– Iza 18 sati vidjeli smo svjetlo koje je izgledalo kao raketa plavkaste boje – javlja čitateljica iz Varaždina.

Svjetlo se vidjelo i na ludbreškom području, ali i u dijelovima Međimurja.

Astronom Korado Korlević potvrdio je pak za 24sata da je viđeno nebesko tijelo oko 18 sati.

– Mogu potvrditi da je poslije 18 sati viđeno nebesko tijelo. Vidjeli su ga i ljudi u Zadru. Pregledat ćemo snimke i napraviti triangulaciju pa ćemo vidjeti gdje je prošao – rekao je kratko astronom Korado Korlević.

Danas u večernjim satima na Facebooku se oglasio i Hrvatski astronomski savez.

– Obzirom na mnoge upite i dojave o vrlo sjajnom meteoru bolidu koji se iz Hrvatske vidio večeras oko 18:28, želimo izvijestiti javnost da je pojačana meteorska aktivnost očekivana obzirom da je prognozirani maksimum aktivnosti meteorskog roja Orionida u ranim jutarnjim satima 21. listopada – napisali su na Facebooku.

Nastavite čitati

Međimurje

Međimurska priroda: Sezona (ne)gljivara

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Sara Srša, magistra urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša

Na slici: borov vrganj

Miris kestena koji se širi ulicama gradova upućuje da je započela sezona skupljanja šumskih plodova, među kojima su i gljive. Mnogi iskusni gljivari, manje iskusni i potpuno neiskusni odlaze u šumu sa željom da pronađu i skupe što više plodova te s ciljem da ih prodaju po najboljoj cijeni u korist povećanja kućnog budžeta. No nekih se pravila u berbi gljiva ipak treba pridržavati.

>>Čak i vrlo iskusni gljivari mogu zamijeniti određene vrste gljiva!<<

Zakonske odredbe

Hrvatske šume d.o.o. temeljem Zakona o šumama donijele su Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda kojim se regulira sakupljanje i iskorištavanje gljiva. Prema pravilniku, nedrvnim šumskim proizvodima koji se sakupljaju za hranu ljudi i/ili lijekove smatraju se: šumski plodovi, gljive, biljke za prehranu te ljekovito, aromatično, začinsko bilje i drugo bilje. Pravilnik propisuje da je prije skupljanja šumskih plodova, gljiva i bilja za osobne potrebe potrebno pribaviti dozvolu Hrvatskih šuma.

Za dozvolu se ne plaća naknada, a vrijedi do 31. prosinca tekuće godine u upravi šuma koja ju je i izdala. Prema Pravilniku o skupljanju zavičajnih biljnih vrsta, definirane su količine nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe koji donosi nadležno ministarstvo. Za osobne potrebe može se dnevno skupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva.

Poznavanje gljiva ključ je odgovornosti!

Gljive su sastavnice prirode; njihova prisutnost znak je zdravoga šumskog ekosustava i upućuje na bioraznolikost te pravilno funkcioniranje. Prije svega, prilikom berbe gljiva treba biti oprezan i voditi brigu da se ne ubiru gljive koje ne poznajemo. Berite gljive koje znate prepoznati i determinirati te samo u potrebnoj količini.

Važno je naglasiti da ne bi trebalo uništavati gljive koje smatramo da nisu pogodne za skupljanje, jer svaka od njih ima svoju ulogu u prirodi. Ukratko: ako ne poznaješ i ne razlikuješ gljive, ne diraj ih!

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje