Povežite se s nama

U fokusu

Žuti karton revizora: drugu godinu zaredom iste greške!

Objavljeno:

- dana

REVIZIJA

Prvo je razvlaštena varaždinska dogradonačelnica Natalija Martinčević kazneno prijavljena policiji da je koristila službeni automobil u privatne svrhe, a nekoliko dana nakon toga kaznenu prijavu za istu stvar zaradio je i gradonačelnik Goran Habuš. Ta je “afera” isplivala u javnost u lipnju.

Iako se oboje prijavljenih već tada branilo da to nije istina, nepravilnosti u korištenjima službenih automobila Grada Varaždina lani je sigurno bilo. Potvrda je stigla od Državnog ureda za reviziju.

Naime, u izvješću o financijskoj reviziji Grada Varaždina za 2013. navedeno je da u Gradu lani, baš kao ni prethodne, 2012. godine, nisu vođene potpune evidencije putnih naloga i korištenja službenih vozila, kao i evidencije potrošnje goriva.

Ako krenemo s ovrhama, dotući ćemo tvrtke, ustvrdio je Habuš

Revizori su na to upozorili i prošle godine, ali ispada da su u Gradu to ignorirali.
– Revizija je na to upozorila, ali bih htio naglasiti da do 2012. uopće nije postojao Pravilnik o korištenju službenih vozila. Može se dogoditi da nema putnog naloga u automobilu i za to postoji odgovornost – objasnio je Habuš.

Bez obrazloženja

Korištenje službenog automobila nije jedina nepravilnost na koju revizori upozoravaju već dvije godine. Nevjerojatno je da su slabosti opet uočene “kod planiranja, evidentiranja poslovnih događaja, popisa imovine i obveza te upućuju na neučinkovito funkcioniranje unutarnjih kontrola”.

Baš kao i u 2012., Grad ni za prošlu godinu uopće nije obrazložio kako su obračunati prihodi 260 tisuća kuna manji od iskazanih, dok su  prihodi od prodaje 668 tisuća kuna veći od iskazanih.

Broj zaposlenih raste: prije 20 godina bilo je 20, a sada ih je 107

Drugu godinu zaredom Grad nije donio ni odluku o pokriću manjka prihoda i primitaka! Na to je revizija posebno upozorila, pogotovo zbog sudskih postupaka “teških” nešto više od 98 milijuna kuna.
– Ti postupci mogu postati obveza – naglašavaju revizori.

Nisu naplatili

No Grad bi mogao imati povećati prihode. Državni revizori upozoravaju da lani nisu poduzete sve mjere za naplatu pojedinih prihoda. Konkretno, Grad krajem 2013. nije uspio naplatiti čak 26 milijuna kuna potraživanja za komunalnu naknadu, 9,3 milijuna kuna za komunalni doprinos te još 7,2 milijuna kuna za naknadu za uređenje voda.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Grada Varaždina na to je upozorio u lipnju kada su im plaće smanjene za 10 posto.

– Revizija su čiste brojke i revizori sami znaju da je situacija na terenu drugačija od one na papiru. Na primjer, od Stanoinga ne možemo dobiti novac jer je u predstečajnoj nagodbi, u Varteksu je 887 tisuća kuna koji su prijavljeni u stečajnu masu. Osim toga, ako krenemo s ovrhama prema nekoj tvrtki, zatući ćemo ih. Primjer je Radio Varaždin kojem se automatizmom ovog ljeta poslala ovrha i nastala je panika – veli Habuš.

Da se radi o potraživanjima koja su teško naplativa, navela je u ponedjeljak na sjednici Gradskog vijeća pročelnica za financije Mirela Ivanković.

U Gradu zaposleni stručnjaci, a “autsorsalo” se PR agenciju

– Naplata komunalnog doprinosa proteže se od 2002. godine, pogotovo od 2005. do 2009. godine kada se najviše gradilo. Opomene se šalju redovito – kaže.

Nezavisni vijećnik Grada Varaždina Robert Podolnjak  upozorio je da bi te dugove onda trebalo otpisati.

– Državna revizija dala je uvjetno mišljenje. To je svojevrsni žuti karton i to ne prvi put, što nije dobro. Nenaplaćena potraživanja iznose više od 100 milijuna kuna. Čini mi se da se u nenaplaćenim komunalnim naknadama krije mnogo fizičkih i pravnih osoba. Ako se, na primjer, Varteksov dug ili od nekog drugog ne može naplatiti, bilo bi ga poštenije otpisati – veli Podolnjak.

Zaposleni rastu

Vijećnici HRAST-a osvrnuli su se i na broj zaposlenih u gradskoj upravi koje je prebrojala i državna revizija. Ukupno ih je 107. 
– Prije 20 godina u Gradu je radilo 20 ljudi. Sada  ih je 107. Ne kažem da oni nemaju što raditi i da profesionalno ne obavljaju svoj posao, ali svaki put kada se promijeni gradska vlast, povećava se broj zaposlenih – kaže Cecelja.

Nakon toga se zapravo dogodio neočekivani prevrat. Gradonačelnik Habuš zapravo je priznao da su svi njegovi pročelnici zaposleni jer su politički podobni!

– Bilo bi logično da gradonačelnik dođe na vlast sa svojim pročelnicima, baš kao što premijer dolazi na vlast i odlazi s nje sa svojim ministrima. Svi pročelnici znaju da dolaskom nove vlasti dolaze novi pročelnici – ustvrdio je varaždinski gradonačelnik.

Izvješće revizije, koje je ocijenjeno kao žuti karton, vijećnici su u ponedjeljak prihvatili jednoglasno.

Paušalno plaćanje usluga za promidžbu

Državni revizori upozorili su da je Grad na temelju ugovora paušalno plaćao usluge za promidžbu i informiranje, medijsku promociju i održavanje stranica. Zatražili su da se jasno istakne vrsta, datum i obujam poslova. Kome su plaćani ti poslovi, pogotovo zato jer Grad ima 107 zaposlenih, zanimalo je i HRAST-ovog vijećnika Cecelju.

– Ako postoje ljudi koji su stručni za odnose s javnošću i rade u Gradu, nije mi jasno zašto je bio potreban taj outsourcing PR usluga. Meni to liči na Fimi mediju – rekao je Cecelja. Gradonačelnik je još u petak novinarima rekao da ne zna o čemu se tu točno radi, a u ponedjeljak pročelnica za financije Mirela Ivanković nije dala nikakav odgovor.

No vjerojatno je riječ  o ugovorima s medijima i agencijama. Još 2013. Regionalni tjednik pisao je da su u Gradu u 13 mjeseci potrošili 700 tisuća kuna na medije i marketing. U 2012. potrošeno je 545.026 kuna, a u dva mjeseca 2013. još 137.216 kuna. Te je 2012. sklopljen ugovor sa zagrebačkom agencijom IM&C Ankice Mamić, čiji je klijent i Varaždinska županija.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Živimo skučeno, cijene rastu, a radnici sve siromašniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da su gorivo, energenti i hrana sve skuplji, nije nikakva novost, kao ni činjenica da sve više građana u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. I ne govorimo o slučajevima pod socijalnom skrbi, već o ljudima koji svaki dan idu na posao, ali su im troškovi života sve veći.

Oni koji su imali sreće pa su im poslodavci povećali plaće, nisu ništa bogatiji. Prema svim dostupnim podacima, hrvatska radna klasa je siromašnija jer je inflacija ˝pojela˝ plaće.

Prema podacima Eurostata, kod nas su i dalje pojedini artikli, poput, primjerice, odjeće, jeftiniji nego u drugim europskim zemljama. Kad izuzmemo činjenicu da se isplati prijeći mađarsku ili slovensku granicu radi ulja, mlijeka, sokova ili drugih namirnica, podaci Eurostata govore da je u Hrvatskoj hrana 5,9 % jeftinija od prosjeka EU-a. Međutim, i dalje smo na samom europskom dnu po standardu. Krivac su isključivo niske plaće. Prosječni Hrvat zarađuje oko 900 eura mjesečno, dok prosječni stanovnik EU-a zarađuje oko 1916 eura.

Na rubu siromaštva

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila 7607 kuna, što je nominalno više za 6,6 %, a realno niže za 0,7 % u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto-plaća za ožujak bila je nominalno viša za 2,1 %, a realno je ostala ista.

Medijalna neto-plaća za ožujak 2022. iznosila je 6352 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Zabrinjavajuće je da polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobiva plaću manju od one koju Državni zavod za statistiku navodi kao prosječnu. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna.

Podaci Eurostata pak govore da su kod nas 13 % jeftiniji alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća 8 %, namještaj plaćamo 19,3 % manje od prosječnog Europljanina, automobile 6,9 %, javni prijevoz 13,1 %, a restorane i hotele 19,9 %. Kazališta, zabavne i rekreativne sadržaje plaćamo po 21,4 % nižim cijenama od prosječnih u EU-u, hrana nam je 5,9 % jeftinija, a stan i režije čak 56,7 %.

No, ako se usporedi, primjerice, Zagreb s drugim europskim gradovima, razlika u plaći je gotovo 7600 kuna.

Spomenimo i da je u Zagrebu prosječna neto-plaća znatno veća nego na sjeveru Hrvatske, gdje, nažalost, velik broj radnika preživljava od minimalca.

Živimo skučeno

Podaci Eurostata pokazuju još jedan zabrinjavajući podatak: ljudi u Hrvatskoj žive skučeno. Konkretno, slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 do 17 godina, kao i, naravno, ona punoljetna, nemaju svoju sobu.

U Hrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima.

Spomenuti podaci pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj, u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 % stanovnika, u Latviji 42,5 %, u Bugarskoj 39,5 %, a u Poljskoj 36,9 %. Hrvatska je na petome mjestu s dna ljestvice.

Predviđanja

Predviđanja za jesen nisu nimalo optimistična, cijene energenata i hrane i dalje rastu, a najavljuje se i recesija. Premijer Andrej Plenković pak misli drugačije, prošlog se tjedna pohvalio turističkom sezonom, rastom prosječne plaće i smanjenjem broja nezaposlenih.

Rekao je pritom da je broj zaposlenih porastao za više od 400.000. Također je rekao kako je dobio podatak da će uskoro biti manje od 100.000 nezaposlenih.

– To je jako dobar podatak, jer ja takvih sjećanja nemam – rekao je premijer. Spomenimo i da se nekoliko stotina tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske i da se većina poslodavaca već duže vrijeme bori s nedostatkom radne snage.

Podsjetimo da je Vlada mjerama nastojala ublažiti posljedice krize. Posljednja intervencija vrha države odnosi se na ograničavanje cijena goriva. Prethodno je Vlada donijela paket mjera koje su se odnosile na ublažavanje rasta cijena energenata. Hoće li sve to biti dovoljno za ublažavanje krize? Ostaje za vidjeti. I dok se radnici bore s preživljavanjem, poslodavci upozoravaju državu da smanji vlastitu potrošnju, odnosno da ukine nepotrebne namete te smanji trošarine i poreze.

Jedno je sigurno: recesija nam je pred vratima.

Nastavite čitati

U fokusu

Od rujna će socijalno ugroženi dobivati vaučere za gorivo?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska Vlada u rujnu bi mogla proširiti energetski paket pomoći koji je na snazi od 1. travnja, a na razmatra se opcija izdavanja vaučera za gorivo socijalno najugroženijima, piše Jutarnji list.

O toj temi danas je govorio i premijer Andrej Plenković u HRT-ovoj emisiji “A sada Vlada”. Rekao je kako je Vlada i dosad intervenirala prema ugroženim skupinama te da će takav obrazac i dalje nastaviti koristiti, moguće i kroz vaučere za gorivo.

Mjera vaučera za gorivo vjerojatno bi funkcionirala kao i ona za ugrožene kupce energenata. Vlada je od 1. travnja povećala postojeći mjesečni vaučer za struju s 200 na 400 kuna, koji se može koristiti i za plin, a obuhvat korisnika povećao se za više od 20.000, na preko 82.000.

Većina država članica EU nije se odlučila za vaučere za gorivo, uz iznimku Portugala koji je svim građanima dijelio “autovaučere” od 20 eura, ali je ta mjera ukinuta i okrenuli su se mjerama kojima su i drugi pribjegli.

To je snižavanje trošarina, a u nekim državama i privremeno snižavanje PDV-a. Njemačka je tako od 1. lipnja odlučila smanjiti poreze za 35,2 centi za litru benzina i 16,7 centi za litru dizela. Mjera će biti na snazi tri mjeseca, a istodobno subvencioniraju i cijenu javnog prijevoza, pa se Nijemci za devet eura mogu voziti svim javno dostupnim prijevoznim sredstvima. Austrija će od listopada svim punoljetnim građanima dati 500 eura kroz “klimatski bonus”, ne uvjetujući socijalne kriterije, a novac služi za podmirenje troškova života, među ostalim i visokih cijena goriva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje