Povežite se s nama

U fokusu

Župan Stričak: Ovo je najteža nesreća koja se dosad dogodila u Varaždinskoj županiji

Objavljeno:

- dana

Povodom teške prometne nesreće na autocesti A4 području Varaždinske županije, između mjesta Jarek Bisaški i Podvorec, javnosti se danas poslijepodne obratio župan Varaždinske županije Anđelko Stričak.

Uz njega, na konferenciji za novinare sudjelovali su načelnica Stožera civilne zaštite Varaždinske županije i zamjenica župana Silvija Zagorec, ravnatelj Opće bolnice Varaždin Damir Poljak, ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije Mladen Smoljanec i zapovjednik Vatrogasne zajednice Varaždinske županije Željko Nagy.

– Danas se na području Varaždinske županije dogodila, nažalost, najveća prometna nesreća uopće dosad. U toj prometnoj nesreći stradale su 44 osobe, od kojih je 12 osoba smrtno stradalo, a 32 su ozlijeđene. Obiteljima svih smrtno stradalih putnika izražavam iskrenu sućut i suosjećanje – rekao je župan Stričak.

Ozlijeđene poljske državljane su u Općoj bolnici Varaždin u pratnji župana obišli ministar zdravstva Adam Niedzielski i zamjenik ministar vanjskih poslova Republike Poljske Marcin Przydacz.

– O razmjerima nesreće i samoj akciji spašavanja unesrećenih, najbolje govore podaci da je sudjelovalo 16 timova hitne pomoći, od čega 11 iz Varaždinske županije, tri iz susjedne Međimurske županije i dva tima iz Zagrebačke županije. Od vatrogasaca, na mjestu nesreće je bila Javna vatrogasna postrojba Grada Varaždina s 3 vozila i 10 pripadnika te 5 DVD-ova, i to Varaždinske Toplice, Breznički Hum, Šćepanje, Radešić, Novi Marof, ukupno 66 vatrogasaca sa 17 vozila. Uključeno je bilo 15 službenika PU varaždinske te 17 djelatnika Hrvatskih autocesta. Također, odmah ujutro je aktiviran Krizni stožer, koji je vodio akciju. Društvo Crvenog križa Varaždinske županije pruža psihološku pomoć, kako unesrećenima, tako i pripadnicima naših žurnih službi – izvijestio je župan Stričak.

Naveo je da sve službe Varaždinske županije surađuju s Veleposlanstvom Republike Poljske u Zagrebu. – Surađujemo s njima, kao i njihovim policajcima koji su u Hrvatskoj zbog turističke sezone. Uvelike su pomogli našim službama – napomenuo je župan.

Uputio je zahvale.

– Zahvaljujem svim našim žurnim službama što su promptno intervenirali te doista bili na visini zadatka. Od samog saznanja za tu tragediju u kontaktu sam s premijerom Andrejom Plenkovićem, potpredsjednikom Vlade Davorom Božinovićem, ministrom zdravstva Vilijem Berošem, ravnateljicom Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Majom Grba Bujević te glavnim ravnateljem policije Nikolom Milinom. Svima hvala na pomoći – istaknuo je Stričak i napomenuo da su Varaždinska županija, sve naše službe i ustanove i dalje na raspolaganju Veleposlanstvu Republike Poljske.

Ravnatelj Opće bolnice Varaždin Damir Poljak izvijestio da je u toj zdravstvenoj ustanovi zbrinuto 11 pacijenata.

– Dvoje pacijenata nalazi se u kritičnom stanju i u jedinici su intenzivnog liječenja – rekao je Poljak.

U fokusu

Dukat po sedmi put podigao otkupnu cijenu mlijeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S ciljem očuvanja proizvodnje mlijeka na svom otkupnom području Dukat po sedmi put u ovoj godini podiže otkupnu cijenu mlijeka. Tako će od 1. listopada Dukat za svaku predanu litru mlijeka svojim kooperantima plaćati dodatnih 15 lipa, odnosno ukupno 95 lipa više od početka godine.

Otkupna cijena mlijeka ovim će povećanjem biti čak 40 posto veća u odnosu na lanjski listopad.

– Za povećanje otkupne cijene mlijeka od početka godine izdvojili smo ukupno 121 milijun kuna kako bismo našim kooperantima barem dijelom kompenzirali strelovit rast ulaznih troškova i cijene energenata. Međutim, prerađivačka industrija ne može u potpunosti prenijeti povećane troškove u proizvodnji mlijeka na gotov proizvod i tako dodatno opteretiti potrošače. Kao najveći otkupljivač i vodeći prerađivač mlijeka čvrsto stojimo uz naše kooperante i činimo sve kako bismo očuvali njihove farme, no industrija ne može samostalno riješiti probleme u primarnoj proizvodnji mlijeka koja je na koljenima – istaknuo je direktor Dukata Duško Glišić te dodao kako vjeruje da država može, po uzoru na druge zemlje Europske unije, farmerima barem dijelom nadoknaditi rast ulaznih troškova putem dodatnih plaćanja i tako održati proizvodnju mlijeka na hrvatskim farmama. 

Primarna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj u neprekidnom je padu. U posljednjih deset godina smanjena je za gotovo 30 posto, a posebno je alarmantan podatak da domaćom proizvodnjom mlijeka podmirujemo manje od 50 posto vlastitih potreba za mlijekom i da smo kao zemlja  prehrambeno ovisni o uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda.

Nastavite čitati

U fokusu

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u srpnju ove godine 12 % više nego lani

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2022. u odnosu na lipanj 2022. u prosjeku su više za 0,4 %.

U odnosu na srpanj 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 12,3 %, dok su u godišnjem prosjeku više za 7,1 %, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije na godišnjoj razini najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Prijevoz, za 19,2 %, Hrana i bezalkoholna pića, za 18,3 %, Restorani i hoteli, za 16,8 %, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 14,1 %, Rekreacija i kultura, za 10 %, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 9,7 %, Razna dobra i usluge, za 7 %, te Odjeća i obuća, za 5,5 %.

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 20,6 %.

Na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Restorani i hoteli, za 4,9 %, Hrana i bezalkoholna pića, za 2,2 % te Rekreacija i kultura, za 2 % (+0,11 postotnih bodova).

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2022. u odnosu na lipanj 2022. u prosjeku su više za 1,4 %. U odnosu na srpanj 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 12,7 %, dok su u godišnjem prosjeku više za 7,1 %.

Indeks potrošačkih cijena (IPC) koristi se kao opća mjera inflacije u Republici Hrvatskoj, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje. Osim navedenog, koristi se i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama (npr. za indeksiranje plaća u kolektivnim ugovorima, indeksiranje mirovina i slično), usporedbu kretanja cijena unutar zemlje između određenih gospodarskih sektora, kao osnova za deflacioniranje pojedinih kategorija nacionalnih računa i drugih statističkih serija te se primjenjuje za analitičke svrhe.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje